Časopis – Informatica museologica 47 2016.

Muzejski dokumentacijski centar, Zagreb, 2017.
MDC
Za nakladnika: Višnja Zgaga
Urednica: Lada Dražin-Trbuljak
Prijevod sažetaka: Graham McMaster
Redakcijski odbor: Sanja Acalija, mr. sc. Goran Arčabić, Milvana Arko Pijevec, dr. sc. Darko Babić, Markita Franulić, Vlasta Gracin, Jasna Jakšić, mr. sc. Željka Jelavić, Mihaela Kulej, dr. sc. Ljiljana Kolešnik, Željka Kolveshi, dr. sc. Željka Miklošević, Višnja Zgaga, Lada Dražin-Trbuljak
Fotodokumentacija: MDC, Zagreb, Muzeji, Autori
Jezici: hrvatski, engleski
Stranica: 324
ISSN 0350-7165
Cijena: 120 kn
Galerija fotografija [foto: VJB]

Foto: VJB.

Tema broja: Muzej filma – film u muzeju

Popis članaka

Filmska baština i etika

Str. 6 – 13
dr. sc. Thomas Elsaesser
Filmska baština i etika prisvajanja: nađena snimka na razmeđu arhiva, muzeja i interneta

Iskustva europskih muzeja filma

Str. 14 – 24
Donata PESENTI CAMPAGNONI
Nacionalni muzej filma u Torinu

Str. 25 – 30
Alejandro BACHMANN
Film u muzeju, film i muzej, filmski muzej: Fragmenti o odnosima između medija i institucija

Str. 31 – 37
Michael TERWEY
Film u nacionalnome muzeju medija

Str. 38 – 43
Metka DARIŠ
Slovenska kinoteka – Filmski muzej

Muzejske i arhivske zbirke filmske građe i kinematografske opreme

Str. 44 – 49
mr. sc. Rhea IVANUŠ
Dokumentarna filmska građa 20. stoljeća u Hrvatskome povijesnome muzeju

Nataša MATUŠIĆ
Ratna priča na filmu
Str. 50 – 53
Krešimir BAŠIĆ
Zbirka kinematografske tehnike u Tehničkom muzeju ‘Nikola Tesla’

Str. 54 – 61
Krsitina NOSKOVIĆ
Zbirke popratnoga filmskoga gradiva u Odjelu Hrvatskog filmskog arhiva Hrvatskoga državnog arhiva

Kustoske prakse

Str. 62 – 64
Laila TOPIĆ
Medijska fasada Muzeja suvremene umjetnosti – mjesto susreta animiranog filma i medijske umjetnosti

Str. 65 – 69
Branka BENČIĆ
‘Kino umjetnika’
Suvremena umjetnost i film

Str. 70 – 75
Darko ŠIMIČIĆ
Tomislav Gotovac i film

Muzeološka funkcija i mjesto video/filma u muzeju. Prezentacija filmske/video građe

Str. 76 – 80
dr. sc. Zvjezdana ANTOŠ
Predstavljanje etnografskog filma na konferencijama, muzejskim izložbama i festivalima

Str. 81 – 85
dr. sc. Vladimir BOCEV
Etnološki dokumentarni film u Muzeju Makedonije

Tko se brine za film u muzejima, arhivima, knjižnicama

Str. 86 – 91
dr. sc. Mirko DUIĆ
dr. sc. Martina IVANOVIĆ DRAGIJA
Film u knjižnici: stručne kompetencije knjižničara za rad u filmskim zbirkama

Zaštita filmske/video baštine

Str. 92 – 95
Carmen LHOTKA
Oktavijan Miletić – od amaterskog filma preko DVD izdanja do budućih generacija

Izazov u susretu ‘analognog’ svijeta i nove digitalne paradigme

Str. 96 – 104
Barbara BORČIĆ
‘Postaja DIVA’: arhiviranje slika i vremena

Str. 105 – 110
Darko FRITZ
Audiovizualni arhivi: umjetničko samoarhiviranje

Str. 111 – 116
Dan OKI
Interakcija i samoarhiviranje kao umjetnička praksa

Stručna, znanstvena i umjetnička istraživanja

Str. 117 – 121
Sonja LEBOŠ
Filmski muzej u gradu, grad u filmskom muzeju

Str. 122 – 126
Tamara NIKOLIĆ ĐERIĆ
Senzorna etnografija i novi mediji u bilježenju nematerijalne kulture / alternativne prakse prijenosa znanja, iskustava i vizualno-antropoloških paradigmi u muzeološkom konekstu

Str. 127 – 131
dr. sc. Sandra UREM
Od Gavazzija i Štampara prema etnografskom filmu?

Str. 132 – 138
Maria FLORENCIA LUCHETTI
Audio-vizualni arhivi i znanstveno istraživanje na području drušvenih znanosti u Argentini

Str. 139 – 142
Nade GENEVSKA BRAČIĆ
Film kao muzejski predmet
Počeci makedonske kinematografije

Str. 143 – 148
Ivan RAMLJAK
Povijest kinoprikazivaštva na otoku Korčuli

Riječ je o…

Str. 149 – 164
Nina LIŠNIĆ
Muzej kao sredstvo integracije migranata i promoviranja kulturne različitosti

Iz muzejske teorije i prakse

Str. 165 – 170
Helena PUHARA
Lucija VUKOVIĆ
Od rimske kuće do biografskog muzeja Vlaha Bukovca

Str. 171 – 175
Luka ČORAK
Javna ustanova Aquatika – slatkovodni akvarij Karlovac i Gradski muzej Karlovac, mogućnosti i potencijali

Str. 176 – 177
Matija KALČIĆ
Zbirka Sabljarić

Str. 178 – 182
Helena KUŠENIĆ
Marija MESARIĆ
Donacija dr. Hrvoja Neimarevića Muzeju grada Koprivnice

Str. 183 – 187
Gabrijela BUTIGAN
Muzejska izložba kao mjesto ‘sukoba’ sjećanja

Str. 188 – 190
mr. sc. Sanda KOČEVAR
Kafotka – digitalni arhiv, virtualni mužej ili nešto treće

Str. 191 – 193
dr. sc. Vendi JUKIĆ BUČA
Razgovor s Borisom Mašićem, muzejskim savjetnikom u Muzeju grada Zagreba

Str. 194 – 196
dr. sc. Maja Šojat Bikić
Hipertekstualno hodočašće: muzeološki diskurs izložbe ‘Sveta mjesta starih Zagrepčana – hodočasnička odredišta Zagrepčana u 17. i 18. stoljeću’

Zaštita

Str. 197 – 200
Manjak restauratora?

Publikacija je opremljena ilustrativnim materijalom, arhivskim fotografijama i fotografijama.

Zahvaljujemo Muzejskom dokumentacijskom centru na ustupljenom primjerku.

Vendi Jukić Buča
Zagreb, 7. 9. 2017.

MDC – Obilježavanje 37. Međunarodnog dana muzeja pod temom ‘Muzeji i sporne povijesti: govoriti o neizrecivom u muzejima’ (PRESS)

Obilježavanje 37. Međunarodnog dana muzeja održat će se u razdoblju od 16.-21. svibnja 2017. pod temom Muzeji i sporne povijesti: govoriti o neizrecivom u muzejima.

Povodom ovogodišnjeg Međunarodnog dana muzeja hrvatski muzeji organizirali su izložbe, predavanja i stručna vodstva na mjestima sjećanja s namjerom komunikacije „teške baštine“ – povijesnih, socijalnih i ekoloških tema koje trebaju postati podloga dijalogu, ozdravljenju društva od kolektivnih trauma i doprinijeti socijalnoj inkluziji ranjivih društvenih skupina.

Za detaljniji program događanja po gradovima kliknite OVDJE.

Za primjere dobre prakse iz kliknite OVDJE.

Govoriti o neizrecivom u muzejima

Stotinjak muzeja diljem Hrvatske pridružiti će se svjetskoj muzejskoj obitelji od 35 tisuća muzeja i brojnim programima od 16.-21. svibnja 2017. obilježiti  37. Međunarodni dan muzeja. Na Inicijativu Muzejskog dokumentacijskog centra (MDC) iz Zagreba u Hrvatskoj se Međunarodni dan muzeja obilježava od 1980. godine, a ovogodišnja tema »Muzeji i sporne povijesti: govoriti o neizrecivom u muzejima« koju je odredilo Međunarodno vijeće muzeja (ICOM) sa sjedištem u Parizu, ukazuje na muzeje kao institucije u službi društva i njegova razvoja koje komuniciraju univerzalne humanističke vrijednosti – poštovanje ljudskih prava, jednakost i solidarnost, slobodu od diskriminacije i odbacivanje svakog oblika ekstremizma i totalitarizma.

Da je sve više novih muzeja koji se suočavaju s neugodnom prošlošću, pokazuje i nedavno održana dodjela europskih muzejskih Oskara (EMYA) u Zagrebu, na kojoj su se među odabranima našli brojni muzeji posvećeni rušenju zida šutnje iza kojeg su ostala sakrivena najsramotnija i najrazornija ljudska iskustva. Kod nas se u tome djelomično uspjelo otvaranjem novih memorijalnih muzeja poput Mjesta sjećanja – Vukovarska bolnica 1991. i Spomen doma Ovčara kao i prezentiranjem dijela te baštine u okviru kompleksnih muzejskih cjelina poput Memorijalnog centara Lipa pamti koji se nalazi u sklopu Pomorskogi povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka.

Povodom ovogodišnjeg Međunarodnog dana muzeja hrvatski su muzeji organizirali izložbe, predavanja i stručna vodstva na mjestima sjećanja s namjerom komunikacije „teške baštine“ – povijesnih, socijalnih i ekoloških tema koje trebaju postati podloga dijalogu, potaknuti na suočavanje s neugodnim aspektima povijesti i ozdravljenje društva od kolektivnih trauma te ohrabriti mlade ljude da postavljaju pitanja i tragaju za odgovorima kako se ideološki motiviranih zločini i kršenja ljudskih prava ne bi ponovila.

Muzej Valpovštine progovorit će izložbom „Zatvoreni krug – povijest jedne nacionalizacije“ o postupcima oduzimanja i vraćanja imovine kao  posljedici odnosa prema pojedincima u nedemokratskim političkim sistemima. Izložba kroz sudbinu obitelji Putterer govori o teškoj subini njemačke manjine na ovim prostorima neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata kada je cijela populacija kolektivno optužena za nacističke zločine, protjerana i pobijena. Upravo je u Valpovu (1945./46.) bio najveći logor za pripadnike njemačke manjine na prostoru Hrvatske, u kojemu je bilo zatočeno više tisuća civila, od kojih je prema službenim podacima umrlo više od tisuću ljudi premda se vjeruje da je žrtava bilo mnogo više

Tiflološki muzej u Zagrebu izložbom „Obilježje invaliditeta kao predmeta traume – (NE) vidljive oznake“skreće pažnju na diskriminaciju osoba s mentalnim i fizičkim poteškoćama kroz povijest. Posjetitelji će tako moći razgledati oznake koje su slijepe osobe nosile na rukavu kao javno obilježje svojeg invaliditeta te saznati više o teretu stigme i socijalne isključenosti kroz svjedočanstva osoba s poteškoćama u vidu. Ovakav pristup osobama s invaliditetom davno je napušten, no oznake koje čuvamo svjedoče o društvenom stavu prema osobama koje se razlikuju od ostalih, a što se događa kad se počnu obilježavati oni koji su po nečemu različiti –  povijest je pokazala, poručuju iz muzeja.

 Muzej „Staro selo“ Kumrovec pozvao je građane da na izložbi „Umro je drug Tito“ podijele svoja i obiteljska sjećanja na dan Titove smrti postavivši im pitanje:  Što je za Vas značio 4. svibnja 1980. – je li to dan kada je prestalo kucati veliko srce ili dan kada je umro zločinački diktator? Fotografijama, novinarskim polemikama i snimkama pokazat će se kako je izgledao ispraćaj u Zagrebu i Kumrovcu te sprovod u Beogradu. Cilj izložbe nije glorifikacija, pa čak niti pokušaj valorizacije Titova života, već poziv da u muzejima prestanu prešućivati dio vlastite prošlosti.

U obilježavanje Međunarodnog dana muzeja uključio se i Muzej Moslavine Kutina s izložbom  “Židovska zajednica u Kutini i Moslavini”,  kojom se obilježava 140 godina od osnutka Kutinske židovske općine i koja govori o povijesti velike židovske zajednice u Moslavini koja je nestala u Drugom svjetskom ratu i njihovom utjecaju na društveni i kulturni život sredine. Pored izložbe na kojoj su izloženi originalni dokumenti židovske općine, posjetitelji će imati prilike poslušati predavanje dr. sc. Ljiljane Dobrovšak koja će govoriti o stradanjima Židova u Moslavini u holokaustu, ali i o mnogim akcijama spašavanja koje je poduzelo lokalno stanovništvo.

Ulaz na sva događanja je besplatan, a cjelokupni program obilježavanja 37. Međunarodnog dana muzeja dostupan je na internetskim stranicama Muzejskog dokumentacijskog centra www.mdc.hr.

Izvor

MDC PRESS

MDC – Informatica Museologica 47 (2016)

U izdanju Muzejskog dokumentacijskog centra iz Zagreba objavljen je najnoviji broj stručne publikacije Informatica Museologica 47, koja se bavi očuvanjem, istraživanjem i prezentacijom filmske baštine te sagledava mogućnosti za dugo željeni muzej filma u Hrvatskoj. 

Broj sadržava priloge s međunarodnog skupa Muzeji filma – Film u muzeju kao i brojne priloge iz svijeta hrvatskih muzeja, a tekstovi su podijeljeni u  devet tematskih cjelina: 1. Filmska baština i etika; 2. Iskustva europskih muzeja filma; 3. Muzejske i arhivske zbirke filmske građe i kinematografske opreme; 4. Kustoske prakse; 5. Muzeološka funkcija i mjesto video/filma u muzeju. Prezentacija filmske/video građe; 6. Tko se brine za film u muzejima, arhivima, knjižnicama; 7. Zaštita filmske/video baštine; 8. Izazov u susretu ‘analognog’ svijeta i nove digitalne paradigm; 9. Stručna, znanstvena i umjetnička istraživanja.

Link na Sadržaj: http://www.mdc.hr/files/A/null/IM_47_2016_sadržaj.pdf

Ovaj broj časopisa IM sadrži objavu razgovora Vendi Jukić Buče s Borisom Mašićem, muzejskim savjetnikom u MGZ-u, preuzetu s portala Arheologija.hr.
Link: http://www.mgz.hr/UserFiles/file/Razgovor_s_Borisom_Masicem_IM_47_2016.pdf

Izvor

MDC PRESS

MDC – Otvorene prijave za sudjelovanje na simpoziju ‘Fotografska baština u muzejima’ [PRESS]

Muzejski dokumentacijski centar (MDC) objavio je poziv za sudjelovanje na simpoziju ‘Fotografska baština u muzejima’, koji će se održati 25. i 26. listopada u Muzeju suvremene umjetnosti s ciljem bolje valorizacije muzejske fotografske baštine, poticanja njenog sustavnog dokumentiranja i istraživanja strategija digitalizacije fotografske baštine u hrvatskim muzejima.

Poseban naglasak bit će na uspostavi suradnje među srodnim baštinskim institucijama s namjerom da se  prepoznaju najbolje prakse i javnosti što uspješnije prezentira vrijednost  fotografske baštine.

Teme i područja obuhvaćene dvodnevnim simpozijem u Muzeju suvremene umjetnosti, između ostalog, pokrivaju muzeološku funkciju i mjesto fotografije u muzeju, fotografsku baštinu kao fragment ili temu stalnog postava ili povremenih izložaba, stručna, znanstvena i umjetnička istraživanja fotografije, izazove i probleme dokumentarističke prakse, izazove u susretu ‘analognog’ svijeta i digitalne paradigme te autorska prava i pravno reguliranje korištenja fotografske baštine.

Za sudjelovanje se mogu prijaviti muzejski djelatnici, istraživači povijesti fotografije i fotografskih povijesnih tehnika, autori fotografija i vizualni antropolozi, a rok za prijavu izlaganja i slanje sažetaka istječe 15. svibnja 2017.

Program će se sastojati od izlaganja približno dvadesetak govornika podijeljenih u više panela, a više o prijavi izlaganja, cilju i temama simpozija saznajte na službenim stranicama Muzejskog dokumentacijskog centra.

Izvor

MDC PRESS

MDC – Predavanje ‘Sisak – suradnjom do održivog razvoja baštine’ [PRESS]

Industrijska baština kao turistički i kulturni potencijal

Sisak – suradnjom do održivog razvoja baštine naziv je predavanja koje će se održati u četvrtak  19.1.2017. s početkom u 12 sati, u Muzejskom dokumentacijskom centru u Zagrebu. Inovativne projekte kojima je cilj očuvati i prezentirati sisačku industrijsku baštinu i iskoristiti je kao turistički i kulturni potencijal predstavit će: mr.sc Vlatko Čakširan, ravnatelj Gradskog muzeja Sisak, Ivana Miletić Čakširan, pročelnica Konzervatorskog ureda Ministarstva kulture u Sisku, Miroslav Arbutina, voditelj Foto galerije Siscia Obscura i Milijana Borojević, direktorica Turističke zajednice grada Siska.

http://www.mdc.hr/files/g/1-98420/Sisak_predavanje.jpg

Riječ je o jedinstvenim projektima takve vrste u Hrvatskoj, koji su realizirani zajedničkom suradnjom  Grada Siska, Gradskog muzeja Sisak, Gradske galerije Striegl, Turističke zajednice grada Siska, Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture i pojedinaca koji djeluju na području kulture i umjetnosti s ciljem pronalaženja novih modela opstanka i razvoja nekadašnjeg hrvatskog industrijskog diva koji je, kao i mnogi industrijski centri diljem Europe, u procesu deindustrijalizacije izgubio znatan dio svojeg gospodarskog potencijala.

Na predavanju će biti prezentiran kapitalni projekt u kulturi grada Siska –Holandska kuća, prostor bivšeg žitnog skladišta u čijih će se 2000 četvornih metara smjestiti info centar u kojem će originalnim predmetima i multimedijalnom prezentacijom biti predstavljen povijesni kontekst industrijske baštine grada, izložbeni prostor vezan uz industrijski dizajn i nasljeđe likovne kolonije Željezare Sisak kao i izložbeni prostor u kojemu će bit izložena zbirka starih uređaja za reprodukciju zvuka sisačkog kolekcionara Velimira Krakera. Projektom je obuhvaćeno i uređenje pratećih sadržaja uz Kupu izložbeni prostor o bogatoj povijesti sisačkog riječnog brodarstva na brodu Biokovo, uređenje dizalice Granik te obilježavanje dvije pješačke i dvije biciklističke staze koje će povezivati Holandsku kuću i 34 lokacije industrijske baštine.

U tom kontekstu biti će predstavljena i karta sisačke industrijske baštine, koja vizualizira ukupnost industrijske baštine grada, utvrđuje položaj industrijskih objekata i njihov međusobni odnos na razini grada te korisnicima nudi fotografije lokacija i kraći povijesni tekst. Bit će riječi i o Danima industrijske baštine grada Siska, manifestaciji koja izložbama, predavanja i obilascima industrijskih lokacija prezentira bogato nasljeđe grada kao i o Sisačkom festivalu piva, pokrenutom povodom 160. godišnjice prve sisačke pivovare s ciljem da se javnosti prezentira još jedna zaboravljena tradicija grada.

Nadamo se da ćete naći razloga doći na predavanje i saznati više o izradi projektne dokumentacije i iskustvu realizacije kompleksnih projekata koji afirmiraju sisačke industrijsku baštinu kao okosnicu za razvoj turističke i kulturne ponude lokalne sredine, oživljavanje gospodarstva i poboljšavanja kvalitete života njenih stanovnika.

http://mdc.hr/files/images/2017/Predavanje_Sisak_d.pdf

Izvor

MDC PRESS

MDC – Predavanje ‘Izvan granica dokumentacije, iskustvo British Museum-a’ [PRESS]

Zagreb, 2.012.2016.

Iskustvo British Museum-a u upravljanju digitalnom baštinom

Izvan granica dokumentacije, iskustvo British Museum-a naziv je predavanja Dominica Oldmana iz British Museum-a, koje će se održati u prostoru Muzejskog dokumentacijskog centra (MDC) u Zagrebu, 6. prosinca 2016. u 13 sati.

Dominic Oldman, stručnjak za upravljanje digitaliziranom muzejskom građom, predstavit će u svom predavanju model upravljanja digitaliziranom baštinom koji koristi British Musem iz Londona. Na primjerima iz vlastite kuće pojasnit će kako uspješno strukturirati digitaliziranu građu i osigurati tehničku operabilnost te kako na atraktivan način prezentirati digitaliziranu baštinu u virtualnoj stvarnosti.

Displaying Oldman_1.jpg

Korisnička vizura baštine danas zasigurno ide u dva smjera, jedan je tradicionalni gdje se stručnjaci i ljubitelji baštine susreću s originalnim predmetom dok je drugi virtualni u kojem se pristup dokumentiranoj baštini osigurava putem računala. Važnost muzejske dokumentacije, poglavito u računalnom obliku danas je od presudnog značaja jer u virtualnom svijetu daje brojne mogućnosti za stručnu i znanstvenu obradu određenih tema kao i za prezentaciju baštine široj javnosti. Za uspješno povezivanje umreženih informacijskih sustava i pripadajućih digitalnih zbirki nužna je primjena standarda za osiguravanje njihove mrežne i sadržajne interoperabilnosti kao i odgovarajuća mrežna struktura koja omogućuje brz i pouzdan prijenos sve kompleksnijih sadržaja do krajnjih korisnika.

Displaying Oldman_3.jpg

Oldman će u svom izlaganju predstaviti model upravljanja digitaliziranom baštinom British Museum-a  The ResearchSpace, koji radi na principu tehnologije koja integrira metodu CIDOC CRM standarda – standardiziranih rješenja koja doprinose funkcionalnosti pohrane i upravljanja digitalnim sadržajima te koja olakšavaju indeksiranje i pretraživanje podataka i pristup građi.

 

O predavaču: 

Dominic Oldman voditelj je istraživačkog odjela ResearchSpace u British Museum-u i viši je kustos u Collections Directorate. Diplomirao je pravo na sveučilištu The College of Law of England and Wales i Digitalnu humanistiku na King’s College u Londonu, a trenutno studira povijest na Sveučilištu u Oxfordu.

Njegov je profesionalni izazov je računarstvo, bavi se novim informacijskim sustavima koji prezentiraju muzeje i kulturnu baštinu te ih usklađuje s metodama semantičkog weba.  Zamjenik je predsjednika za CIDOC Conceptual Reference Model (međunarodni standard u nastajanju, kojem je cilj olakšavanje integracija, posredovanja i razmjena informacija heterogene kulturne baštine).

Rukovodio je realizacijom online kolekcije British Museum-a i osnovao njegovu javnu semantičku mrežu koja pruža informacije o zbirkama mapiranim na CIDOC CRM-u.

Izvor

MDC PRESS