AMZD – Predstavljanje knjige ‘Ostava kasnosrednjovjekovnoga novca i nakita iz Pridrage’ (PRESS)

Arheološki muzej Zadar i Sveučilište u Zadru imaju čast pozvati Vas na predstavljanje knjige dr. sc. Mate Ilkića i dr. sc. Janka Beloševića  „Ostava kasnosrednjovjekovnoga novca i nakita iz Pridrage“.

Predstavljanje će se održati u petak, 5. srpnja 2019. u 12 sati u Arheološkom muzeju Zadar.

O knjizi će govoriti: dr. sc. Karla Gusar, dr. sc. Tomislav Šeparović i dr. sc. Ante Uglešić

Knjiga „Ostava kasnosrednjovjekovnoga novca i nakita iz Pridrage“ izuzetno je vrijedno djelo koje doprinosi  boljem poznavanju  ovog izuzetno zanimljivog, ali loše poznatog razdoblja na tlu Hrvatske.

Knjiga značajno doprinosi  poznavanju gospodarske i političke povijesti ne samo zadarskog  zaleđa  nego i šireg prostora istočne jadranske obale.  Vrijedan je to prilog poznavanju dotoka i optjecaja  novca na tom području, čime se upotpunjuje  slika numizmatičke topografije Hrvatske kasnog srednjeg vijeka. Njezinim objavljivanjem hrvatska arheološka znanost dobiva još jedno značajno djelo koje će bez sumnje biti i zanimljivo štivo svima koji se bave srednjovjekovnom poviješću južne Hrvatske.

Info:
AMZD PRESS

ŠK – Knjiga ‘SPQR – Povijest starog Rima’ (PRESS)

Mary Beard
SPQR – Povijest starog Rima

Prevoditelj Ivan Ott
Godina izdanja 2018
Format 15.5 x 23.5
554 stranica
Uvez tvrdi
Barkod 978-953-0-60029-4
Cijena 249,00 kn

SPQR je novi pogled na rimsku povijest iz pera jedne od najpoznatijih svjetskih autorica i znanstvenica stare antičke povijesti. Mary Beard ne promatra samo kako je Rim narastao od nevažnog sela u središnjoj Italiji do svjetske sile koja je svojedobno kontrolirala teritorij od Španjolske do Sirije, već i kako su Rimljani promišljali o samima sebi i svojim postignućima, kao i zašto su nam i dalje važni zbog njih.

Stari je Rim još uvijek važan. Njegova povijest Republike i carstva, osvajanja, okrutnost i uspjeh još uvijek su dio onoga kako sami promatramo sebe kao zapadnu civilizaciju. Rimski mitovi i priče, od Romula i Rema, silovanja Lukrecije do Neronova paleža grada – još uvijek pogađaju u žicu i bivaju uzbudljive. Bave se pitanjima i problemima građanstva, terorizma, lobiranja i slobode, što su i danas još uvijek itekako važna i aktualna pitanja.

Ova knjiga duguje naslov još jednoj čuvenoj rimskoj krilatici, SPQR -Senatus populusque Romanus te pokriva tisuću godina povijesti, predstavlja nam slavne, ali i zaboravljene Rimljane, baca novo svjetlo na temelje rimske kulture, od ropsta do tekuće vode, istražuje demokraciju, migraciju, religijske kontraverze, društvenu pokretljivost i eksploataciju u većem kontekstu carstva. Ovo je svakako iznenađujuća, razgovorljiva i preciznija povijest staroga Rima.

“Brza, uzbudljiva, psihološki pronicljiva, srdačno skeptična knjiga.”
– The Sunday Times

“Strahovito zabavno, ali i znanstveno štivo.”
– The Observer

“Potpuno novi pristup staroj povijesti.”
– The Spectator

“Žustra, bremenita, mjerodavna i ikonoklastična knjiga.”
– The Independent

“Mary Beard nas sigurno vodi kroz tajanstvenu građu koja bi u nekim drugim rukama postala zamorna.”
– The Economist

“Tko bi rekao da antička povijest može biti tako opčinjavajuća? Sretni su studenti kojima predaje Mary Beard!”
– The Independent

O autorici
MARY BEARD je na Sveučilištu u Cambridgeu diplomirala i doktorirala iz područja koje anglosaksonski svijet naziva Classics, a koje obuhvaća nekoliko srodnih znanstvenih disciplina (povijest, arheologiju i klasične jezike). Redovita je profesorica klasičnih studija na Newnham College unutar Sveučilišta u Cambridgeu, a gostujuća predavanja drži i na Kalifornijskom sveučilištu u Berkeleyju te na Sveučilištu u Chicagu. Urednica je za klasične znanosti u The Times Literary Supplement (TLS). Članica je Britanske akademije, kao i Američke akademije znanosti i umjetnosti. Za svoj rad s područja klasične povijesti dobila je 2018. godine i počasni naslov Dame zapovjednice Reda Britanskog Carstva (DBE). Neke od njezinih prethodnih knjiga, poput knjiga “Pompeji”, “Rimski trijumf” i “Partenon” također su uspješnice koje su osvojile brojne nagrade.

Info:
ŠK PRESS

AMZ – 1. Festival arheološke knjige – FestArK (PRESS)

Arheološki muzej u Zagrebu

1. Festival arheološke knjige – FestArK
9. – 13. travnja 2019
u Arheološkom muzeju u Zagrebu

U Arheološkom muzeju u Zagrebu od 9. do 13. travnja 2019. godine održat će se 1. Festival arheološke knjige – FestArK.

Arheološki muzej u Zagrebu organizira Festival arheološke knjige – FestArK u suradnji s partnerskim institucijama sa željom promicanja, kako objavljivanja, tako i čitanja arheološke literature.

Ciljevi festivala su ujediniti muzeje i ostale institucije koje se bave izdavaštvom arheološke literature, predstaviti svoj zainteresiranoj javnosti arheološke publikacije i promocija arheologije općenito.

1. Festival arheološke knjige FestArK 2019 okupio je 15 partnerskih institucija koje će tijekom održavanja festivala ponuditi svim zainteresiranim posjetiteljima arheološku literaturu po promotivnim cijenama: Archaeolingua Foundation, Archaeopress Publishing, Arheološki muzej Istre, Arheološki muzej Narona, Arheološki muzej u Zagrebu, Arheološki muzej Zadar, Hrvatski restauratorski zavod, Hrvatsko arheološko društvo, Institut za arheologiju, Književni krug Split, Meridijani, Muzej grada Kaštela, Muzej vučedolske kulture, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka i Sveučilište u Zadru – Sveučilišna knjižara Citadela.

Tijekom pet dana posjetitelji će moći besplatno posjetiti festival FestArK u Arheološkom muzeju u Zagrebu gdje će imati mogućnost prelistati, ali i kupiti arheološku literaturu po promotivnim cijenama, sudjelovati u programu festivala koji se sastoji od predstavljanja institucija i publikacija, zanimljivih predavanja, edukativnih radionica namijenjenih djeci i vodstva po stalnom postavu muzeja.

Vrijeme održavanja: 9. – 13. travanj 2019.
Radno vrijeme:
utorak, srijeda, petak i subota od 10 do 18 sati, četvrtak od 10 do 20 sati

Od 9. do 13. travnja ulaz u Arheološki muzej u Zagrebu i sudjelovanje u aktivnostima programa FestArK-a je besplatan za sve posjetitelje.

Program 1. Festivala arheološke knjige – FestArK 9. – 13. travnja 2019

Utorak, 9. travnja 2019.
11 – 12 sati – Stručno vodstvo po stalnom postavu muzeja
12 – 13 sati – Predstavljanje monografije „Pottery Production, Landscape and Economy of Roman Dalmatia. Interdisciplinary approaches“ (Željko Miletić, Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru; Goranka Lipovac Vrkljan i Ana Konestra, Institut za arheologiju)
17 – 18 sati – Predstavljanje Priručnika projekta „Od strukovnih zanimanja do kreativne industrije“ (Zorica Babić, Arheološki muzej u Zagrebu)
18 – 19 sati – Predavanje “Sopron” (Erzsebet Jerem, Institut za arheologiju Mađarske akademije znanosti, Archeolingua Foundation) -napomena: predavanje je na engleskom jeziku

Srijeda, 10. travnja 2019.
12:30 – 13:30 sati – Predavanje „Muzej vučedolske kulture i budući projekti“ (Dora Šimić, Muzej vučedolske kulture)
17 – 18 sati – Predstavljanje „Izdavaštvo Arheološkoga muzeja Zadar i njegov doprinos promociji arheologije“ (Marina Maruna, Arheološki muzej Zadar)

Četvrtak, 11. travnja 2019.
11 – 12 sati – Stručno vodstvo po stalnom postavu muzeja
12 – 13 sati – Predstavljanje monografije „Crkva i zvono svetog Tome u Puli“ (Željko Ujčić i Tatjana Bradara, Arheološki muzej Istre)
18 – 19 sati – Predavanje „Antički Sikuli“ (Ivan Šuta, Muzej grada Kaštela)

Petak, 12. travnja 2019.
12 – 13 sati – Predstavljanje monografije „PAKOŠTANE – VELI ŠKOLJ: Kasnoantički brodolom u geološkom-geografskom i kulturno-povijesnom kontekstu“ (Irena Radić Rossi, Sveučilište u Zadru, Projekt AdriaS i Goranka Lipovac Vrkljan, Institut za arheologiju)

Subota, 13. travnja 2019.
10 – 18 sati – Radionice za djecu : Obuci halštatskog ratnika, Izradi svoj bookmark, Pišemo i čitamo hijeroglife, Zaigrajmo s knezom Branimirom i Back to 888!
11 – 12 sati – Predstavljanje ustanove “Arheološki muzej Narona“ (Toni Glučina, Arheološki muzej Narona)
13 – 14 sati – Predavanje „Arheologija u stvarnosti i arheologija na filmu“ (Jacqueline Balen, Arheološki muzej u Zagrebu)
14 – 15 sati – Stručno vodstvo po stalnom postavu muzeja
15 – 16 sati – Predstavljanje kataloga izložbe „Povratak u prošlost – bakreno doba u sjevernoj Hrvatskoj“ (Jacqueline Balen, Arheološki muzej u Zagrebu; Tihomila Težak Gregl, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; Ina Miloglav, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; Dragana Rajković Arheološki muzej Osijek) i
Predstavljanje publikacije za djecu „Šetnja kroz bakreno doba“ (Zorica Babić, Arheološki muzej u Zagrebu)

Festival arheološke knjige

Info:
AMZ PRESS

Predstavljena tiskana izdanja Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika i Arheološkog muzeja Istre

U Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu predstavljena su tiskana izdanja Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika i Arheološkog muzeja Istre.

Knjige su predstavili doc.dr. Ivan Basić, prof.dr. Danijel Džino, prof.dr.Ivan Matejčić i prof.dr. Ante Milošević.

Predstavljanje knjiga ; Foto RJ

Opširniji prikaz knjiga uskoro slijedi…

Branka Migotti ‘Saxa loquuntur – Rimski epitafi iz sjeverozapadne Hrvatske’ (osvrt Vendi Jukić Buča)

Archaeopress Publishing Ltd, Oxford, 2017.
Web
Jezik: engleski, hrvatski
Stranica: 126
ISBN 978-1-78491-566-7
ISBN 978-1-78491-567-4 (e-Pdf)
Galerija fotografija [foto: VJB]

Publikacija je dostupna u print i e-verziji. Obje verzije moguće je kupiti online: http://www.archaeopress.com/Public/displayProductDetail.asp?id=%7B49B136AC-0BCA-4F29-B58F-3C6269F04F3E%7D

Naslovnica Pubikacije. Foto: VJB.

Publikacija ‘Saxa loquuntur – Roman Epitaphs from North-Western Croatia | Rimski epitafi iz sjeverozapadna Hrvatske’ predstavlja sukus rezultata istraživanja rimskih epitafa s područja sjeverozapadne Hrvatske namijen opularizaciji znanosti u okviru projekta ’Roman funerary monuments of south-western Pannonia in their material, social, and religious context’ (IP-2014-09-4632) voditeljice Branke Migotti.

Autorica je dr. sc. Branka Migotti, znanstvena savjetnica u trajnom zvanju zaposlena na Odsjeku za arheologiju HAZU na poziciji upraviteljice Zavoda za povijesne i društvene znanosti u Zagrebu, Odsjeka za arheologiju te vanjska suradnica na doktorskom studiju arheologije, na Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Na početku Publikacije navedeni su dvojezični Popis slika te Zahvale, nakon čega je podijeljena na dva zasebna dijela. Prvi dio obuhvaća tekst na engleskom jeziku, a drugi na hrvatskom. Obje cjeline sadrže identične slikovne priloge i podjelu prema poglavljima: nakon Uvoda slijede Trgovina i rat, Veterani ili njihove sudbine, Panonska vojnička ‘elita’, Stogodišnjaci, Robovi, ‘Ženski svijet’ – rimska žena između samosvijesti i patrijarhata, Smrt i mitologija, Od mita prema kršćanstvu te Epilog. Kroz osam poglavlja predstavljeno je trinaest spomenika iz razdoblja od 1. do 4. stoljeća.

Fraza saxa loquuntur (kamenje govori) postala je kulturološka krilatica modernog doba zahvaljujući čuvenom austrijskom neurologu i psihoanalitičaru Sigmundu Freudu (1856.-1939.). Kažu da je taj strastveni i uspješni sabirač starina klasične antike sam sebe nazivao arheologom duše, a metoda arheološkog istraživanja nadahnula ga je za spomenutu frazu, jednu od najzvučnijih metafora u razrađivanju modela otkrivanja ljudske duše. Iza nje krila se znanstvena paradigma za koju se Freud nadao da će biti razumljiva njegovim čitateljima, a odnosila se na usporedbu slojeva zemlje i slojeva ljudskog duha: zemlju razgrće arheolog u potrazi za materijalnim ostatcima ljudske civilizacije, dok psihoanalitičar na sličan način prodire u slojeve ljudske duše i uma u potrazi za izvorima duševne patnje pojedinca.


Iz Uvoda

Publikacijom su predstavljeni grobni spomenici s epitafima koji potječu iz triju rimskih gradova sa prostora jugozapadnog dijela nekadašnje rimske provincije Panonije: Andautonije (Andautonia, Ščitarjevo kod Zagreba), Siscije (Siscia, Sisak) i Akva Balisa (Aquae Balissae, Daruvar). Ovi kameni grobni spomenici, s natpisima i reljefima, pridonose saznanjima o životu tijekom rimskog razdoblja na području današnje sjeverozapadne Hrvatske.

To obraćanje može sadržavati razne podatke o pokojniku, od kojih su neki jasni i nedvosmisleni i današnjem promatraču, dok druge treba iščitavati između redaka: jesu li ti ljudi bili domaći ili ‘pravi’ doseljeni Rimljani, kako su se uklopili u provincijalno-rimsko društvo, jesu li tragove svoje izvorne etničke pripadnosti sačuvali u imenima ili odjeći, kakav im je bio društveni položaj, čime su se bavili, kojim se bogovima ili Bogu obraćali, kako su izrazili odanost rimskim vrijednostima, kako su željeli biti zapamćeni na svojim spomenicima, kako su izražavali bol gubitka… Upravo radi naglaska na takvim sadržajima za naslov knjige izabrana je sintagma iz psihološke literature.’

Iz Uvoda

Analiza obuhvaća povijesni i arheološki kontekst uz prijedlog čitanja natpisa te njegovog prijevoda.  Tumači se kontekst života pokojnika te namjena određene formulacije epitafa. Donose se usporedbe sa sličnim spomenicima s drugih (domaćih i inozemnih) lokaliteta te poznati primjeri u literaturi.

Publikacija sadrži brojne fotografije u boji, crteže i karte.

Zahvaljujem izdavaču Archaeopress-u na ustupljenom primjerku.

Vendi Jukić Buča
Oxford, 30. 1. 2018.

Priručnik – Terminološki rječnik antičkog staklarstva (osvrt Vendi Jukić Buča)

Muzej antičkog stakla u Zadru, Zadar, 2017.
MAS
Za nakladnika: Ivo Fadić, ravnatelj Muzeja antičkog stakla u Zadru
Tekst: Ivo Fadić, Šime Perović
Fotografije: Foto arhiv Muzeja antičkog stakla u Zagrebu, Gradski muzej Sisak, Arheološki muzej Narona, Ivo Fadić, Irena Jukić, Šime Perović
Crteži: Jadranka Belevski
Jezik: hrvatski
Stranica: 100
ISBN 978-953-7866-59-4
Galerija fotografija [foto: VJB]

Naslovnica Priručnika. Foto: VJB.

‘Terminološki rječnik antičkog staklarstva’ autora Ive Fadića i Šime Perovića priručnik je, kako piše u Predgovoru, nastao iz potrebe da se omogući terminološka dosljednost i standardiziranost izraza korištenih u proučavanju antičkog stakla.

Naime, kao posljedica utjecaja izvora i literature pisanih različitim jezicima, u hrvatskoj arheološkoj akademskoj zajednici se akumulirao tezaurus pojmova i naziva o povijesti staklarstva, koji su jasni užem čitalačkom krugu, no za njihovu lakšu, precizniju i širu uporabu neminovno je sazrijelo vrijeme da se napravi cjeloviti popis takvih pojmova, donese njihovo tumačenje na hrvatskom jeziku s mogućim istoznačnicama. Pritom je naš metodološki pristup obogaćen sistematizacijom istoznačnica  što mislimo da pruža dodatnu vrijednost ovom projektu sakupljanja i objavljivanja termina.

Iz Predgovora

Konceptualna ideja ovog priručnika temeljnena je na stvarnoj potrebi izrade priručnika ove vrste. Priručnik je sadržajno podijeljen na tri cjeline: Oblici, Tehnike izrade i ukrašavanja te Tehničke termine, uz dodatak Kazala i Literature.

U poglavlju Oblici abecednim redom navedeni su oblici staklenih posuda – prvo je prezentirana morfologija, a zatim su imenovani i opisani oblici, uz navod zanimljivih detalja. Uz hrvatske, navedeni su engleski i talijanski nazivi koji također izviru iz originala. Ovisno o obliku, navedeni su poznati podaci o dataciji, veličini, načinu izrade, funkciji i dr.

U poglavlju Tehnike izrade i ukrašavanja tehnike su navedene abecednim redom i opisane, a također je naveden i njihov izraz na engleskom i talijanskom jeziku.

Poglavlje Tehnički termini donosi specifične pojmove koji su vezani uz opis, izradu te karakteristike pojedinih staklenih oblika ili procesa njihove izrade. Izrazi su, osim na hrvatskom, navedeni i na engleskom i talijanskom jeziku te opisani.

Uz većinu pojmova pridodan je ilustrativan aspekt crteža ili fotografije, radi njihovog boljeg razumijevanja, a kod poglavlja o tehnikama izrade, kod brojnih se metoda nalaze slike postupka izrade u stripu kao vizualizacija procesa.

Kazalo je podijeljeno na tri dijela – obuhvaća zasebne abecedne popise pojmova na hrvatskom, engleskom i talijanskom jeziku.

Zahvaljujem Muzeju antičkog stakla na ustupljenom recenzentskom primjerku publikacije.

Vendi Jukić Buča

U Zagrebu, 16. 10. 2017.

 

Uz članak Priručnik – Terminološki rječnik antičkog staklarstva (osvrt Vendi Jukić Buča) >http://www.arheologija.hr/?p=11093. fotografije: Vendi Jukić Buča.

Posted by Arheologija on 16. listopada 2017