AMZ – Koncert Ansambla za ranu glazbu Elly Bašić (PRESS)

22.09. u 20h u Velikoj dvorani AMZ-a.
Porta Aurea
Koncert Ansambla za ranu glazbu Elly BašićProgram:
Giovanni Battista Pergolesi: Se tu m’ami
Gottfried Heinrich Stölzel: Bist du bei mir
Antonio Caldara: Alma del core
Francesco Gasparini: Lasciar d’amarti
Alessandro Scarlatti: O cessate di piagarmi
Giuseppe Torelli: Tu lo sai
Jean-Baptiste Lully: Sè que me muero
Salamone Rossi: Correnta prima
John Dowland: Now, o now, I needs must part
Giulio Caccini: Amarilli mia bella
Claude Gervaise: Pavane Dellestarpe
Claudin de Sermisy: Tant que vivray
Anonimus: Greensleeves
Henry VIII: Pastime with good company
Ludwig Senfl: Ach Elslein, liebes Elselein mein
Llibre Vermell de Montserat: Laudemus Virginem
Polorum Regina
Cuncti simus concanentes
Cantigas de Santa Maria: Quen a omagen da Virgen
Como poden per sas culpas

FILM: Mumija, akcijski horor (osvrt Robert Jukić)

Mumija
The Mummy (2017.)
Universal Pictures, Dark Universe, Perfect World Pictures, 2017.
Trajanje: 98 min.
Format: 2.35 : 1
Color: Color
Zvuk: Dolby Digital | Auro 11.1 | Dolby Atmos | Dolby Surround 7.1
Redatelj: Alex Kurtzman
Glume: Tom Cruise, Russell Crowe, Annabelle Wallis, Sofia Boutella, Jake Johnson, Courtney B. Vance, Marwan Kenzari, Simon Atherton, Stephen Thompson, James Arama, Matthew Wilkas, Sohm Kapila, Sean Cameron Michael, Rez Kempton, Erol Ismail

Mumija – Movie Site
The Mummy – IMDb

Universal studio je, kao odgovor drugim studijima (Foy, Disney Warner Bros) na akcijske franšize sa superjunacima, započeo svoju franšizu s malo drugačijim superjunacima. S obzirom da nema autorska prava za Marvel ili DC Comics, polaže autorska prava na vlastite superjunake ili supernegativce, i može ih varirati do beskonačnosti. Prvi u seriji filmova je ‘Mumija’ s Tomom Cruisom u glavnoj ulozi, ne ulozi Mumije, nego lovca na blago koji će otvoriti svojevrsnu Pandorinu kutiju, i na kraju steći božanske (superjunačke) moći.

Mogu se istaknuti dvije zanimljivosti ovog filma. Prva – Studio unaprijed nameće za razdoblje narednog desetljeća ukus filmske poblike kroz jednu novu franšizu, ali uz njezin upitni opstanak jer je već došlo do zasićenja s ovom vrstom filmova koji jedan na drugog liče kao jaje jajetu, a osobnost kao da se izgubila u masovnoj konzumaciji franšiznih sadržaja. Drugo je to da se Tom Cruise opet pojavljuje kao glavni lik, jer je očigledno da je njegova karijera filmske zvijezde u padu pa je to još jedan od pokušaja da se održi na površini filmske slave. Čini se da Jack Reacher (junak Lee Childeovog serijala o samotnom umirovljenom policajcu koji diljem Amerike provodi pravdu na sebi svojstven način) nije polučio nadani uspjeh, Tom Cruise nije na najbolji način ‘ušao’ u taj karizmatični lik, a nešto slično dogodilo mu se i u ‘Mumij’.

Nick Morton (Tom Cruise) u ratom zahvaćenom Iraku s prijateljem Vailom (Jake Johnson) traži arheološke artefakte koje preporodaje bogatim kolekcionarima. Na jednom mjestu sukoba naiđu na, kako su pomislili u prvom trenutku, grobnicu, u kojoj je mumija zaboravljene egipatske princeze Ahmanet (Sofia Boutella). Već i sama činjenica da je egipatska princeza sahranjena u Iraku izaziva znatiželju kod znanstvenice Jenny Halsey (Annabelle Wallis), koja se nalazi u misiji na ratom zahvaćenim područjima. Stvar je složenija, jer Ahmanet nije sahranjena, već je  zatočena u svojevrsnom zatvoru zbog pakta s egipatskim bogom Setom, kako bi stekla neograničene moći na ovom svjetu. Sada joj se pruža jedinstvena prilika za oslobođenje, a ima i sredstvo kojim će to postići, a to je nitko drugi do Nick Morton…

Akcijski horori imaju nedostatak da težište stavljaju na akciju, pa tako se i uloga Toma Cruisea doima kao da odrađuje svoju ulogu akcijskog junaka koju ni sam ne može ozbilno prihvatiti pa se akcijske scene doimaju kao dio neke akcijske komedije. Kao što je i rečeno, Ahmanet će u već viđenom stilu akcijskih SF frašiza pokušati pokoriti ovaj svijet, ali uvijek postoji netko tko će je u tome zasutaviti, uz obveznu jurnjavu koja više nalikuje kao videoigri nego filmu. Jedan od likova koji u filmu ima presudnu ulogu je doktor Henry Jekyll, a glumi ga Russell Crowe. Dobro ste pročitali, to je doktor Jekyll iz poznate priče ‘Doktor Jekyll i Mister Hyde’ Roberta Luisa Stevensona, jedan od likova koji će se pojavljivati u sljedećim nastavcima ove franšize. Doktor Jekyll je na čelu znanstvenog tima koji skuplja razna čudovišta, a jedno od njih je i mumija koju želi imati u svojoj kolekciji.

Spomenimo još da se prva Universalova ‘Mumija’ pojavila već 1932. u režiji Karla Freunda, a mumiju je utjelovio Boris Karlof. Poznata akcijska trilogija započeta je 1999. godine u režiji Stephena Sommersa, a mumija je bio Arnold Vosloo kao Imhotep, s time da je Brendan Fraser vodio bitku protiv nadnaravnih sila. Dvije godine kasnije isti redatelj snima ‘Povratak mumije’, a 2008. Rob Cohen zaslužan je za ‘Mumiju: Grobnicu zmajskog cara’. Neka vas ne zbunjuje što se radnja ovih filmova odvija u različitim svemirima, uz mumiju, bilo žensku ili mušku, kao poveznicu između njih. A prava egipatska povijest interpretirana je na holivudski način ili, bolje rečeno, nema veze s poviješću starog Egipta.

Robert Jukić, Zagreb, 15.06.2017.

[SLO] MGML – Poletna muzejska noč 2017. (PRESS)

Poletna muzejska noč 2017
7. junij 2017

V soboto, 17. junija, bo imela noč spet posebno moč …

Muzeji in galerije Ljubljane vas pričakujemo vse do polnoči!

Mestni muzej Ljubljana, Gosposka 15

10.00−16.30, 19.00−24.00 (zaprto med 16.30 in 19.00!)

Nova doba prihaja! Industrija – delo − kapital

Zlati nakupovalni vozički nas peljejo v nove čase. Kot so nas v nove čase peljali certifikati, veliki gospodinjski aparati, samoupravljanje, vojne skrivalnice, prvi velesejmi, boj za delavske pravice, prve tovarne in tovarnarji.

20.00−22.00 Ogled razstave bodo popestrili od 10 do 13 let stari učenci Osnovne šole Trnovo s projekta Muzej v malem.

Indus3ja, otroški vodnik po razstavi Nova doba prihaja!

Podajte se na raziskovanje pestre preteklosti ljubljanske industrije z otroškim vodnikom Indus3ja. V razgibani zloženki vas čakajo zabavne naloge, ki vam bodo razkrile tudi, kako se je spreminjal izgled tovarn skozi različna obdobja.

Hic procul a curis/Tukaj, daleč od skrbi

S pogorišča dvorca Zalog pri Moravčah rešene umetnine

Razstava do danes skorajda nepoznanih iluzionističnih baročnih poslikav Franca Jelovška, ki so bile pred sedmimi desetletij rešene z ruševin dvorca, nedavno pa temeljito restavrirane in raziskane. Bogata baročna likovna in arhitekturna dediščina iz muzejske zbirke prvič na ogled javnosti.

Dediščina Ljubljane: v Zakladnici muzeja razstavljamo aktualna arheološka izkopavanja.

Ob 21.00 Koncert dua Limonium

V muzejskem atriju Duo Limonium se predstavlja z jazzovsko in brazilsko glasbo, ki s svojim ritmom in toplino napoveduje prihod poletja.

Ob 22.00 Večerni sprehod z rimskimi duhovi

Podajte se na večerno vodstvo po stopinjah prebivalcev nekdanje Emone, s pridihom mistike in skrivnostnosti. Pridružite se rimskim duhovom na njihovem sprehodu po antični Emoni. Pohod z baklami se začne v Mestnem muzeju Ljubljana, nadaljuje pa po sledeh ljubljanskih antičnih spomenikov. Na brezplačnem vodstvu si lahko ogledate emonske arheološke parke in druge zanimive sledi 2000 let stare predhodnice naše prestolnice.

Arheološki park Zgodnjekrščansko središče, Erjavčeva 18

18.00−20.00 Pridite na zrak in se imejte fino v rimski družbi – z žabico Ljubo!

Družine, pridružite se žabici Ljubi in Rimljanki Honorati, ki vas bosta popeljali po ostankih rimske hiše. Pomagajte ji pri iskanju izgubljenih predmetov, oglejte si bazenčke v katerih je preživljala svoj prosti čas ter poustvarite svoj mozaik. Udeležite se tudi šolske učne ure, kakršna je potekala na forumu v rimski Emoni in se naučite zapisovati rimska števila. Lahko pa se preizkusite tudi v delu arheologov in poiščete zanimive stvari, ki so skrite v pesku.

Plečnikova hiša, Karunova 4 in 6

10.00–24.00

Plečnik in Praški grad: stanovanje za prvega češkoslovaškega predsednika

18.00–24.00

Brezplačni vodeni ogledi Plečnikovega domovanja

15 minutna vodstva potekajo vsako polno uro za skupine do 7 ljudi. Obvezne vnaprejšnje rezervacije mest sprejemamo v petek, 16. 6. od 8.00 do 15.00 na 01 24 12 506.

Mestna galerija Ljubljana, Mestni trg 5

11.00-24.00

Ištvan Išt Huzjan: Mere, samostojna razstava

Na povabilo Mednarodnega grafičnega likovnega centra bo Mestna galerija Ljubljana v sklopu Grafičnega bienala gostila razstavo zmagovalca zadnje edicije bienala Ištvana Išta Huzjana. Razstava bo osredotočena na delni pregled Huzjanovega dela, s poudarkom na delih z očitnimi referencami na pomembne mejnike umetnostno zgodovinskega kanona.

Ob 19.00 »Od tu do tu«, performans

Galerija Jakopič, Slovenska cesta 9

10.00-24.00

Maria Bonomi: Za vedno grafika

Maria Bonomi je brazilske umetnice svetovnega slovesa. Njeno delo pomeni afirmacijo grafičnega medija v sodobni svetovni umetnosti in je mejnik v zgodovini lesoreza, predvsem zaradi posebne obravnave tridimenzionalne matrice in njene interpretacije kot skulpture v javnem prostoru. V Ljubljani jo želimo izpostaviti kot umetnico, ki ji je uspelo nežen, skoraj krhek odtis na riževem papirju preoblikovati v umetniška dela, ki niso namenjena le poznavalcem.

Galerija Vžigalica, Trg francoske revolucije 7

12.00-24.00

Svetlobna gverila: Spomini

Mednarodni festival Svetlobna gverila je namenjen predstavljanju umetniških stvaritev, katerih izraznost temelji na mediju svetlobe. Letošnji program vsebuje vrsto projektov, ki raziskujejo in odkrivajo različne vidike spomina in spominjanja. Sodelujoči umetniki se ozirajo k tehnični, umetniški in kulturni dediščini, ki jim služi kot vir navdiha, ali pa se podajajo na pot raziskovanja (lastne) preteklosti in izkušenj, s pomočjo katerih nemalokrat preizprašujejo tudi svojo identiteto.

Ob 21.30: Francesco Della Toffola & Francesco Iberto Capalozza: Defragmentacija spomina, zvočno-vizualni performans, Trg francoske revolucije

Ob 21.30: Gverilski projektorji, začetek: Trg francoske revolucije

Ob 22.00: Vodstvo s kolesi po lokacijah Svetlobne gverile z dr. Savčenkom, začetek: Galerija Vžigalica

Bežigrajska galerija 1, Dunajska 31

10.00-20.00

Franci Zagoričnik: Podobe besed 1962–1997, Vizualna poezija, knjige, zborniki, fotografije, lepljenke, umetnost po pošti

Razstava enega izmed najpomembnejših avantgardnih umetnikov prejšnjega stoletja. V zbornikih WEST EAST, ki jih je z njim soustvarila njegova družina, je združil in objavil dela umetnic in umetnikov iz vsega sveta. Njihova dela so bila razstavljena na številnih razstavah pri nas in v tujini.

10.00–20.00 Risanje. Oglejte si razstavo in poustvarite svoj vtis!

Bežigrajska galerija 2, Vodovodna 3

10.00-20.00

Metka Krašovec: Potovanje, Risbe in slike 1968 – 2016

Razstava je zasnovana na različnih snovanj prostora v risbah in slikah Metka Krašovec od konca 60. let prejšnjega stoletja do danes. Metka Krašovec je letos dobila Prešernovo nagrado za življenjsko delo na področju slikarstva.

10.00–20.00 Risanje. Oglejte si razstavo in poustvarite svoj vtis!
Doživljajsko razstavišče Ljubljanica, Kulturni center Vrhnika, Tržaška cesta 32

10.00–24.00

Moja Ljubljanica

Na razstavi Moja Ljubljanica predstavljamo zgodbo edinstvene najdbe – okoli 5.200 let starega lesenega kolesa z osjo. Doslej najstarejša znana najdba lesenega kolesa na svetu sodi tako po starosti kot tudi po tehnološki dovršenosti v sam vrh svetovne kulturne dediščine.
Dokumenti:

Program MGML na PMN 2017

Link

Izvor

MGML PRESS

[SLO] Drama SNG – ANTIGONA (osvrt Ada Jukić)

Antigona je tako istaknuto djelo kazališnog repertoara, da svaka njena nova postava autorima nameće dramatičnu odgovornost. Kazališno djelo čija vrijednost prelazi iz ‘vlastite vrste’ u kategoriju najvećih ljudskih dostignuća, pred izvođače postavlja zahtjeve kao Beethovenova Deveta simfonija pred orkestar ili njegova posljednja klavirska sonata pred pijanista. S jedne strane, vrhunsko djelo novoj izvedbi osigurava pažnju publike i kritike, s druge strane, očekivanja su tako visoka, da ih je teško ostvariti.

Nina Ivanišin Foto: Peter Uhan ; Ustupila SNG Drama Ljubljana

Antigona u Ljubljani

Nakon toliko interpretacija, postava i pristupa Sofoklovoj Antigoni, što može donijeti nova predstava, što želi naglasiti u složenoj strukturi djela koje nije niti može biti iscrpljeno, ali  ne isključuje ponavljanja? U knjižici Predstave čija je premijera održana 28. siječnja ove godine u SNG LJubljana, dramaturginja Žanina Mirčevska otkriva da su dramaturško-redateljske ishodišne točke bile pitanja zašto je Antigona dva puta pokopala brata te što znači ime Antigona. Ovo ukazuje na finu obradu detalja i značenja unutar poznatih i promišljenih odnosa. Antigonino dvostruko izlaganje opasnosti predstavlja provokaciju, ona se želi suočiti s Kreontom, a njeno ime (anti, gone) ukazuje na neukrotivost, ali i odbijanje materinstva kao obvezujuće kategorije ženskosti i potomstva koje ne može izbjeći tragičnu sudbinu. Uočen je i otklon Antigoninih motiva od ‘čistog’ izvršavanja božjih zapovijesti, ona sama otkriva da krši zakon samo zbog brata, to ne bi učinila ni za sina ni muža te obrazlaže zašto su ovi ‘zamjenjivi’, a brat jedinstven. U drugom tekstu (Mirt Komel, Antigonine Antigonoge…) razmišlja se na drugačiji način o etimologiji imena Antigona, njenom odnosu prema precima i nositeljima suprotnih stavova. Metaforički rečeno, Antigona hoda s ‘nogama u nebu’, za razliku od onih koji čvrsto koračaju zemljom.

Antigona Eduarda Milera i Žanine Mirčevske u klasični Sofoklov tekst unosi sadržajne i interpretativne promjene i učinkovito reducira casting. Uvodni prizor čini glazbena točka s temom odnosa prema mrtvima. Prazninu pozornice na kojoj su postavljeni mikrofoni oživljavaju videoprojekcije neodređenih pejzažnih oblika i povremenih poruka i ispisa. Lik Zbora nosi glazbenik s gitarom u ruci (Damir Avdić) koji tijekom cijele predstave daje ritmičku podlogu prizorima, a povremeno je i glumački aktivan u međudjelovanju s drugim likovima, napose Antigonom. Vokalno-instrumentalna dimenzija daje suvremene i svevremenske komentare, a završni samostalni glazbeni nastup poruka je oca sinu.

Antigona (Nina Ivanišin) crveno je strasna, kontradiktorno samosvjesna izuzetne uloge koju joj je namijenila sudbina, njen rod trpi zločine i sramotu, ali to ga čini  izuzetnim, a time i nju. Uz originalne  replike, Antigona sudjeluje i u nastupima Zbora, usložavajući svoj položaj interpretacijom okolnosti kojima je izložena. Odnos Kreonta prema nećakinji u nekoliko poza asocira incestuozni potencijal, kao refleksiju Edipova grijeha i njenog incestuoznog začeća. Milerova Izmena (Iva Babić) nije povučena, tiha i slaba žena. Ona podiže glas, svoje stavove izriče energično i time  smanjuje izražajni raspon u odnosu na Antigonu, koju gotovo zasjenjuje snažni Kreontov lik (i glas) Jurija Zrneca. Zanimljivu interpretaciju Stražara, koji svojim oprezom i komunikacijskom taktikom u tragički kontekst unosi dozu humora, ostvarila je Vanja Plut.

Kostimi izravnom simbolikom boja predstavljaju likove. Antigona je u crvenoj haljini, Izmena i Hemon su u bijelom, a ostali likovi u crnini, pred sivom podlogom dinamične videokulise. Ništa ne ukazuje na katarzično svjetlo izlaza i perspektivu. Pa kad Tiresija (Saša Pavček) proriče Kreontu crnu sudbinu, može li se to uopćiti na budućnost čovječanstva?

‘Antički Hamlet’

Antigona je po kazališnoj slavi ravna Shakespearovom Hamletu. I oni koji ne čitaju Shakespearea i nisu čuli za Sofokla, znaju za Hamleta i Antigonu. U tom smislu Antigona je ‘antički Hamlet’. Po slavi, po glasu, ‘popularnosti’, kako kažu danas, a ne po karakteru lika. Zapravo ove zvijezde kazališne literature oprečni su likovi. Postavljaju jednako univerzalna i nerješiva pitanja, ali prema izazovima se različito odnose. Hamlet je sav oklijevanje, muče ga dvojbe, usporava neodlučnost, njegovo ‘Biti ili ne biti’ upućuje na one koji promišljaju prije nego što učine u uvjerenju ili strasti. Antigona nema tih sumnji. Ona apsolutno zna što treba učiniti u koliziji normi, ona ne promišlja niti drugima daje vremena da promisle, to je napose vidljivo u odnosu na Izmenu. Antigona je nestrpljiva i ne koristi argumente kojima bi nagovorila sestru da joj se pridruži, ona kratko i jasno stavlja do znanja što od nje očekuje i kao da jedva dočeka njeno odbijanje. Svako sestrino nastojanje da se opravda rasplamsava prezir i mržnju prema njoj. Antigona ne želi njeno suosjećanje, ne želi ni njenu solidarnost kad upadne u nevolju, sama želi biti junakinja svoga podviga i to takvim načinom kao oni kojima je slava na prvom mjestu, a ne principi.

Antigonino samouvjerenje razvija se u oholost, a Zeus, kako upozorava i Sofoklo, ne trpi oholost kod ljudi i kažnjava one koji to zaborave. Upravo je neposredno pred Antigonin čin Zeus gromom kaznio oholog vojskovođu (jednog od sedam napadača na Tebu, koji se s bakljom popeo na gradski zid), a Zbor u Antigoni spominje to kao upozorenje. Zeusov gnjev bio bi redundantan u odnosu na Antigonu, jer joj je tragična sudbina određena od rođenja, ali njen primjer potvrđuje pravilo o granicama ljudskog.

Damir Avdić i Nina Ivanišin Foto: Peter Uhan ; Ustupila SNG Drama Ljubljana

Antigona Celebrity

U nizu interpretacija Antigonine uloge, njenog političkog stava, aktivizma, suprostavljanja tiraniji, jednoumlju, strahovlasti i zalaganja za tradicijske, obiteljske, božje, prirodne zakone, meni je uočljiva njena eksplicitna težnja za slavom. Žudnja za slavom ‘legitimna’ je i u staroj Grčkoj, kao društveno prihvaćena i društveno korisna potreba, to je motivacija za Ahilove podvige  i podvig na Maratonu, ali Antigona ne može ići u rat. Ona ima ograničene resurse za ulazak u mit ili povijest. Spremna  je na smrt kao ulog u vlastitu besmrtnost i u njoj ne želi sudionike.

Taj aspekt častohlepnosti, ta žudnja za slavom koja iracionalizira Antigonu, može se živo usporediti s današnjom tragičnom žudnjom za slavom, jednako snažnom kod  talentiranih velikana i onih koji su spremni za trenutak slave izložiti se poniženju ili preziru svijeta.

U strasnom predsmrtnom govoru, kao politički kandidat na predizbornom skupu, Antigona naglašava svoju ulogu i negira bilo kakvu podršku. Time pokazuje nezasluženi prezir prema onima kojima je stalo do nje i koji to pokazuju na svoj način i u ‘svoje vrijeme’. S tog aspekta su Izmena i Hemon, zapravo, najtragičniji likovi. Doduše, Izmena izbjegne smrt, ali kao uzgred, slučajno, Kreont se u zadnji čas sjeti njene nedužnosti kao sitnice. I njegova žena Euridika, strada, ali njen majčinski lik  može biti i izostavljen, kao u ovoj u predstavi.

Sporedni likovi 

Epizodisti plaćaju jednaku cijenu i jednako gube kao glavni lik, a ne dobivaju ništa. Oni ne stradaju zbog vlastitih principa ili ostvarujući svoj cilj, već zbog svoje veze s nekim tko ih ostvaruje ili onim tko je stradao zbog njih. Njihova tragična empatija predstavlja potpuni gubitak. I Kreont gubi, ali pripada glavnim likovima. On se borio za svoja uvjerenja, potpuno uvjeren da je u pravu, kao svi ‘rođeni vlastodršci’. Borio se za ‘svoju stvar’. I izgubio. Mali gubitnici, međutim, koji se žrtvuju za ‘nekoga’, a ne ‘Nešto’, gube i u kazališnoj podjeli.

Ada Jukić
u Ljubljani, 9. lipnja 2017.

Informacije o predstavi:

Naslov izvirnika:
Αντιγόνη

Režiser
Eduard Miler

Igrajo

Nina Ivanišin – Antigona
Jurij Zrnec – Kreon
Iva Babić – Ismena
Nik Škrlec – Hajmon
Saša Pavček – Tejrezias
Vanja Plut – Stražar
Damir Avdić – Zbor

Prevajalec
Kajetan Gantar

Avtorica priredbe in dramaturginja
Žanina Mirčevska

Scenograf
Branko Hojnik

Kostumografinja
Jelena Proković

Skladatelj
Damir Avdić

Glasbeni opremljevalec
Eduard Miler

Oblikovalec luči
Andrej Hajdinjak

Oblikovalec videa
Atej Tutta

Lektor
Jože Faganel

Asistentka kostumografinje
Neli Štrukelj

[izvor informacije SNG Drama Ljubljana]

AMZ – Koncert Ansambla Triola ‘Past time with good company’ (PRESS)

Arheološki muzej u Zagrebu poziva na koncert
Ansambla Triola“Pastime with good company”

u petak, 2. lipnja 2017. u 20 sati

u prostorijama Arheološkog muzeja u Zagrebu
Cijena ulaznice je 30kn, za studente i umirovljenike 15kn

Ansambl Triola je vokalno-instrumentalna skupina glazbenih entuzijasta, koji uživaju u ranoj glazbi i kostimiranju. Triola se posvetila istraživanju kompozicija domaće i strane vokalno-instrumentalne glazbe razdoblja od 12. do 18. stoljeća, s posebnim naglaskom na razdoblje renesanse, pisanima uglavnom za tri glasa, a cappella ili uz instrumentalnu pratnju.

Osnovni cilj Triole je promicanje i izvođenje manje poznatih i rjeđe izvođenih glazbenih djela hrvatskih i stranih skladatelja iz razdoblja Srednjeg vijeka, renesanse i baroka.

Izvor

AMZ PRESS

[SLO] SNG DRAMA – Premijera predstave ‘BIBLIJA, PRVI POSKUS’ [piše Vendi Jukić Buča]

Predstavu Jerneja Lorencija ‘Biblija, prvi poskus’ gledala sam premijerno u Ljubljani, dan prije nego su u Splitu organizirani prosvjedi protiv predstave ‘Naše nasilje i vaše nasilje’ Olivera Frljića, predviđene u programu ovogodišnjih Marulićevih dana. Kada su tijekom Lorencijeve ‘Biblije’ dva glumca skinula odjeću, pa je mlađi k tome sjeo u krilo obučenom starijem kolegi, dok Boga glumi Žena, pitala sam se koje bi reakcije predstava s ovakvom scenom potaknula u Hrvatskoj. Jernej Lorenci u europskoj Ljubljani može skinuti glumca kao Adama bez smokvinog lista i posjesti ga u krilo drugog muškarca, slobodno izražavajući svoj umjetnički stil. Tako blizu.

U tri sata, koliko predstava traje s pauzom, dramaturški je predstavljeno nekoliko dijelova Starog zavjeta. Nije bilo riječi o uprizorenju cijele Biblije, a ova predstava je ionako ‘prvi poskus’, pa nije nerazumno očekivati i druge. Na pozornici je postavljeno toliko stolica koliko će se s vremenom pojaviti glumaca, a započinje ulaskom jednog od njih koji gradacijskim postupkom otpjeva dio ‘Sve ima svoje vrijeme’ iz knjige ‘Propovjednik’. Slijedi ‘Pjesma nad pjesmama’ koju izvodi nekoliko glumaca u paru, povremeno demonstrirajući tjelesne užitke i ljubavne radnje. Slijedi ‘Knjiga o Jobu’ i ‘Ezekiel’ s dramatičnim i vizualno efektnim završetkom.


Biblija, prvi poskus ; Foto: Peter Uhan / SNG Drama Ljubljana

Scenografija obuhvaća stolice, odnosno dva nasuprotno postavljena reda stolica ispred publike, dok je stražnji dio scene ispražnjen kako bi se omogućio vizualni doživljaj dubine i širine prostora. Iz najdaljeg ruba scene postupno izviru glumci, jedan po jedan ili u paru. Kostimografija je suzdržanog izraza, dominiraju crna odijela s bijelim košuljama na glumcima Jerneju Šugmanu, Gregoru Zorcu, Marku Mandiću i Janezu Škofu, a iznimka je Aljaž Jovanović koji je obučen u rozu vestu i ‘starke’, sukladno svojim godinama i sportskom izgledu. Glumice su obučene znakovito: u bijeli kombinezon (Pia Žemljič), crvenu provokativnu haljinu (Tina Vrbnjak), zlatnu raskošnu haljinu (Nina Ivanšin) te neutralnu oker (Nataša Barbara Gračner).

Glumci recitiraju različite, uvjetno rečeno, uloge koje zapravo ne postoje, već su dijalozi teksta raspodijeljeni izvođačima. Predstavljanje onoga tko progovara omogućava praćenje radnje i uvid o kome se radi. Od rekvizita prisutni su kanta i pepeo koji se istrese na pozornicu i kojim se glumci posipaju. U nekoliko scena korištena je boja (plava i crvena) te zlatna gusta tekstura namazana po licu. Posljednje scene osobito su vizualno dojmljive. Troglavi entitet sastavljen od tria glumaca, naglašen svjetlom svjetiljke spuštene na njihovu razinu, izvire iz mraka i vraća se u mrak. Tijelo je kostim sam po sebi. Obnaženi Marko Mandić izvijanjem tjelesne skupture sjedi na jednom koljenu obučenog Jerneja Šugmana, dok Tina Vrbnjak sjedi na drugom. Uz pokrov od zlata i zlatnu haljinu, omotani krznenim kožuhom i umrljanom crvenom bojom, postaju jedno. Svjetlo usmjerava pažnju gledatelja i ograničava realnost u odnosu na ono što postoji izvan vidljivog snopa. Ograničenje na detalj potencira njegovu važnost i konturira cjelinu prikaza. Impresivna je i scena u kojoj Janez Škof u zgrčenom položaju, gol, izgovarajući tekst, nekoliko minuta na stolici održava ravnotežu.

Tekst snažnih i društveno zaštićenih vrijednosti dramatiziran je minimalističkom kazališnom infrastrukturom. Scenografska osnova djeluje poput pozornice dramskog pokusa (u skladu s naslovnom natuknicom, poskus), kostimi koji su mogli biti kreativna re-kreacija kostimografskog fundusa drugih predstava. Ukupni autorski pristup težište stavlja na pojedinačne metafore i glumački izražaj.

Naprej čakamo drugi poskus.

Vendi Jukić Buča 

Ljubljana, 24. 4. 2017.

Podaci o predstavi: SNG Drama Ljubljana