AMZ – 1. Festival arheološke knjige – FestArK (PRESS)

Arheološki muzej u Zagrebu

1. Festival arheološke knjige – FestArK
9. – 13. travnja 2019
u Arheološkom muzeju u Zagrebu

U Arheološkom muzeju u Zagrebu od 9. do 13. travnja 2019. godine održat će se 1. Festival arheološke knjige – FestArK.

Arheološki muzej u Zagrebu organizira Festival arheološke knjige – FestArK u suradnji s partnerskim institucijama sa željom promicanja, kako objavljivanja, tako i čitanja arheološke literature.

Ciljevi festivala su ujediniti muzeje i ostale institucije koje se bave izdavaštvom arheološke literature, predstaviti svoj zainteresiranoj javnosti arheološke publikacije i promocija arheologije općenito.

1. Festival arheološke knjige FestArK 2019 okupio je 15 partnerskih institucija koje će tijekom održavanja festivala ponuditi svim zainteresiranim posjetiteljima arheološku literaturu po promotivnim cijenama: Archaeolingua Foundation, Archaeopress Publishing, Arheološki muzej Istre, Arheološki muzej Narona, Arheološki muzej u Zagrebu, Arheološki muzej Zadar, Hrvatski restauratorski zavod, Hrvatsko arheološko društvo, Institut za arheologiju, Književni krug Split, Meridijani, Muzej grada Kaštela, Muzej vučedolske kulture, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka i Sveučilište u Zadru – Sveučilišna knjižara Citadela.

Tijekom pet dana posjetitelji će moći besplatno posjetiti festival FestArK u Arheološkom muzeju u Zagrebu gdje će imati mogućnost prelistati, ali i kupiti arheološku literaturu po promotivnim cijenama, sudjelovati u programu festivala koji se sastoji od predstavljanja institucija i publikacija, zanimljivih predavanja, edukativnih radionica namijenjenih djeci i vodstva po stalnom postavu muzeja.

Vrijeme održavanja: 9. – 13. travanj 2019.
Radno vrijeme:
utorak, srijeda, petak i subota od 10 do 18 sati, četvrtak od 10 do 20 sati

Od 9. do 13. travnja ulaz u Arheološki muzej u Zagrebu i sudjelovanje u aktivnostima programa FestArK-a je besplatan za sve posjetitelje.

Program 1. Festivala arheološke knjige – FestArK 9. – 13. travnja 2019

Utorak, 9. travnja 2019.
11 – 12 sati – Stručno vodstvo po stalnom postavu muzeja
12 – 13 sati – Predstavljanje monografije „Pottery Production, Landscape and Economy of Roman Dalmatia. Interdisciplinary approaches“ (Željko Miletić, Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru; Goranka Lipovac Vrkljan i Ana Konestra, Institut za arheologiju)
17 – 18 sati – Predstavljanje Priručnika projekta „Od strukovnih zanimanja do kreativne industrije“ (Zorica Babić, Arheološki muzej u Zagrebu)
18 – 19 sati – Predavanje “Sopron” (Erzsebet Jerem, Institut za arheologiju Mađarske akademije znanosti, Archeolingua Foundation) -napomena: predavanje je na engleskom jeziku

Srijeda, 10. travnja 2019.
12:30 – 13:30 sati – Predavanje „Muzej vučedolske kulture i budući projekti“ (Dora Šimić, Muzej vučedolske kulture)
17 – 18 sati – Predstavljanje „Izdavaštvo Arheološkoga muzeja Zadar i njegov doprinos promociji arheologije“ (Marina Maruna, Arheološki muzej Zadar)

Četvrtak, 11. travnja 2019.
11 – 12 sati – Stručno vodstvo po stalnom postavu muzeja
12 – 13 sati – Predstavljanje monografije „Crkva i zvono svetog Tome u Puli“ (Željko Ujčić i Tatjana Bradara, Arheološki muzej Istre)
18 – 19 sati – Predavanje „Antički Sikuli“ (Ivan Šuta, Muzej grada Kaštela)

Petak, 12. travnja 2019.
12 – 13 sati – Predstavljanje monografije „PAKOŠTANE – VELI ŠKOLJ: Kasnoantički brodolom u geološkom-geografskom i kulturno-povijesnom kontekstu“ (Irena Radić Rossi, Sveučilište u Zadru, Projekt AdriaS i Goranka Lipovac Vrkljan, Institut za arheologiju)

Subota, 13. travnja 2019.
10 – 18 sati – Radionice za djecu : Obuci halštatskog ratnika, Izradi svoj bookmark, Pišemo i čitamo hijeroglife, Zaigrajmo s knezom Branimirom i Back to 888!
11 – 12 sati – Predstavljanje ustanove “Arheološki muzej Narona“ (Toni Glučina, Arheološki muzej Narona)
13 – 14 sati – Predavanje „Arheologija u stvarnosti i arheologija na filmu“ (Jacqueline Balen, Arheološki muzej u Zagrebu)
14 – 15 sati – Stručno vodstvo po stalnom postavu muzeja
15 – 16 sati – Predstavljanje kataloga izložbe „Povratak u prošlost – bakreno doba u sjevernoj Hrvatskoj“ (Jacqueline Balen, Arheološki muzej u Zagrebu; Tihomila Težak Gregl, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; Ina Miloglav, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; Dragana Rajković Arheološki muzej Osijek) i
Predstavljanje publikacije za djecu „Šetnja kroz bakreno doba“ (Zorica Babić, Arheološki muzej u Zagrebu)

Festival arheološke knjige

Info:
AMZ PRESS

Predstavljena tiskana izdanja Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika i Arheološkog muzeja Istre

U Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu predstavljena su tiskana izdanja Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika i Arheološkog muzeja Istre.

Knjige su predstavili doc.dr. Ivan Basić, prof.dr. Danijel Džino, prof.dr.Ivan Matejčić i prof.dr. Ante Milošević.

Predstavljanje knjiga ; Foto RJ

Opširniji prikaz knjiga uskoro slijedi…

Branka Migotti ‘Saxa loquuntur – Rimski epitafi iz sjeverozapadne Hrvatske’ (osvrt Vendi Jukić Buča)

Archaeopress Publishing Ltd, Oxford, 2017.
Web
Jezik: engleski, hrvatski
Stranica: 126
ISBN 978-1-78491-566-7
ISBN 978-1-78491-567-4 (e-Pdf)
Galerija fotografija [foto: VJB]

Publikacija je dostupna u print i e-verziji. Obje verzije moguće je kupiti online: http://www.archaeopress.com/Public/displayProductDetail.asp?id=%7B49B136AC-0BCA-4F29-B58F-3C6269F04F3E%7D

Naslovnica Pubikacije. Foto: VJB.

Publikacija ‘Saxa loquuntur – Roman Epitaphs from North-Western Croatia | Rimski epitafi iz sjeverozapadna Hrvatske’ predstavlja sukus rezultata istraživanja rimskih epitafa s područja sjeverozapadne Hrvatske namijen opularizaciji znanosti u okviru projekta ’Roman funerary monuments of south-western Pannonia in their material, social, and religious context’ (IP-2014-09-4632) voditeljice Branke Migotti.

Autorica je dr. sc. Branka Migotti, znanstvena savjetnica u trajnom zvanju zaposlena na Odsjeku za arheologiju HAZU na poziciji upraviteljice Zavoda za povijesne i društvene znanosti u Zagrebu, Odsjeka za arheologiju te vanjska suradnica na doktorskom studiju arheologije, na Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Na početku Publikacije navedeni su dvojezični Popis slika te Zahvale, nakon čega je podijeljena na dva zasebna dijela. Prvi dio obuhvaća tekst na engleskom jeziku, a drugi na hrvatskom. Obje cjeline sadrže identične slikovne priloge i podjelu prema poglavljima: nakon Uvoda slijede Trgovina i rat, Veterani ili njihove sudbine, Panonska vojnička ‘elita’, Stogodišnjaci, Robovi, ‘Ženski svijet’ – rimska žena između samosvijesti i patrijarhata, Smrt i mitologija, Od mita prema kršćanstvu te Epilog. Kroz osam poglavlja predstavljeno je trinaest spomenika iz razdoblja od 1. do 4. stoljeća.

Fraza saxa loquuntur (kamenje govori) postala je kulturološka krilatica modernog doba zahvaljujući čuvenom austrijskom neurologu i psihoanalitičaru Sigmundu Freudu (1856.-1939.). Kažu da je taj strastveni i uspješni sabirač starina klasične antike sam sebe nazivao arheologom duše, a metoda arheološkog istraživanja nadahnula ga je za spomenutu frazu, jednu od najzvučnijih metafora u razrađivanju modela otkrivanja ljudske duše. Iza nje krila se znanstvena paradigma za koju se Freud nadao da će biti razumljiva njegovim čitateljima, a odnosila se na usporedbu slojeva zemlje i slojeva ljudskog duha: zemlju razgrće arheolog u potrazi za materijalnim ostatcima ljudske civilizacije, dok psihoanalitičar na sličan način prodire u slojeve ljudske duše i uma u potrazi za izvorima duševne patnje pojedinca.


Iz Uvoda

Publikacijom su predstavljeni grobni spomenici s epitafima koji potječu iz triju rimskih gradova sa prostora jugozapadnog dijela nekadašnje rimske provincije Panonije: Andautonije (Andautonia, Ščitarjevo kod Zagreba), Siscije (Siscia, Sisak) i Akva Balisa (Aquae Balissae, Daruvar). Ovi kameni grobni spomenici, s natpisima i reljefima, pridonose saznanjima o životu tijekom rimskog razdoblja na području današnje sjeverozapadne Hrvatske.

To obraćanje može sadržavati razne podatke o pokojniku, od kojih su neki jasni i nedvosmisleni i današnjem promatraču, dok druge treba iščitavati između redaka: jesu li ti ljudi bili domaći ili ‘pravi’ doseljeni Rimljani, kako su se uklopili u provincijalno-rimsko društvo, jesu li tragove svoje izvorne etničke pripadnosti sačuvali u imenima ili odjeći, kakav im je bio društveni položaj, čime su se bavili, kojim se bogovima ili Bogu obraćali, kako su izrazili odanost rimskim vrijednostima, kako su željeli biti zapamćeni na svojim spomenicima, kako su izražavali bol gubitka… Upravo radi naglaska na takvim sadržajima za naslov knjige izabrana je sintagma iz psihološke literature.’

Iz Uvoda

Analiza obuhvaća povijesni i arheološki kontekst uz prijedlog čitanja natpisa te njegovog prijevoda.  Tumači se kontekst života pokojnika te namjena određene formulacije epitafa. Donose se usporedbe sa sličnim spomenicima s drugih (domaćih i inozemnih) lokaliteta te poznati primjeri u literaturi.

Publikacija sadrži brojne fotografije u boji, crteže i karte.

Zahvaljujem izdavaču Archaeopress-u na ustupljenom primjerku.

Vendi Jukić Buča
Oxford, 30. 1. 2018.

Priručnik – Terminološki rječnik antičkog staklarstva (osvrt Vendi Jukić Buča)

Muzej antičkog stakla u Zadru, Zadar, 2017.
MAS
Za nakladnika: Ivo Fadić, ravnatelj Muzeja antičkog stakla u Zadru
Tekst: Ivo Fadić, Šime Perović
Fotografije: Foto arhiv Muzeja antičkog stakla u Zagrebu, Gradski muzej Sisak, Arheološki muzej Narona, Ivo Fadić, Irena Jukić, Šime Perović
Crteži: Jadranka Belevski
Jezik: hrvatski
Stranica: 100
ISBN 978-953-7866-59-4
Galerija fotografija [foto: VJB]

Naslovnica Priručnika. Foto: VJB.

‘Terminološki rječnik antičkog staklarstva’ autora Ive Fadića i Šime Perovića priručnik je, kako piše u Predgovoru, nastao iz potrebe da se omogući terminološka dosljednost i standardiziranost izraza korištenih u proučavanju antičkog stakla.

Naime, kao posljedica utjecaja izvora i literature pisanih različitim jezicima, u hrvatskoj arheološkoj akademskoj zajednici se akumulirao tezaurus pojmova i naziva o povijesti staklarstva, koji su jasni užem čitalačkom krugu, no za njihovu lakšu, precizniju i širu uporabu neminovno je sazrijelo vrijeme da se napravi cjeloviti popis takvih pojmova, donese njihovo tumačenje na hrvatskom jeziku s mogućim istoznačnicama. Pritom je naš metodološki pristup obogaćen sistematizacijom istoznačnica  što mislimo da pruža dodatnu vrijednost ovom projektu sakupljanja i objavljivanja termina.

Iz Predgovora

Konceptualna ideja ovog priručnika temeljnena je na stvarnoj potrebi izrade priručnika ove vrste. Priručnik je sadržajno podijeljen na tri cjeline: Oblici, Tehnike izrade i ukrašavanja te Tehničke termine, uz dodatak Kazala i Literature.

U poglavlju Oblici abecednim redom navedeni su oblici staklenih posuda – prvo je prezentirana morfologija, a zatim su imenovani i opisani oblici, uz navod zanimljivih detalja. Uz hrvatske, navedeni su engleski i talijanski nazivi koji također izviru iz originala. Ovisno o obliku, navedeni su poznati podaci o dataciji, veličini, načinu izrade, funkciji i dr.

U poglavlju Tehnike izrade i ukrašavanja tehnike su navedene abecednim redom i opisane, a također je naveden i njihov izraz na engleskom i talijanskom jeziku.

Poglavlje Tehnički termini donosi specifične pojmove koji su vezani uz opis, izradu te karakteristike pojedinih staklenih oblika ili procesa njihove izrade. Izrazi su, osim na hrvatskom, navedeni i na engleskom i talijanskom jeziku te opisani.

Uz većinu pojmova pridodan je ilustrativan aspekt crteža ili fotografije, radi njihovog boljeg razumijevanja, a kod poglavlja o tehnikama izrade, kod brojnih se metoda nalaze slike postupka izrade u stripu kao vizualizacija procesa.

Kazalo je podijeljeno na tri dijela – obuhvaća zasebne abecedne popise pojmova na hrvatskom, engleskom i talijanskom jeziku.

Zahvaljujem Muzeju antičkog stakla na ustupljenom recenzentskom primjerku publikacije.

Vendi Jukić Buča

U Zagrebu, 16. 10. 2017.

 

Uz članak Priručnik – Terminološki rječnik antičkog staklarstva (osvrt Vendi Jukić Buča) >http://www.arheologija.hr/?p=11093. fotografije: Vendi Jukić Buča.

Posted by Arheologija on 16. listopada 2017

 

 

Priručnik – Jasna Jeličić Radonić “Urbanizam i arhitektura rimske Dalmacije” (osvrt Vendi Jukić Buča)

FFST Odsjek za povijest umjetnosti, Split, 2014.
FFST
Odgovorni urednik: prof. dr. sc. Aleksandar Jakir
Glavni urednik: doc. dr. sc. Marita Brčić Kuljiš
Recenzenti: prof. dr. sc. Josip Belamarić, doc. dr. sc. Marija Kolega
Fotografije: Živko Bačić, Tonko Bartulović, Jasna Jeličić Radonić, Ana Sedlar, Tonći Seser
Crteži: Branko Penđer
Prijevod sažetka na engleski: Graham McMaster
Jezici: hrvatski, engleski (sažetak)
Stranica: 64
Cijena: 50 kn
ISBN 978-953-7395-64-3
Galerija fotografija [foto: VJB]

Naslovnica publikacije "Urbanizam i arhitektura rimske Dalmacije". Foto: VJB.

Naslovnica publikacije “Urbanizam i arhitektura rimske Dalmacije”. Foto: VJB.

Priručnik “Urbanizam i arhitektura rimske Dalmacije” nastao je iz potrebe da se u sažetoj formi prezentiraju urbanistička i arhitektonska ostvarenja najznačajnijih gradova na području rimske Dalmacije – Salone, glavnog grada rimske provincije Dalmacije, kolonija Narone, Iadera i Aequuma te municipija Aeonone, uz cjeloviti uvid u novija istraživanja urbanizma i arhitekture antičkih gradova rimske provincije Dalmacije.

Dr. sc. Jasna Jeličić Radonić 1992. godine doktorirala je arheologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1976. do 2007. godine radila je u Ministarstvu kulture – Konzervatorskom odjelu u Splitu, gdje je vodila konzervatorske radove i arheološka istraživanja antičke i ranokršćanske arhitekture (Lastovo, Brač, Hvar, Gata, Salona). Od 2007. godine redoviti je profesor na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Splitu gdje predaje kolegije antčke umjetnosti te izborne kolegije na Odsjeku povijesti.

Ova Publikacije rezultat je predavanja s terenskom nastavom održanom na antičkim lokalitetima u okviru kolegija namijenjenih studentima studija povijesti i povijesti umjetnosti FFST.

Reprezentativni spomenički kompleksi, monumentalne javne građevine te segmenti fortifikacijske arhitekture s kulama, često nadopunjeni natpisima o građevinskim pothvatima iz različitih povijesnih razdoblja, jasno govore o visokoj razini urbanog života rimske Dalmacije. (…) Otkriveni spomenici u tim urbanim središtima pokazuju osnovne principe rimskog urbanizma primijenjenog kod planiranja gradova na istočnom jadranu.

Iz Uvoda, dr. sc. Jasna Jeličić Radonić

Publikacija je podijeljena na poglavlja prema gradovima čije se karakteristike prezentiraju, sa zaključkom i sažetkom na engleskom jeziku na kraju (Uvod, Salona, Aequum, Narona, Iader, Aeonona, Zaključna razmatranja, Urban Planning and Architecture in Roman Dalmatia).

Za svaki navedeni grad uz urbanističke karakteristike grada i arhitektonske karakteristike njegovih sačuvanih građevinskih cjelina navedeni su i opisani značajni spomenici i artefakti, očuvane kamene skulpture i kameni natpisi.

Publikacija je opremljena fotografijama u boji i kartama. Priloženi su snimci arheoloških istraživanja i crteži, tlocrti i rekonstrukcije te elementi prvotne dokumentacije spomenika.

Zahvaljujem autorici dr. sc. Jasni Jeličić Radonić na ustupljenom primjerku.

Vendi Jukić Buča

U Zagrebu, 7. 8. 2017.

MAS – Predstavljanje publikacije ‘Terminološki rječnik antičkog staklarstva’ (PRESS)

Predstavljanje publikacije

Suvremene tendencije užih specijalizacija, koje su obilježje i arheološke znanosti tijekom protekla dva desetljeća, doprinijela su i snažnijem razvoju proučavanja povijesti staklarstva, sa posebnim naglaskom na antičko razdoblje. Kao pokretač tom razvoju, usuđujemo se neskromno reći, doprinio je i rad Muzeja antičkog stakla u Zadru.
Za uspješniji rad na proučavanju bilo koje, pa tako i arheološke staklene građe neophodan preduvjet je terminološka dosljednost i standardiziranost. Uočava se da na mnogim poljima znanosti to nije u dovoljnoj mjeri dosegnuto, a potvrđuje se i na polju antičkog staklarstva.
Naime, kao posljedica utjecaja izvora i literature pisanih različitim jezicima, u hrvatskoj se arheološkoj akademskoj zajednici akumulirao tezaurus pojmova i naziva o povijesti staklarstva, koji su jasni užem čitalačkom krugu, no za njihovu lakšu, precizniju i širu uporabu neminovno je sazrijelo vrijeme da se napravi cjeloviti popis takvih pojmova, donese njihovo tumačenje na hrvatskom jeziku, te po mogućnosti prepozna i prikladna inačica na hrvatskom jeziku.
Stoga je u program izdavačke djelatnosti Muzeja antičkog stakla u Zadru za 2017. godinu uvršteno posebno izdanje pod naslovom „Terminološki rječnik antičkog staklarstva“. Autori rječnika su dr. sc. Ivo Fadić, ravnatelj Muzeja antičkog stakla i Šime Perović, viši restaurator i kustos, koji su ovim pojmovnim rječnikom sistematizirali i na jednom mjestu objedinili svu onu raznoliku i raznorodnu terminologiju vezanu uz arheološko staklo.
„Terminološki rječnik antičkog staklarstva“, biti će predstavljen u sklopu programa obilježavanja osme obljetnice otvaranja Muzeja antičkog stakla u Zadru, a predstavit će ga prof. dr. sc. dr. h. c. Ante Uglešić i prof. dr. sc. Anamarija Kurilić. Predstavljanje će se održati 10. svibnja 2017. godine u Multimedijalnoj dvorani Muzeja antičkog stakla u Zadru.

Izvor

MAS PRESS