Zbornik – Istraživanja na otocima [prikaz Vendi Jukić Buča]

by dr. sc. Vendi Jukić Buča | Jan 4, 2017 | Autorski osvrti, Hrvarsko arheološko društvo, Institucije, Institucije u Hrvatskoj, Istaknuto, Publikacije, Stručna literatura, Zbornici

Hrvatsko arheološko društvo, Lošinjski muzej, Zagreb, 2015.
HAD
Tip: zbornik
Izdavači: Hrvatsko arheološko društvo, Lošinjski muzej
Nakladničko vijeće: Sanja Ivčević, Iva Kaić, Tatjana Kolak, Ondina Krnjak, Daria Ložnjak-Dizdar
Odgovorni urednici: Zrinka Ettinger Starčić, Domagoj Tončinić
Prijevod: Assia Barić
Jezik: hrvatski, engleski, sažeci na hrvatskom, engleskom, francuskom
Stranica: 176

ISBN HAD 978-953-6335-07-7
ISBN Ministarstvo kulture 978-953-7902-124
ISSN 0351-8884

Galerija fotografija [autor: VJB]

Naslovnica zbornika ‘Istraživanja na otocima’. Fotografija: VJB.

‘Istraživanja na otocima’ (Izdanja HAD-a br. 30/2012.) zbornik je istoimenog znanstvenog skupa koji su 2012. godine u Velom Lošinju organizirali Hrvatsko arheološko društvo i Lošinjski muzej. Tijekom Skupa održano je dvadeset i jedno predavanje na temu arheoloških istraživanja provedenih na otocima, poglavito Lošinju i Cresu, te predstavljeno šest postera u okviru sekcije Novitates. U okviru Skupa održana je godišnja skupština Hrvatskog arheološkog društva, a kao prateći sadržaj Skupa organiziran je cjelodnevni stručni izlet po otocima Lošinju i Cresu, u okviru kojeg su, uz lokalne povijesne i prirodne znamenitosti, posjećeni objekti Lošinjskog muzeja – Muzejsko-galerijski prostor Kula u Velom Lošinju, Palač Fritzy u Malom Lošinju te Arheološka zbirka Osor u Osoru.

Sadržaj

9 – 18

Zrinka Ettinger Starčić, Jasminka Ćus Rukonić

‘Pregled povijesti arheoloških istraživanja na cresko-lošinjskom arhipelagu u posljednjih stotinjak godina’

Na cresko-lošinjskom arhipelagu Osor je najbolje istraženi arheološki lokalitet, jedno od najstarijih i najznačajnijih otočnih naselja. Slijede drugi arheološki lokaliteti na otoku Cresu i cijelom cresko-lošinjskom arhipelagu. Osim kompnenih sustavnih pregleda te arheoloških istraživanja, sustavno se pregledavalo i arheološki istraživalo i podmorje arhipelaga.

19 – 30

Dražen Maršić

‘Ugradbeni nadgrobni reljefi Arbe’

Među bogatom spomeničkom baštinom antičke Arbe nalazi se i nekoliko primjeraka ugradbenih nadgrobnih reljefa s portretima pokojnika. Taj tip nadgrobnog spomenika na istočnoj je obali Jadrana prvi put prepoznat upravo na temelju jednog primjerka s Raba, a u novije se vrijeme pojavila još nekoliko spomenika sličnih karakteristika. Posebice je vrijedan fragment reljefa s imenom dekuriona Tita Bebija Justa. Za razliku od nadgrobnih stela, s kojima iskazuju najviše formativnih sličnosti, ugradbeni reljefi nisu slobodno stajali u prostoru, već su bili ugrađeni u različite oblike nadgrobne arhitekture. Njihova je pojava još jedan element u sagledavanju kulturnog i društvenog profila antičke Arbe.

31 – 38

Marija Kolega, Mate Radović

‘Rezultati završne arheološke kampanje na lokalitetu Banovac u Ninu’

U nastavku istraživanja otkriveno je istočno krilo rimske stambene kuće (domus) s ostacima nekoliko prostorija i dijelovi atrija s impluvijem. U najvećoj istraženoj prostoriji otkriven je mozaički pod izrađen od crnih i bijelih tesera ukrašen geometrijskim motivima (kvadrat, pravokutnik). Ostaci mozaičkog poda u ostalom krilu kuće sačuvani su u manjim segmentima u pojedinim prostorijama in situ ili urušeni u kulturnom sloju. Uz sam istočni profil otkriven je suhozid ranosrednjovjekovne građevine, uz čiju vanjsku liniju su istraženi istovremeni grobovi. To je kontinuitet nastanjivanja i korištenja prostora potvrđen ranijim iskopavanjima na terenu.

39 – 56

Meri Zornija, Marko Menđušić

‘Ranokršćanski sakralni kompleks u uvali Tarac na Kornatu (istraživanja 2006.-2011.)

Već nekoliko godina, počevši od pripremnih radnji 2006. godine za obnovu crkvice Gospe od Tarca (sv. Marije) na Kornatu, traju radovi na ovom značajnom lokalitetu. Zamišljeni prvotno kao građevinski i konzervatorski u trajanju od godinu ili dvije, dobili sui svoj arheološko-istraživački nastavak, iniciran pronalaskom zidova ranijeg zdanja za nužnih iskopa uz vanjske i unutrašnje stijenke ziđa srednjovjekovne crkvice. Rezultat istraživanja su saznanja da je današnja sv. Marija sagrađena na temeljima ranije, ranokršćanske crkve, čiji tloris i ostavi zidova govore da je doživjela više intervencija u smislu dogradnji i preinaka određenih dijelova. Zapravo, radi se o višeslojnom lolalitetu koji pokazuje tragove naseljenosti još od liburnskih vremena, a nije isključeno, čak je i vrlo vjerojatno, da sakralnom kompleksu prethodi rimsko ladanjsko ili gospodarsko zdanje. Pretpostavke se temelje na osnovi nekoliko antičkih ulomaka, a daljnja israživanja će, koja svakako treba nastaviti, to potvrditi ili demantirati.

57 – 66

Kristina Vodička Miholjek

‘Arheološki lokalitet Poje – antička vila u Njivicama na otoku Krku’

Istraživanjima izvedenim 2006. i 2007. godini, arheološki likalitet Poje, kao i cijelo naselje Njivice dobivaju mnogo dužu povijest, koja seže, u dosad, na ovome prostoru neistražena razdoblja antike. Rezultati dobiveni preliminarnim istraživanjem antičkih objekata govore o lokalitetu ‘Poje’ kao antičkom gospodarstvu u vremenu 3. i 4. st. po. Kr. al ii u kasnijim vremenima. Pronalazak kružnog trijema vile, hipokaust, tesere i ulomci višebojnih freski dodatan su razlog za daljnje istraživanje lokaliteta jer upućuju na luksuzno urešeno gospodarstvo u 3. st., a vrlo vjerojatno i ranije.

67 – 76

Andrej Janeš, Ivica Pleština

‘Utvrda Lopar u Novom Vinodolskom – antička i srednjovjekovna utvrda: istraživanja 2011. i 2012. godine’

Služba za arheološku baštinu Hrvatskog restauratorskog zavoda tijekom 2011. i 2012. g. provela je dvije kampanje arheoloških istraživanja utvrde Lopar u Novom Vinodolskom. Tom prilikom utvrđeni su arhitektonski ostaci preživjeli miniranje utvrde 1936. g. kao i bogati kulturni slojevi koji dokazuju korištenje utvrde od kasne antike, ranog bizantskog razdoblja i ranog srednjeg vijeka. Pronađen je brojan inventor grube keramike koju se, radiokarbonskim analizama i analogijama s materijalom s drugih sličnih nalazišta u regiji, može datirati od 4. do kraja 6. st. te je utrvrđeni horizont ranosrednjovjekovnog zaposjedanja utvrde u 9./10. st.

77 – 102

Morana Čaušević Bully, Sébastien Bully

‘Redovnitvo na Kvarnerskim otocima od 5. do 11. stoljeća: nova arheološka istraživanja lokaliteta Sveti Petar kod Ilovika i Martinšćica na Punta Krizi’

Članak u prvom dijelu donosi osnovne podatke o istraživačkom programu ‘Otočno redovništvo na Kvarneru od 5. do 11. stoljeća’. U kratkim crtama postavljena je njegova problematika te su naglašeni razlozi njegova osnutka. U drugom dijelu predstavljeni su prvi rezultati preliminarnih istraživanja dvaju ključnih lokaliteta za razumijevanje mogućeg ranog redovništva kvarnerskog otočja. Ovdje se posebice obaziremo na pitanje vrlo vjerojatne reupotrebe ranijih zdanja, odnosno lokaliteta koji su postojali i u vrijeme klasične antike. Putem kombinranih metoda arheologije zidova, sondažnih istraživanja, rekognosiranja, te izrade mikro-topografskih karata, pokušali smo razviti metodološki pristup koji bi mogao pomoći u budućoj identifikaciji potencijalnih redovničkih lokaliteta.

103 – 128

Sébastien Bully, Miljenko Jurković, Morana Čaušević Bully, Iva Marić

‘Benediktinska opatija sv. Petra u Osoru – arheološka istraživanja 2006.-2013.’

U članku se predstavljaju dosadašnju rezultati sustavnih arheoloških istraživanja samostana sv. Petra u Osoru koja se izvode u sklopu hrvatsko-francuskog znanstvenog projekta u suradnji Međunarodnog istraživačkog centra za kasnu antiku i srednji vijek Sveučilišta u Zagrebu i francuskog CNRS-a, a koja imaju za cilj utvrditi kronološku sekvencu izgradnje crkve i samostana, kao i njegovo pozicioniranje u postojeću urbanu strukturu iz prethodnih razdoblja. Rezultati su predstavljeni kronološkim redom, počevši od prapovijesnog preko antičkog i kasnoantičkog razdoblja. Veći dio članka posvećen je glavnom predmetu istraživanja, crkvi i samostanu sv. Petra, poglavito najzanimljivijim rezultatima, poput otkrića mauzoleja i klaustra ili kasnoantičke faze crkve, te u venecijanski zid ugrađenih samostanskih građevina, a koji su postignuti kombinacijom različitih metoda istraživanja (detaljna analiza zida, geofizička istraživanja, arheološka iskopavanja). Ta su nova otkrića omogućila definiranje topografije samostanskog sklopa u XI. i XII. stoljeću.

129 – 140

Mario Novak

‘Zdravlje i bolest tijekom antike u Baškoj na Krku’

U članku su prikazani rezultati bioarheološke analize ljudskih koštanih ostataka pronađenih tijekom zaštitnih iskopavanja koja su proveli stručnjaci Hrvatskog restauratorskog zavoda na nalazištu Sveti Marko u Baškoj na otok Krku 2007. godine.
Ukupan analizirani uzorak sastoji se od 29 osoba: u devet paljevinskih ukopa bili su pohranjeni ostaci devet osoba, a u 17 kosturnih ukopa ostaci 20 osoba. Od projnih patoloških promjena zabilježeno je vise antemortalnih fraktura koje su najvjerojatnije nastale kao rezultat nesretnih slučajeva, pokazatelja intenzivnog mehaničkog opterećenja i teškog fizičkog rada (Schmorlovi defekti i benigni kortikalni defekti na hvatištima mišića), nespecifičnih zaraznih bolesti (periostitis), subaldultnog stresa (hipoplazija zubne cakline i cribra orbitalia) i alveodentalnih lezija. Na temelju određenih patoloških promjena na kostima u dva slučaja (ishijalni bursitis i myositis ossificans) bilo je moguće provesti djelomičnu rekonstrukciju habitualnih aktivnosti kojima su se te osobe bavile tijekom života. Analiza tafonomskih karakteristika paljevinskih ukopa snažno sugerira relativno visoku temperature gorenja pogrebnih lomača u Baškoj (iznad 600 °C) i činjenicu da nije postojao postupak parcijalnog prikupljanja kostiju ili preferiranje određenih dijelova tijela/kostura. S obzirom na paleodemografske i paleopatološke karakteristike analiziranih osoba, ali i arheološke nalaze u grobovima, može se prepostaviti da su na istraženom dijelu antičke nekropole u Baškoj na otoku Krku bili sahranjivani pripadnici nižih staleža, tj. običnog puka.

141 – 146

Zrinka Premužić, Petra Rajić Šikanjić

‘Životinje i zarazne bolesti u arheološkim populacijama’

Zarazne bolesti česta su pojava među današnjim populacijama, a njihovu raširenost moguće je pratiti kroz sva povijesna razdoblja. U najvećem broju slučajeva njihovi uzročnici su patogeni mikroorganzmi. Pojava zaraznih bolesti povezuje se, između ostaloga, i s načinom života i okolišnim čimbenicima. Jedan od načina prijenosa je sa životinja na ljude i to čestim bliskim kontaktom ili konzumacijom mesa i mliječnih proizvoda. U arheološkim populacijama potvrdu prisutnosti zaraznih bolesti nalazimo na skeletnim ostacima. Dva primjera takvih bolesti su tuberkuloza i bruceloza. Njihovo prisustvo upućuje na značajnu ulogu životinja u svakodnevnom životu prošlih zajednica.

147 – 163

Michael Doneus, Nives Doneus, Christian Briese, Geert Verhoeven

‘Airborne laser scanning and Mediterranean Enviroments’

Coastal archaeology combines research in different environments: land surface, intertidal zone and sub-aquatic area. In consequence of the use of different archaeological methods for these different physical environments, there is a border between land and underwater zones. Archaeological topographic research is mainly confined to land surfaces and intertidal zones. This is unfortunate since knowledge of offshore underwater topography is essential to understand the organization and distribution of sites on islands and coastal zones. Bridging the ‘border’ between land and water in archaeological topographic research therefore requires the development of new archaeological documentation methods.
The latest technique to combine terrestrial and underwater survey is Airborne Laser Bathymetry (ALB, which utilizes a green, water-penetrating laser and therefore can be applied for mapping surfaces under shallow water. Depending on the water clarity these systems can provide a detailed characterization of the underwater topography and even be used to prospect archaeological sites under shallow water.
The presented paper will discuss the actual available ALB hardware and possibilities and limitations to the bathymetric sensor technique using sample data sets in Croatian case study areas in the northern Adriatic Sea. Maritime archaeological prospection is being tested in this area to provide high quality topographic mapping for later research questions regarding the rise and decline of settlements due to the changes in the shipbuilding, topography and navigational routes/natural harbours, and topography and harbor organization.

165 – 176

Geert Verhoeven, Nives Doneus, Michael Doneus, Seta Štuhec

‘From pixel to mesh – accurate and straightforward 3D documentation’

Most people like 3D visualizations. Whether it is in movies, holograms or games, 3D (literally) adds an extra dimension to conventional pictures. However, 3D data and their visualizations can also have scientific archaeological benefits: they are crucial in removing relief distortions from photographs, facilitate the interpretation of an object or just support the aspiration to document archaeology as exhaustively as possible. Since archaeology is essentially a spatial discipline, the recording of the spatial data component is in most cases of the utmost importance to perform scientific archaeological research. For complex sites and precious artefacts, this can be a difficult, time-consuming and very expensive operation.
In this contribution, it is shown how a straightforward and cost-effective hard- and software combination is used to accurately document the inventory some of the cultural heritage of the Cres/Lošinj archipelago in three or four dimensions. First, standard photographs are acquired from the site or object under study. Secondly, the resulting image collection is processed with some recent advances in computer technology and so-called Structure from Motion (SfM) algorithms, which are known for their ability to reconstruct a sparse point cloud of scenes that were imaged by a series of overlapping photographs. When complemented by multy-view stereo matching algorithms, detailed 3D models can be built from such photo collections in a fully automated way. Moreover, the software packages implementing these tools are available for free or at very low-cost. Using a mixture of archaeological case studies, it will be shown that those computer vision applications produce excellent results from archaeological imagery with little effort needed. Besides serving the purpose of a pleasing 3D visualization for virtual display or publications, the 3D output additionally allows to extract accurate metric information about the archaeology under study (from single artefacts to entire landscapes).

Zahvaljujem izdavaču Hrvatskom arheološkom društvu na ustupljenom primjerku.

Vendi Jukić Buča
Zagreb, 3. 1. 2017.