AMZ – Izdana knjiga „Aliena pecunia. Zbirka antičkog novca zaplijenjena u Ustaškom logoru Požega“ (PRESS)

Arheološki muzej u Zagrebu izdao je knjigu „Aliena pecunia. Zbirka antičkog novca zaplijenjena u Ustaškom logoru Požega“ autora Tomislava Bilića.

Numizmatički odjel Arheološkog muzeja u Zagrebu, među više od četvrt milijuna predmeta, čuva i numizmatičku zbirku konfisciranu od strane režima kvislinške NDH tijekom Drugog svjetskog rata. Numizmatičkom analizom dijela zbirke koji obuhvaća antički novac utvrđeno je da zbirka najvjerojatnije potječe iz područja istočnog dijela Savsko-Dravsko-Dunavskog međurječja, koje danas pripada Republici Hrvatskoj. Istovremeno, arhivsko istraživanje rezultiralo je pronalaženjem podataka i donošenjem zaključaka koji se podudaraju s onima dobivenima numizmatičkom analizom. Moguće su dvije verzije rekonstrukcije okolnosti oduzimanja zbirke: prema vjerojatnijoj varijanti, ona je zaplijenjena u Iseljeničkom i useljeničkom logoru Slavonska Požega tijekom ljeta 1941. godine, no postoji i mogućnost da je oteta nekom lokalnom požeškom kolekcionaru židovske vjere i/ili etničke pripadnosti u gradskoj ispostavi Ustaškog pokreta.

Sadržaj / Contents
Predgovor / Foreword
Uvod / Introduction
Analiza Sastava Zbirke / Composition Of The Collection
Porijeklo Zbirke / Origin Of The Collection
Ustaški državni teror prema Srbima, oduzimanje imovine i iseljeničko-useljenički logori / The Ustashe state terror against Serbs, confiscation of property and emigration-immigration camps
Ustaški državni teror prema Židovima i oduzimanje imovine / The Ustashe state terror against Jews and confiscation of property
Struktura požeškog ustaškog upravnog aparata i oduzimanje židovske imovine / The structure of Ustashe administration in Požega and the confiscation of Jewish property
Zaključak / Conclusion
Arhivski Izvori / Archival Sources
Literatura / Bibliography
Katalog / Catalogue
Napomene uz katalog / Comments
Literatura korištena u katalogu / Bibliography
Katalog predmeta / Catalogue
Dodatak katalogu / Appendix
Table / plates

Impresum
Nakladnik: Arheološki muzej u Zagrebu
Za nakladnika: Sanjin Mihelić
Uredništvo: Jacqueline Balen, Tomislav Bilić, Ivan Radman-Livaja, Filomena Sirovica
Urednik: Miroslav Nađ
Recenzenti: Ivan Mirnik, Andrej Šemrov, Filip Škiljan
Lektura hrvatskog jezika: Ivana Kuna
Prijevod na engleski jezik:Tomislav Bilić
Lektura engleskog jezika: Andy Tomlinson
Fotografije: Igor Krajcar
Oblikovanje i priprema za tisak: Sensus Design Factory, Svjetlana Šegović
Tisak: Tiskara Zelina d.d.
Naklada: 250
Dvojezična publikacija (na hrvatskom i engleskom jeziku)
ISBN 978-953-8143-25-0
CIP 001062683
Zagreb, studeni 2020.

Tiskanje knjige financijski je pomoglo Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske

18. 12. Izdana publikacija Aliena pecunia

Info:
AMZ Zagreb

Izašla je prva knjiga o gumnima u Hrvatskoj! (piše Kristina Gwirtzman)

Primoštenska gumna u prošlosti i sadašnjosti prva je knjiga u Hrvatskoj koja obrađuje tematiku gumana. Nastala je u sklopu projekta „Na guvnu – baština kao pokretač razvoja“ kojeg je osmislila udruga Arx Novum, a financirala Općina Primošten. Bio je ovo prilično opsežan, iako vremenski relativno kratak projekt, koji je za cilj imao detaljno dokumentirati (fotografirati, izmjeriti, locirati,  pokušati datirati) primoštenska gumna i prikupiti što više informacija kroz razgovore i anketiranje starijeg lokalnog stanovništva koje se još uvijek sjeća tradicionalnog načina života i izvođenja poljoprivrednih radova prije uvođenja mehanizacije. Uz knjigu, u sklopu istog projekta, snimljeni su i kratki dokumentarni filmovi koji prikazuju rekonstrukciju tradicionalne primoštenske žetve, tijekom koje se ne koristi srp već se žito čupa s korijenom, te višenamjensku ulogu gumna u primoštenskom kraju. Vizualni materijali iz filmova korišteni su i u pojedinim poglavljima ove knjige (filmovi su dostupni na You Tube kanalu Udruge Arx Novum).

Knjiga „Primoštenska gumna u prošlosti i sadašnjosti“ na 136 stranica i kroz 13 poglavlja obrađuje razne teme vezane uz gumna, daje im arheološki i povijesni kontekst, prikazuje višenamjenski značaj gumana kroz prostor i vrijeme, opisuje njihove graditeljske značajke s obzirom na specifičan geografski prostor u kojem se nalaze, iznosi osobitosti i karakteristike primoštenskih gumana te običaje i tradicije vezanih uz njih, a kako bi se prikazala njihova forma i raznolikost. Najznačajnija primoštenska  gumna prezentirana su i u vidu kataloga koji se nalazi na kraju knjige. Kroz knjigu se može upratiti koliko su zapravo oblik i način gradnje gumana kroz tisućljeća i stoljeća ostali nepromijenjeni. Sva su poglavlja bogato popraćena fotografijama, ilustracijama, grafičkim prilozima i kartama. Knjigu je priredila i uredila Kristina Gwirtzman, a uz Gwirtzman autorice tekstova i suradnice na projektu bile su Linda Bednjanec i Katarina Mužar. Za kvalitetu i sadržajnost ove knjige ključna je bila i interdisciplinarnost te iznimno dobra suradnja s lokalnim stanovništvom jer relevantne literature na ovu temu još uvijek nema.

Ideju za projekt i knjigu potaklo je neočekivano arheološko otkriće gumna na dosad nepoznatom lokalitetu u blizini zaseoka Grlić. Ono, prema dosadašnjim pokazateljima, datira u antiku, a na njemu su arheologinje iz udruge Arx Novum ovo proljeće započele istraživanja. Potvrdi li se, daljnjim istraživanjima, antička hipoteza, bit će ovo najstarije poznato gumno u Hrvatskoj.

Općina Primošten, ponajprije poznata po svojoj obali i plažama, sada se može istaknuti te prezentirati i vrlo velikim brojem dobro očuvanih gumana u svome zaleđu, a vjerojatno i najstarijem gumnu u široj okolici. Gumna nisu samo vizualno atraktivan i vrijedan element tradicijske arhitekture, već i pokazatelj gospodarskih prilika prije pojave turizma. Naime, iznimno velik broj gumana ukazuje da su Primoštenci egzistencijalno puno više bili vezani za poljoprivredu i polja, nego za ribarstvo i more, što bi bilo za očekivati s obzirom na obalnu lokaciju Općine.

Na kraju, jedan od krajnjih ciljeva projekta poticanje je i ravnomjernijeg razvoja turizma kroz revitalizaciju, promociju te popularizaciju manje poznatih lokaliteta primoštenskog zaleđa u želji za boljim očuvanjem baštne te izvorne prostorne strukture sela.

Kristina Gwirtzman

AMZ – Top 3 publikacije Arheološkog muzeja u Zagrebu na Interliberu 2019. (PRESS)

Arheološki muzej u Zagrebu treći put zaredom izlagao je na međunarodnom sajmu knjiga Interliber. Dva kataloga pretpovijesnih izložbi i jedan priručnik i rječnik najprodavanije su publikacije Arheološkog muzeja u Zagrebu na Interliberu 2019. godine.

Najprodavanija publikacija na Interliberu 2019. bila je dvojezičan katalog, na hrvatskom i engleskom jeziku, istoimene izložbe održane 2017. godine u Arheološkom muzeju u Zagrebu, Japodi – zaboravljeni gorštaci.

Katalog daje sveobuhvatan pregled Japoda i najnovije spoznaje o toj tajanstvenoj populaciji kroz poglavlja: Geomorfologija i fenomen krša, Japodi, Pet gradova, Ovostrani ili cisalpinski gradovi, Onostrani ili transalpinski gradovi, Japodi kroz povijesne izvore, Japodske zajednice na području Pounja u sjeverozapadnoj Bosni, Pounje u zadnjim stoljećima prije Krista, Kompolje grob 47, Japodske perle iznutra i izvana, Život na gradini Veliki Vital, Arheologija prehrane i okoliša tijekom brončanog i željeznog doba u Lici, O neuobičajenim predmetima unutar japodske zbirke, Stigmatizacija, Ratovi s Rimljanima i konac neovisnosti, Čovjek koji je pokorio Japode, Pisani kamen, popis literature i kataloške jedinice.

Urednica kataloga Lidija Bakarić umirovljena je muzejska savjetnica Arheološkog muzeja u Zagrebu i voditeljica Japodske zbirke.

Na drugom mjestu po broju prodanih primjeraka bio je trojezičan katalog, na hrvatskom, engleskom i njemačkom jeziku, izložbe održane 2004. i 2005. godine u Arheološkom muzeju u Zagrebu, Ratnici na razmeđu Istoka i Zapada: Starije željezno doba u kontinentalnoj Hrvatskoj.

Katalog donosi izvor podataka o starijem željeznom dobu kroz poglavlja: Grupa Dalj, Grupa Martijanec-Kaptol, Grupa Budinjak, Tragovi željeznog doba središnje Hrvatske u prostoru između definiranih kulturnih skupina, Kolapijani, Japodi, kataloške jedinice i popis literature.

Urednica kataloga Dubravka-Balen Letunić umirovljena je muzejska savjetnica i voditeljica Pretpovijesnog odjela Arheološkog muzeja u Zagrebu.

Na trećem mjestu najprodavanijih publikacija Arheološkog muzeja u Zagrebu bio je Numizmatički priručnik i rječnik.

Ovaj informativni i sveobuhvatni numizmatički pregled sistematiziran je kroz poglavlja: Uvodna riječ, Muzeološki postav numizmatike, Grčki novac, Novci stare Makedonije, Barbari, Razvoj kovanja novca u srednjem i novom vijeku, Kovanje novca u južnoslavenskim zemljama i u Turskoj, Numizmatički rječnik, Prilog numizmatičkoj terminologiji hrvatskoj i popis literature.

Urednik priručnika i rječnika dr. sc. Ivan Mirnik umirovljeni je muzejski savjetnik i voditelj Numizmatičkog odjela Arheološkog muzeja u Zagrebu.

Info:
AMZ PRESS

Dolenjski muzej – Predstavitev osmega zvezka serije CARNIOLA ARCHAEOLOGICA (PRESS)

Vabimo vas na predstavitev novega, osmega zvezka serije

CARNIOLA ARCHAEOLOGICA
Kapiteljska njiva
Način pokopa v starejši železni dobi

avtorja, arheologa dr. Boruta Križa,

ponedeljek, 18. 11. 2019, ob 9.30
Dolenjski muzej Novo mesto – Knežja dvorana

V knjigi avtor na 344 straneh predstavlja rezultate več kot tridesetletnega raziskovalnega dela na eni največjih prazgodovinskih nekropol v Evropi — na arheološkem najdišču Kapiteljska njiva v Novem mestu.
Publikacija v prvem delu prikaže aktualno vedenje z analiziranimi in novimi podatki o grobišču, ki je bilo v uporabi skozi vso starejšo železno dobo, od najstarejših pokopov, ki se navezujejo na žarnogrobiščno tradicijo, pa vse do zgodnjelatenskih grobov, ki nadaljujejo halštatskodobno izročilo. Analiza pokopa je prinesla dodatna vedenja in nova spoznanja, ki bistveno dopolnjujejo poznavanje pokopa v starejši železni dobi v jugovzhodni halštatski skupini in omogoča razumevanje te problematike tudi na drugih najdiščih, ki so bila raziskovana v 19. in v začetku 20. stoletja, podatki o pokopu pa so zelo skromni ali jih sploh ni. Drugi del prinaša vsebinske in numerične podatke o vseh starejšeželeznodobnih grobovih z njihovimi inventarji, opisi in opredelitvami. Publikacijo dopolnjuje še detaljni načrt celotnega starejšeželeznodobnega grobišča s prikazi usmeritve pokopa, spola pokojnika in časovne umestitve groba.

Info:
Dolenjski muzej – PRESS

AMZD – Predstavljanje knjige ‘Ostava kasnosrednjovjekovnoga novca i nakita iz Pridrage’ (PRESS)

Arheološki muzej Zadar i Sveučilište u Zadru imaju čast pozvati Vas na predstavljanje knjige dr. sc. Mate Ilkića i dr. sc. Janka Beloševića  „Ostava kasnosrednjovjekovnoga novca i nakita iz Pridrage“.

Predstavljanje će se održati u petak, 5. srpnja 2019. u 12 sati u Arheološkom muzeju Zadar.

O knjizi će govoriti: dr. sc. Karla Gusar, dr. sc. Tomislav Šeparović i dr. sc. Ante Uglešić

Knjiga „Ostava kasnosrednjovjekovnoga novca i nakita iz Pridrage“ izuzetno je vrijedno djelo koje doprinosi  boljem poznavanju  ovog izuzetno zanimljivog, ali loše poznatog razdoblja na tlu Hrvatske.

Knjiga značajno doprinosi  poznavanju gospodarske i političke povijesti ne samo zadarskog  zaleđa  nego i šireg prostora istočne jadranske obale.  Vrijedan je to prilog poznavanju dotoka i optjecaja  novca na tom području, čime se upotpunjuje  slika numizmatičke topografije Hrvatske kasnog srednjeg vijeka. Njezinim objavljivanjem hrvatska arheološka znanost dobiva još jedno značajno djelo koje će bez sumnje biti i zanimljivo štivo svima koji se bave srednjovjekovnom poviješću južne Hrvatske.

Info:
AMZD PRESS

ŠK – Knjiga ‘SPQR – Povijest starog Rima’ (PRESS)

Mary Beard
SPQR – Povijest starog Rima

Prevoditelj Ivan Ott
Godina izdanja 2018
Format 15.5 x 23.5
554 stranica
Uvez tvrdi
Barkod 978-953-0-60029-4
Cijena 249,00 kn

SPQR je novi pogled na rimsku povijest iz pera jedne od najpoznatijih svjetskih autorica i znanstvenica stare antičke povijesti. Mary Beard ne promatra samo kako je Rim narastao od nevažnog sela u središnjoj Italiji do svjetske sile koja je svojedobno kontrolirala teritorij od Španjolske do Sirije, već i kako su Rimljani promišljali o samima sebi i svojim postignućima, kao i zašto su nam i dalje važni zbog njih.

Stari je Rim još uvijek važan. Njegova povijest Republike i carstva, osvajanja, okrutnost i uspjeh još uvijek su dio onoga kako sami promatramo sebe kao zapadnu civilizaciju. Rimski mitovi i priče, od Romula i Rema, silovanja Lukrecije do Neronova paleža grada – još uvijek pogađaju u žicu i bivaju uzbudljive. Bave se pitanjima i problemima građanstva, terorizma, lobiranja i slobode, što su i danas još uvijek itekako važna i aktualna pitanja.

Ova knjiga duguje naslov još jednoj čuvenoj rimskoj krilatici, SPQR -Senatus populusque Romanus te pokriva tisuću godina povijesti, predstavlja nam slavne, ali i zaboravljene Rimljane, baca novo svjetlo na temelje rimske kulture, od ropsta do tekuće vode, istražuje demokraciju, migraciju, religijske kontraverze, društvenu pokretljivost i eksploataciju u većem kontekstu carstva. Ovo je svakako iznenađujuća, razgovorljiva i preciznija povijest staroga Rima.

“Brza, uzbudljiva, psihološki pronicljiva, srdačno skeptična knjiga.”
– The Sunday Times

“Strahovito zabavno, ali i znanstveno štivo.”
– The Observer

“Potpuno novi pristup staroj povijesti.”
– The Spectator

“Žustra, bremenita, mjerodavna i ikonoklastična knjiga.”
– The Independent

“Mary Beard nas sigurno vodi kroz tajanstvenu građu koja bi u nekim drugim rukama postala zamorna.”
– The Economist

“Tko bi rekao da antička povijest može biti tako opčinjavajuća? Sretni su studenti kojima predaje Mary Beard!”
– The Independent

O autorici
MARY BEARD je na Sveučilištu u Cambridgeu diplomirala i doktorirala iz područja koje anglosaksonski svijet naziva Classics, a koje obuhvaća nekoliko srodnih znanstvenih disciplina (povijest, arheologiju i klasične jezike). Redovita je profesorica klasičnih studija na Newnham College unutar Sveučilišta u Cambridgeu, a gostujuća predavanja drži i na Kalifornijskom sveučilištu u Berkeleyju te na Sveučilištu u Chicagu. Urednica je za klasične znanosti u The Times Literary Supplement (TLS). Članica je Britanske akademije, kao i Američke akademije znanosti i umjetnosti. Za svoj rad s područja klasične povijesti dobila je 2018. godine i počasni naslov Dame zapovjednice Reda Britanskog Carstva (DBE). Neke od njezinih prethodnih knjiga, poput knjiga “Pompeji”, “Rimski trijumf” i “Partenon” također su uspješnice koje su osvojile brojne nagrade.

Info:
ŠK PRESS