MDC – Europska grupa za muzejsku statistiku prvi put u Hrvatskoj (PRESS)

Godišnji plenarni sastanak EGMUS-a – Europske grupe za muzejsku statistiku koja se okuplja već šesnaestu godinu održat će se ove godine u Muzejskom dokumentacijskom centru 11. i 12. listopada. Sastanku će nazočiti predstavnici 12 zemalja (Finska, Francuska, Njemačka, Latvija, Litva, Makedonija, Nizozemska, Poljska, Rumunjska, Srbija, Švedska), uključujući i Hrvatsku.

Središnja tema sastanka jest statistika besplatnih posjeta i politike naplate ulaznica u posljednjem desetljeću, posljedice mijenjanja politika naplata te buduće strategije o kojima će izlagati svi predstavnici zemalja sudionika. Ova tematika u fokusu je zemalja čiji je razvoj muzejske djelatnosti na visokoj razini, a trenutno posebice Ministarstva kulture Francuske, čije je predsjedništvo zatražilo specifična istraživanja na ovu temu i budno će pratiti rezultate istraživanja ostalih zemalja sudionika ovog skupa. Specifična tema (također važna za razvoj publike) o kojoj će se raspravljati jesu neposjetitelji muzeja (engl. non-visitors), unutar koje će biti predstavljeni rezultati Eurostatovog SILC istraživanja o nesudjelovanju (Statistics on Income and Living Conditions, prev. Statistika o dohotku i životnim uvjetima).

Dr.sc. Monika Hagedorn-Saupe iz Instituta za muzejska istraživanja u Berlinu predstavit će dosadašnje rezultate rada na projektu izrade standarda za ključne indikatore za muzeje (ISO/NP 21246), a iz nizozemskog Ministarstva obrazovanja, kulture i znanosti koordinator istraživanja kulture i medija Robert Oosterhuis protumačit će rezultate Eurobarometrovog istraživanja o Kulturnoj baštini u kojem su obuhvaćeni i podaci istraživanja provedenog 2017. u Hrvatskoj. Podatke o hrvatskim muzejima predstavit će voditeljica Službe statistike obrazovanja, kulture i znanosti Matija Škegro Vdović iz Državnog zavoda za statistiku i MDC-ova dokumentaristica i kustosica Ivona Marić.

EGMUS od svojih početaka surađuje s Eurostatom, čije će statističarke na sastanku u Zagrebu predstaviti rezultate dvogodišnjeg zajedničkog projekta. Svoj doprinos grupa redovito daje i projektima poput Europeane, Enumerate-a, sudjelujući u izradi ISO standarda za muzejsku struku i sl.

Od 2017. godine Muzejski dokumentacijski centar član je užeg tijela ove grupe, što je potaknulo održavanje međunarodnog skupa prvi put u Hrvatskoj u organizaciji Muzejskog dokumentacijskog centra u Zagrebu. Pokrovitelj Godišnjeg plenarnog sastanka je Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, čija će predstavnica, voditeljica Službe za muzejsku djelatnost Rašeljka Bilić nazočiti dvodnevnom sastanku o muzejskoj statistici i srodnim temama važnim za razvoj muzejske djelatnosti.

Za sudionike skupa, zahvaljujući pomoći kolega iz Muzeja Ivana Meštrovića – Atelijer Meštrović, organiziran je obilazak Atelijera pod stručnim vodstvom kustosice Lane Majdančić kao i vodstvo po gradu Zagrebu koje nam je omogućila Turistička zajednica Grada Zagreba.

Program je ostvaren uz podršku Ministarstva kulture. (MDC)

Izvor
MDC PRESS

MDC – Predavanje ‘DIGITALIZACIJA BAŠTINE – PRIMJERI DOBRE PRAKSE IZ POLJSKE’ (PRESS)

DIGITALIZACIJA BAŠTINE – PRIMJERI DOBRE PRAKSE IZ POLJSKE

Znamo li koju baštinu treba digitalizirati i u kojoj količini? Koji su standardi koje treba primijeniti? Tko je doista zainteresiran za online pristup muzejskim zbirkama? To su samo neka od pitanja na koja će odgovore ponuditi predavanje stručnjaka iz Poljske – Marcina Kłosa pod nazivom „Digitalizacija u poljskim muzejima – pogled s različitih perspektiva“, koje će se održati u ponedjeljak, 10. rujna 2018. u 10 sati u Muzejskom dokumentacijskom centru u Zagrebu.

Budući da je Ministarstvo kulture RH pokrenulo projekt “Digitalizacije hrvatske kulturne baštine” predavanje stručnjaka iz Povijesnog muzeja grada Gdanjska približit će nam poljska iskustva, njihovu politiku i praksu digitalizacije kulturne baštine. Kako bi se prikazala postignuća digitalizacije kulturne baštine u Poljskoj, projekti digitalizacije će na predavanju biti prezentirani prema razinama na kojima se provode: na nacionalnoj, regionalnoj (DigiMuz Intermuseal Digitalization Group), institucionalnoj (Povijesni muzej grada Gdanjska) i korisničkoj. Bit će riječi o prednostima i nedostacima rada stručnih skupina na nacionalnoj razini koje je osnovao Nacionalni institut za muzeje i javne zbirke, kao i o DigiMuz – mreži muzeja, osnovanoj 2009. godine.

Važnu ulogu u koordiniranju digitalizacije u 354 javna i 289 privatna muzeja u Poljskoj, koja se provodi u okviru programa Culture.pl, ima Nacionalni institut za muzeje i javne zbirke čija je zadaća promicanje tehnoloških promjena u procesu digitalizacije zbirki muzeja, provođenje obuke i promidžbenih aktivnosti, koordiniranje rada na kreiranju, pohranjivanju i osiguravanju korisničkog pristupa digitalnim muzejskim zbirkama te definiranje standarda za digitalizaciju.

Posebno mjesto u provedbi digitalizacije ima Povijesni muzej grada Gdanjska te će se na predavanju uz organizaciju procesa digitalizacije predstaviti njegova strategija digitalizacije, infrastruktura te korisnička platforma. Također, predavač će zainteresirane upoznati i sa standardima za imenovanje i katalogiziranje slikovnih datoteka, radom na prevođenju i usklađivanju sa SPECTRUM standardom, a predstavit će se i projekti unutar programa Culture.pl, Digital Culture i Digital Poland.

O predavaču:

Marcin Klos prvo je ime digitalizacije baštine u Poljskoj. Diplomirao je povijest na Sveučilištu u Gdanjsku te je od 2007. do 2015. zaposlen u Nacionalnom pomorskom muzeju u Gdanjsku kao kustos zbirki odjela Povijesti brodogradnje, voditelj radne grupe muzeja za digitalizaciju i kreator Digizaurusa te kao voditelj IT odjela. Od 2011. radi kao stručnjak za digitalizaciju u Nacionalnom institutu za muzeje i javne zbirke, a od 2015. do 2016. radio je kao voditelj Odjela digitalizacije u Povijesnom muzeju grada Gdanjska.

Bio je predavač na Sveučilištu „Nicolaus Copernicus“ u Toruńu na postdiplomskom studiju konzervacije i upravljanja muzejskim zbirkama (katedra “IT in museums – creation of databases”) te je aktivno je sudjelovao kao voditelj i savjetnik na mnogim projektima digitalizacije kulturne baštine od kojih su najznačajniji projekti „Centralne Muzeum Morskie – Cyfrowe Muzeum Morskie” („Kultura +“ program poljske vlade, Nacionalni pomorski muzej u Gdanjsku, 2012. -2014.) i „Shipwreck Conservation Centre with Studio Warehouse in Tczew – construction of new cultural infrastructure of the National Maritime Museum in Gdansk“ (Nacionalni pomorski muzej u Gdanjsku, 2015. -2016.).

MDC – Najava 38. Međunarodnog dana muzeja / Hiper-povezani muzeji: novi pristupi, nova publika (PRESS)

Međunarodni dan muzeja – novi pristupi, nova publika

U petak 18. svibnja 2018. muzeji diljem Hrvatske otvorit će svoja vrata posjetiteljima obilježavajući 38. Međunarodni dan muzeja pod temom „Hiper-povezani muzeji: novi pristupi, nova publika“. Nositelj manifestacije je Muzejski dokumentacijski centar (MDC) iz Zagreba na čiju se inicijativu Međunarodni dan muzeja u Hrvatskoj obilježava od 1980. godine, a ovogodišnja tema koju je odredio Međunarodni savjet muzeja (ICOM) sa sjedištem u Parizu ukazuje na muzeje kao društveno odgovorne institucije koje svake godine preispituju svoju djelatnost nastojeći prenijeti vrijedno nasljeđe na suvremen način publici digitalnog doba i prilagoditi svoje djelovanje izazovima suvremenog društva.

21. stoljeće obilježeno je brojnim dostignućima na području tehnologije, znanosti i medicine, ubrzanim ekonomskim povezivanjem i globalizacijom koja počiva na novim informacijskim tehnologijama. Na tragu te znanstveno – tehnološke revolucije i sveopćeg civilizacijskog napretka muzeji danas zauzimaju sve aktivniju ulogu u društvu postajući kulturna središta unutar svojih zajednica i mjesta inkluzije koja zadovoljavaju različite kulturne, obrazovne i socijalno-komunikacijske potrebe svojih korisnika, nudeći pojedincima nova partnerstva i mogućnosti umrežavanja bez obzira na njihov statusni, socijalni ili društveni background.

U skladu s ovogodišnjom temom Dana muzeja Hiper povezani muzeji – novi pristupi, nova publika, muzeji diljem Hrvatske predstavit će se kao institucije koje povezujući baštinu i umjetnost sa suvremenim komunikacijskim tehnologijama spajaju virtualni i realni prostor u novu iskustvenu dimenziju koja povećava kulturnu participaciju i zadovoljstvo posjetitelja, utječe na njihove osjećaje i vrijednosti te ih motivira na promišljanje povijesti i suvremenog života.

Muzeji nude kreativnost u interpretacijskom i prezentacijskom smislu

Među stotinjak programa izdvajamo projekt Muzeja i galerija Konavala koji će javnosti predstaviti audio-vizualni vodič Smart Guide, vodič kroz muzejski postav i povijest Konavala, zatim audio vodič namijenjen pametnim telefonima i tabletima koji donosi niz kratkih priča o lokalitetu rijeke Ljuta, online izložbenu crticu „Vlaho Bukovac i glazba“ te 3D fotogrametriju stećaka s UNESCO-va lokaliteta Sveta Barbara.

Hrvatski povijesni muzej organizira radionicu izrade animiranog filma tehnikom stop animacije namijenjenu mlađim posjetiteljima. Polaznici radionice, koja se nadovezuje na izložbu “Nedostupna baština”, suvremenim će tehnologijama interpretirati povijesne događaje i osobe i svojom kreativnošću ih oživjeti u virtualnom svijetu, a glavni junaci animiranog filma postat će Ilustrirani likovi iz hrvatske prošlosti koje je kreirao poznati svjetski ilustrator Milan Trenc.

Koristeći medij javnog prostora Hrvatski prirodoslovni muzej uz podršku Turističke zajednice grada Zagreba organizira manifestaciju „Muzeji izvan muzeja“ u kojoj sudjeluje više muzejskih kuća – Arheološki muzej u Zagrebu, Muzej za umjetnost i obrt, Muzej suvremene umjetnosti i Tehnički muzej Nikola Tesla, koje će u paviljonu u Cesarčevoj ulici u Zagrebu predstaviti bogatu kulturno-povijesnu baštinu o kojoj skrbe kroz izložbu najprepoznatljivijih muzejskih predmeta.

Od češera i plišanog medvjedića do nepoznatih i nikad objavljenih rukopisa

Muzejski dokumentacijski centar Međunarodni dana muzeja obilježava najavom novog  elektroničkog projekta – Književna baština u muzejima, koji u skladu s temom Hiper-povezani muzeji: novi pristupi, nova publika želi povezati književnike, muzeje i suvremene korisnike. Radi se o prvom tematskom online vodiču kroz muzeje, zbirke i ostale baštinske ustanove u Hrvatskoj koje čuvaju vrijednu ostavštinu 262 književnice i književnika, a među šestotinjak predmeta koji kod virtualnih posjetitelja bude znatiželju i interes za pomak iz virtualnoga u realni svijet muzejskih prostora našli su se i lepeza od nojeva perja Ivane Brlić-Mažuranić, ukrasni jastučić Vladimira Nazora poklon AFŽ-a iz 1945., numizmatička zbirka Augusta Šenoe, trinidadska pokladna maska Sunce Jože Horvata, jednooki plišani medvjedić Jagode Truhelke te studentski indeks Ivana Gorana Kovačića.

Vrijedna inicijativa dolazi iz Tehničkog muzeja Nikola Tesla koji kroz projekt „Nikola Tesla. Migrant“ propituje temu migracija. Kako bi doprinijeli što boljoj integraciji migranata u društvo i potaknuli kulturni razvoj zajednice iz muzeja najavljuju formiranje web platforme za razmjenu znanja i informacija vezanih uz tehnološke inovacije namijenjene migrantima i izbjeglicama te poticanje aktivne participacije izbjeglica i preostalih marginaliziranih skupina u muzejskim programima.

Važno je napomenuti kako je posjet stalnim postavima i raznim drugim programima u muzejima i galerijama diljem Hrvatske besplatan, a cjelokupni program obilježavanja 38. Međunarodnog dana muzeja dostupan je na internetskim stranicama Muzejskog dokumentacijskog centra www.mdc.hr.

http://mdc.hr/files/images/muzeji/mdm/2018/MDM_2018_icom_hrv.jpg

Izvor

MDC PRESS

MDC – Predstavljanje Muzeologije 54 – od evaluacije do razvoja publike (PRESS)

Razvoj publike, novi sveti gral europskih kulturnih politika, za muzeje pojednostavljeno znači iznaći načine da se bolje dopre do sadašnjih i potencijalnih posjetitelja svih vrsta. Kako su u Hrvatskoj nastojanja da se upoznaju korisnici još uvijek sporadična i nesustavna, Muzeologija 54 posvećena je upravo temi Razvoja publike u muzejima – istraživačkim i evaluacijskim pristupima aktivnostima i programima.

U Suradnji sa Odsjekom za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u Muzeologiji 54 objavljeni su rezultati istraživanja koja su provele magistre Muzeologije i upravljanja baštinom, a koji se odnose na evaluaciju posjetilaca/korisnika muzeja. Gost urednik ovoga broja je dr. sc. Željka Miklošević s Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koja je uvodnim člankomDruštvena uloga muzeja u 21. st. – razvijanje odnosa s korisnicima, sudionicima i suradnicima“  dala pregled današnjih trendova u muzejskom sektoru vezano za evaluaciju i istraživanje korisnika kao temelja razvoja publike kao i osnovna obilježja istraživačkih pristupa.

U članku  Vedrane Kristić pod naslovom „Muzejske radionice i razvoj višestrukih inteligencija“, autorica provodi istraživanje na radionicama Arheološkog muzeja u Zagrebu namijenjenim osnovnoškolskoj djeci i predlaže model njihovog vrednovanja. Dorotea Fotivec se u članku „Prijevodi tekstova na muzejskoj izložbi“ bavi prijevodima tekstova u Muzeju grada Zagreba koje najčešće koriste turisti te donosi njihove stavove vezane uz ovaj muzej i tekstove.

Korak prema upoznavanju višestrukih profila korisnika zagrebačkog MSU-a čini Raša Savić tekstom „Estetska iskustva posjetitelja Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu“. Na temelju teorije estetskog iskustva kategorizira posjetitelje i ukazuje na njihove potrebe, zadovoljstva te smjer kojim Muzej krenuti prema određenim oblicima razvoja publike.  Istraživanje muzejskih djelatnika po pitanju korištenja digitalnih marketinških alata donosi Ana Pia Matijaš u članku pod naslovom „Korištenje digitalnih marketinških alata u hrvatskim muzejima“. Rezultatima ankete pokazuje status i stav struke o marketinškim aktivnostima i te načine na koji se određeni digitalni alati koriste.

Facebook, kao jedan od digitalnih alata, uglavnom u muzejima korišten za marketing, analizira Ileana Kurtović u članku „Facebook u muzejskoj komunikaciji“ u kojem daje analizu načina na koji svjetski muzeji koriste ovu društvenu mrežu. Zadnji tekst pod naslovom „Izložba ’45. Hrvatskog povijesnog muzeja na Facebooku – kako vrednovati aktivnosti korisnika?“ primjer je korištenja ove društvene mreže u jednom hrvatskom muzeju. Rebeka Knajs, magistra muzeologije i upravljanja baštinom u suradnji s jednom od autorica i suradnica na izložbi ’45 u Hrvatskom povijesnom muzeju, Anom Filep i Mašom Pokupčić daje pregled istraživanja načina na koji se događa komunikacija između Muzeja i online korisnika.

Ova istraživanja tek su ilustracije mogućih primjena i mogu poslužiti muzejima kao orijentir za sveobuhvatnije evaluacijske cikluse koji bi se neposredno vezivali za komunikacijske ciljeve programa i muzejskog poslanja.

Predstavljanje novog broja Muzeologije održat će se u četvrtak 12. travnja u 12 sati u prostoru Muzejskog dokumentacijskog centra, Ilica 44. Na predstavljanju će uz gosta urednika ovoga broja dr. sc. Željku Miklošević s Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu sudjelovati i autorice istraživanja Dorotea Fotivec, Ana Pia Matijaš, Ileana Kurtović i Rebeka Knajs.

http://mdc.hr/hr/mdc/publikacije/newsletter/newsletter-10-4-2018/#Muzeologija54

Izvor

MDC PRESS

MDC – 36. izložba hrvatskoga muzejskog nakladništva (PRESS)

36. izložba izdavačke djelatnosti hrvatskih muzeja i galerija održat će se od 7. do 12. studenog 2017. na Zagrebačkom velesajmu  u okviru 40. Interlibera. Organizator izložbe je Muzejski dokumentacijski centar (MDC) iz Zagreba, koji će na svojim policama izložiti 681 novo izdanje – kataloge izložaba i muzejskih zbirki, vodiče kroz stalne postave, monografije, časopise te razna elektronička i promidžbena izdanja.

 

Popratni program Knjiga u gostima predstavit će izdavačku produkciju muzeja iz Bosne i Hercegovine – Franjevačkog samostana Duha Svetoga u Fojnici, Franjevačkog muzeja i galerije Gorica u Livnu, Franjevačke galerije u Širokom Brijegu, Muzeja grada Zenice, Muzeja Republike Srpske iz Banja Luke, Zavičajnog muzeja Travnik te sarajevskih baštinskih ustanova – Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine, Arhiva Bosne i Hercegovine, Muzeja ratnog djetinjstva i Zemaljskog muzej Bosne i Hercegovine. U sklopu Knjige u gostima u srijedu 8. studenog s početkom u 12 sati održat će se i promocije: Autobiografija fra Leonarda Čuturića (promotori fra Janko Ljubos, predstavnici Arhiva BiH i Miljenko Jergović) te publikacija Zavičajnoga muzeja Travnik i Rodne kuće Ive Andrića iz Travnika (promotori Fatima Maslić, Enes Škrgo, Matej Baškarad).

Na velikoj pozornici Zagrebačkoga velesajma održat će se i promocija novih likovnih monografija Muzeja likovnih umjetnosti Osijek – knjige o Oskaru Nemonu, osječkom kiparu koji je karijeru nastavio u Velikoj Britaniji i postao portretist Winstona Churchilla, kraljice Elizabete, Eisenhowera, Trumana i Margaret Thatcher te monografije Josip Alebić posvećene jednom od najvažnijih slikara osječke kulturne scene druge polovice prošlog i početka ovog stoljeća.

Ovogodišnja izložba donosi širok raspon muzejskih tema i njihovih realizacija

Među mnoštvom naslova i tema izdvajaju se katalozi gostujućih inozemnih zbirki – Muzej za umjetnost i obrt vodi posjetitelje na putovanje kroz umjetnost Venecije 18. stoljeća izborom najznačajnijih slika čuvanih u Pinakoteci grada Vicenze koja su predstavljena izložbi Barokni sjaj Venecije: Tiepolo i suvremenici, dok je Gradski muzej Vukovar objavio reprezentativnu monografiju Španjolsko barokno slikarstvo koja je predstavila do sada javnosti nedostupna djela značajnih umjetnika španjolskog „zlatnog vijeka“ iz toledske i madridske slikarske iz zbirke njemačkoga kolekcionara Jörga Wüllnera. 

Muzej grada Splita nastavio je svoj fotografsko-enciklopedijski rad o povijesti grada Splita drugom fotomonografijom Povijest pisana svjetlom – Split od Prisce do Adrianekoja objavom oko 3000 starih fotografija Splita po izboru muzejskoga savjetnika Gorana Borčića predstavlja prigradske predjele, njihove ljude i događaje. Pozornost privlači i vodič krozizložbu Hrvatskoga povijesnog muzeja Tko to tamo snima?koja je javnosti predstavila 29 fotografa, njihove radove i sudbine, ali i ratnu svakodnevicu od 1941. do 1945. godine koja je obuhvaćala izbjegličke kolone, ratne bolnice, zbjegove, rušenja i ubojstva, ali i fotografske zapise sportskih, zabavnih i kulturnih događaja. 

Pisana baština u svim njezinim oblicima i formatima također je predmet bavljenja muzeja – katalog izložbe Arheološkoga muzeja u Zagrebu Post scriptum – povijest i značenje umijeća pisanja, svojevrstan je udžbenik o povijesti pisma, jednome od najznačajnijih civilizacijskih izuma, koji govori o razvoju ljudske svijesti i razvoju umijeća pisanja na raznim stranama svijeta uz tumačenje tehnika i metoda pisanja, dok Knjiga sjećanja na Miroslava i Belu Krležakoju je objavio Muzej grada Zagreba povodom 35. obljetnice smrti najznačajnijeg hrvatskog pisca 20. stoljeća, donosi brojne zanimljive uspomene suvremenika i prijatelja na druženja s Belom i Miroslavom.

Za one koje zanimaju magija i mitološka bića tu je opsežan katalog Etnografskoga muzeja u Dubrovniku U stabru ti ljuti zmaje, u granam’ ti soko siv: tragom pretkršćanskih elemenata u tradicijskoj kulturi dubrovačke okolice, koji predstavlja pretkršćansku mitologiju, božanstva i svetišta te obrede starih Slavena kao i knjiga Coprnički ceh u izdanju Muzeja Sveti Ivan Zelina, koja donosi priču o na smrt osuđenim ”zelinskim kmeticama” podsjećajući koliko su mitovi o vješticama nekada bili sastavni dio stvarnoga života

Detaljan raspored aktivnosti i katalog izložbe s popisom svih sudionika i njihovih publikacija, plakata i ostale građe, možete pogledati na stranicama Muzejskog dokumentacijskog centra.

Izvor
MDC PRESS

MDC – Simpozij Fotografska baština u muzejima – kako sačuvati i vrednovati vrijedna svjedočanstva o povijesti jedne lokalne sredine, grada ili nacije (PRESS)

Simpozij „Fotografska baština u muzejima“ održat će se u organizaciji Muzejskoga dokumentacijskog centra iz Zagreba 25. i 26. listopada 2017. u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu. Ciljevi simpozija su bolje vrednovanje muzejske fotografske baštine, poticanje njezina sustavnog dokumentiranja i istraživanje strategija digitalizacije fotografske baštine u hrvatskim muzejima.

U gotovo svim hrvatskim kulturnim institucijama – muzejima, arhivima, knjižnicama, galerijama i fotoklubovima te u privatnim kolekcijama nalaze se sačuvane relevantne zbirke hrvatskih fotografija. Namjera je organizatora upoznati javnost s vrijednošću fotografske baštine, stvoriti model suradnje baštinskih institucija radi populariziranja fotografije u sklopu europskih baza podatka te potaknuti osnivanje nacionalnog muzeja fotografije u kojemu bi se skupljala, obrađivala i prezentirala cjelokupna nacionalna fotografska baština.

Program dvodnevnog simpozija podijeljen je u deset sekcija: muzeološka uloga i mjesto fotografije u muzeju, istraživanje fotografske baštine kao segmenta ili teme stalnog postava ili povremenih izložaba, skupljanje fotografije: otkupi i donacije, radionica: prepoznavanje povijesnih fotografskih procesa s osnovnim uputama za preventivnu zaštitu, istraživači i teoretičari fotografije, fotografija u digitalnom okruženju, fotografija kroz izdavačku djelatnost, korisnici fotografske baštine te pravno reguliranje korištenja fotografske baštine.

Simpozij je zamišljen kao platforma za razmjenu iskustava vodećih muzejskih stručnjaka i profesionalaca s područja fotografije, istraživača povijesti fotografije i fotografskih povijesnih tehnika, autora fotografije te vizualnih antropologa. Pri tom će poseban osvrt biti na fotografskoj baštini kao nezaobilaznom korpusu vizualnih izvora za istraživanja na području povijesti umjetnosti, arheologije i zaštite spomenika te na važnosti prikupljanja i obrade fotografija ne samo kao muzejskih predmeta već i kao iznimno vrijednog svjedočanstva o povijesti jedne nacije, grada ili lokalne sredine.

Dio izlaganja bit će fokusiran na posebnosti prezentacije analogne fotografije u digitalnome mrežnom okružju kao i na mogućnosti njezina promicanja i popularizacije upotrebom interaktivnih multimedija i digitalnog pripovijedanja.

Cijeli program simpozija i raspored izlaganja možete pogledati ovdje.

 

Image may contain: text

Izvor

MDC PRESS

 

Uz članak MDC – Simpozij Fotografska baština u muzejima – kako sačuvati i vrednovati vrijedna svjedočanstva o povijesti…

Posted by Arheologija on 23. listopada 2017