HRZ – Dodijeljene Nagrade EU za kulturnu bastinu/Nagrade Europe Nostre i Grand Prix g. Mederu! POZIV na svecanosti u Starom Brodu i Zagrebu, 22.5.2017. (PRESS)

U ponedjeljak 15. svibnja 2017. u finskome gradu Turkuu dodijeljene su prestizne Nagrade Europske unije za kulturnu bastinu / Nagrade Europa Nostra Hrvatskom restauratorskom zavodu za konzervatorsko-restauratorsku obnovu kapele sv. Martina u Starom Brodu i g. Ferdinandu Mederu za predani dugogodisnji rad. Posebno smo ponosni da je g. Mederu uruceno i najvise priznanje Europske unije i Europe Nostre – Grand Prix.

POZIV – 22. 5. Stari Brod i Zagreb
Hrvatski restauratorski zavod takoder Vas poziva na svecanosti predstavljanja Nagrada koje ce se odrzati u ponedjeljak 22. svibnja 2017. u Starom Brodu i Zagrebu. To ce biti prigoda za predstavljanje projekta konzervatorsko-restauratorske obnove kapele sv. Martina u Starom Brodu kao i opusa g. Medera.
Srdacno Vas pozivamo i nadamo se da cete ove vrijedne svecanosti medijski popratiti!

European Heritage Awards Ceremony 2017 - group photo

Fotografija: HRZ PRESS.

Turku, 15. svibnja 2017. – Dobitnici Nagrade Europske unije za kulturnu baštinu u 2017. godini / Nagrade Europe Nostre, koje su najuglednije u tom području, slavili su kasno poslijepodne na eminentnom događanju organiziranom u crkvi sv. Mihovila u finskom gradu Turku. Maestro Plácido Domingo, predsjednik Europe Nostre, vodeće baštinske organizacije u Europi i Tibor Navracsics, povjerenik Europske komisije za obrazovanje, kulturu, mlade i sport zajednički su bili domaćini svečane dodjele nagrada za kulturnu baštinu Europe. Proglasili su i predstavili 7 Grand Prix dobitnika kao i nagradu po izboru publike, odabranih između 29 ovogodišnjih pobjedničkih projekata.

Sedam Grand Prix pobjednika, od kojih će svaki primiti €10,000 nagrade, izabrali su nezavisni žiriji čiji su članovi uvaženi međunarodni stručnjaci:

Kategorija Konzervacije

Barokni kompleks i vrtovi u Kuksu, regija Hradec Králové, Češka

Kraljev put preko Filefjell-a, Norveška

Palača kulture u Blaju, Transilvanija, Rumunjska

Krov za ruševine samostana St. Juan, Burgos, Španjolska

Kategorija Istraživanja

Istraživačko-konzervatorski projekt iz Hertogenbosch-a, Nizozemska

Kategorija Predane službe

Gospodin. Ferdinand Meder, Zagreb, Hrvatska

Kategorija Obrazovanje, usavršavanje i promidžba svijesti o očuvanju baštine

Centar za vizualne umjetnosti i istraživanja, Nikozija, Cipar

Nagrada po izboru publike, kojoj je ovo šesto izdanje, dodijeljena je gospodinu Zoltánu Kallósu, koji je tijekom 70 godina predano sakupljao značajne kolekcije glazbe, plesa, pripovjetki i obrta u zajednicama Mađara, Rumunja, Saksonaca i Roma u Translivaniji u Rumunjskoj. Ovo je prvi puta da je postignuće u kategoriji predane službe u području baštine dobilo najviše glasova. Preko 11,500 ljudi glasovalo je za najbolja baštinska postignuća u Europi putem internetskog upitnika u organizaciji Europe Nostre.

Tijekom svečanosti dodjele Nagrade Europske unije za kulturnu baštinu u Europi / Nagrade Europe Nostre one su uručene 29 pobjednika iz 18 zemalja koje su sudjelovale u EU programu Kreativna Europa. Također su i dva izuzetna projekta iz Švicarske i Turske, dakle europskih zemalja koje ne sudjeluju u tom programu, dobila nagrade Europa Nostra.

“Bila mi je posebna čast i zadovoljstvo upoznati pobjednike i predati im nagrade u prekrasnom povijesnom gradu Turkuu u prigodi kada Finska slavi 100. obljetnicu svoje nezavisnostii. Svaki od pobjednika je blistav primjer za sve nas koji brinemo i radimo za dobrobit zajedničke baštine. Naša dodjela nagrada i kongres u Turkuu također su bili odlična prilika kako bi se pobjednici i partneri mobilizirali za aktivni doprinos Europskoj godini kulturne baštine u 2018. Ne smijemo propustiti povijesnu priliku za pozicioniranje naše kulturne baštine tamo gdje ona zaista pripada – u samo srce europskog projekta kojega trebamo probuditi!” izjavio je Plácido Domingo, poznati operni pjevač i predsjednik Europe Nostre.

“Još jednom su Nagrade Europske unije za kulturnu baštinu / Nagrade Europa Nostra proslavile nadarenost izvrsnih umjetnika i profesionalaca, neumoran rad volontera i predanost onih koji obrazuju ljude u području baštine kako bi u njemu mogli danas uživati I očuvati ju za buduće generacije. Kulturna baština Europe jedan je od njezinih najvrednijih resursa. Njezina vrijednost nije samo simbolična – ona ima pozitivan učinak na našu kvalitetu života, na naše gospodarstvo i na naše društvo. Oduševljen sam što će 2018. biti Europska godina kulturne baštine. To će nam omogućiti podsjetiti građane Europske unije, bez obzira na njihovo porijeklo, na vrijednost naše zajedničke kulturne baštine, na rizike s kojima se ona susreće i na prilike koje nam nudi u promicanju društvene uključenosti i u izgradnji budućeg društva” kazao je Tibor Navracsics, povjerenik Europske komisije za obrazovanje, kulturu, mlade i sport.

Dodjeli nagrada u gradu Turku bilo je nazočno oko 1200 sudionika, uključujući baštinske stručnjake, volontere te one koji podržavaju događanje dijem Europe, uz nazočnost uglednih predstavnika iz institucija Europske unije, zemalja članica i zemlje domaćina.

Dodjelom nagrada završio je Europski baštinski kongres, javno događanje koje je okupilo stotine baštinskih stručnjaka iz cijele Europe u Turkuu između 11. i 15. svibnja 2017. U organizaciji Europe Nostre i predstavnika zemlje domaćina – Europe Nostre Finske, održavanje kongresa su pomogli Grad Turku, brojne javne i privatne institucije iz Finske i drugih zemalja kao i program Kreativna Europa kao potpora Europske unije.

U 2018, Nagrada Europske unije za kuturnu baštinu / Nagrada Europa Nostra iskoristiti će se kao osnovni instrument za promociju ciljeva i poruka Europske godine kulturne baštine. Poziv za kandidate u 2018. godini zajedno sa specijalnim izdanjem za dodjelu nagrada biti će objavljen 1. lipnja 2017. na posebnoj web stranici za nagrade: www.europeanheritageawards.eu/apply

FOTOGRAFIJE S CEREMONIJE                                      VIDEO S CEREMONIJE 

Biti će uskoro dostupne                          Biti će uskoro dostupan

 

Ferdinand Meder, Zagreb

Mr. Ferdinand Meder, Zagreb, CROATIA

Fotografija: HRZ PRESS.

Ferdinand Meder posvetio je cijeli svoj radni vijek, od 1970. godine do danas, zaštiti hrvatske kulturne baštine. U tom je vremenu nebrojeno puta prvi reagirao na brojne prijetnje hrvatskoj baštini. Kao konzervator i povjesničar umjetnosti, radio je na njezinu dokumentiranju, konzerviranju i restauriranju te na podizanju svijesti o hrvatskoj kulturi. Tijekom svojega profesionalnog djelovanja bio je ravnatelj nekih od vodećih institucija za zaštitu baštine u Hrvatskoj. Na tim je položajima svojim utjecajem uvelike pridonio unapređenju konzervatorske i restauratorske struke. Na međunarodnoj je razini nastojao osnažiti veze s mnogim ključnim međunarodnim kulturnim i baštinskim institucijama, uključujući ICOM, ICOMOS, UNESCO te Vijeće Europe.

Njegova domišljatost u pronalaženju rješenja, pogotovo kad mu je na raspolaganju bilo malo sredstava, osvjedočena je u opsežnim obnovama koje je svojim djelovanjem omogućio. Stručnost i upornost Ferdinanda Medera bile su jedan od ključnih čimbenika za obnovu Dubrovnika nakon potresa 1979. godine. Ranih devedesetih, u vrijeme Domovinskog rata, hrvatska je kulturna baština pretrpjela golemu štetu i velika razaranja. Kao ravnatelj Državne uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine radio je na spašavanju i zaštiti spomenika kojima je prijetilo uništenje, istovremeno upozoravajući međunarodnu zajednicu o počinjenoj šteti. To je samo dio aktivnosti koje je poduzimao u svojoj dugoj karijeri posvećenoj zaštiti kulturne baštine.

Predanost Ferdinanda Medera struci ogleda se i u sustavnom unapređivanju djelatnosti javnih institucija koje su pak omogućile učinkovito djelovanje struke. Primjerice, sudjelovao je u osnivanju čak triju sveučilišnih studija restauriranja u Hrvatskoj, te u uvođenju i razvijanju polaganja državnog stručnog ispita iz konzervatorsko-restauratorske djelatnosti.

Iz obrazloženja ocjenjivačkoga suda:

Ferdinand Meder institucionalizirao je konzervatorsku djelatnost i podigao obrazovne standarde u svojoj zemlji. Izniman je primjer javnog djelovanja na području konzervatorsko-restauratorske djelatnosti. 

Ferdinand Meder činio je mnogo više od onoga što se od njega očekivalo. Prilagođavao se različitim okolnostima, djelujući uvijek u interesu zaštite kulturne baštine. Čak je i u vrijeme ratnih sukoba pokazao nepokolebljivu posvećenost zaštiti baštine te je podizao svijest međunarodne zajednice o vrijednosti hrvatskoga kulturnog blaga.

 

Nagrada Europske unije za kulturnu baštinu / nagrada Europa Nostra

Nagradu Europske unije za kulturnu baštinu / nagradu Europa Nostra pokrenula je Europska komisija 2002. godine. Od pokretanja dodjelu i izbor nagrada vodi organizacija Europa Nostra. Nagrada slavi i promiče najbolje postupke očuvanja baštine, istraživanja, upravljanja, volontiranja, obrazovanja i komunikacije. Na taj način pridonosi većem javnom priznanju kulturne baštine kao strateškog resursa europskog gospodarstva i društva. Nagradu podupire program Europske unije Kreativna Europa.

U proteklih 15 godina, organizacije i pojedinci iz 39 zemalja podnijeli su ukupno 2720 prijava. Prema broju prijava iz pojedine zemlje, Španjolska je prva na ljestvici s 498 projekata, drugo je Ujedinjeno Kraljevstvo s 286 prijava, a treća je Italija s 278 prijava. Prema kategoriji natjecanja, najviše je prijava bilo u kategoriji zaštite baštine (1606). Slijede prijave u kategoriji obrazovanja, usavršavanja i podizanja svijesti (457), potom istraživanja (340) te predanog rada (317).

Od 2002. godine neovisno stručno povjerenstvo odabralo je i nagradilo 455 projekata iz 34 zemlje. U skladu s brojem prijava, Španjolska je prva na listi sa 61 nagradom. Ujedinjeno Kraljevstvo je na drugom mjestu sa 60 nagrada, Italija je na trećem mjestu s osvojenih 37 nagrada, dok je Njemačka na četvrtom (29 nagrada), a Grčka na petom mjestu (27 nagrada). Najviše priznanja osvojeno je u kategoriji zaštite baštine (267), zatim u kategoriji predanog rada (67), obrazovanja, usavršavanja i podizanja svijesti (65) i na kraju istraživanja (56).

Ukupno je dodijeljeno 102 Velikih nagrada (Grand Prix) u vrijednosti od 10.000 eura, koje su bile predstavljene kao izvanredne baštinske inicijative, a odabrane su među nagrađenim projektima.

Nagrada Europske unije za kulturnu baštinu / nagrada Europa Nostra ojačala je sposobnosti sektora zaštite baštine u Europi, ističući najbolje postupke, potičući prekogranične razmjene znanja te povezujući različite dionike u šire mreže kontakata. Također donosi mnoge dobrobiti za pobjednike: veću (inter)nacionalnu prepoznatljivost, poboljšanje mogućnosti financiranja te povećanje broja posjetitelja. Osim toga, podiže se svijest javnosti o našoj zajedničkoj baštini, istovremeno ističući istinski europski identitet. Nagrada je stoga ključni alat za promicanje europske baštine.

Europa Nostra

Europa Nostra je paneuropsko udruženje organizacija civilnog društva koje djeluju na području baštine, a podupire je i široka mreža javnih institucija, privatnih tvrtki i pojedinaca. Djelujući u više od 40 zemalja Europe, organizacija je glas civilnoga društva posvećen očuvanju i promicanju europske kulturne i prirodne baštine. Organizacija Europa Nostra osnovana je 1963. godine, a danas je prepoznata kao najvažnija mreža organizacija posvećenih očuvanju baštine u Europi. Plácido Domingo, svjetski poznati operni pjevač i dirigent, predsjednik je te organizacije.

Cilj kampanja organizacije Europa Nostra je spašavanje ugroženih europskih spomenika, mjesta i krajolika, a posebno kroz program „Sedam najugroženijih“. Nagradom Europske unije za kulturnu baštinu / nagradom Europa Nostra, slavi se izvrsnost. Nagrada također pridonosi oblikovanju i provedbi europskih strategija i politika vezanih uz baštinu, i to strukturiranim dijalogom s europskim institucijama i koordinacijom Saveza europske baštine 3.3..

Kreativna Europa

Kreativna Europa je novi program Europske unije za potporu kulturnog i kreativnog sektora kojim se omogućuje veći doprinos stvaranju radnih mjesta i napretku. S proračunom od 1,46 milijardi eura (od 2014. do 2020. godine) program Kreativna Europa podupire organizacije na području baštine, izvedbene umjetnosti, likovnih umjetnosti, interdisciplinarnih umjetnosti, izdavaštva, filma, televizije, glazbe i videoigara, kao i desetke tisuća umjetnika, kulturnih i audiovizualnih profesionalaca. Financijska će im sredstva omogućiti da rade diljem Europe, da dopru do nove publike i razvijaju vještine potrebne u digitalnom dobu.

Izvor

HRZ PRESS

HRZ – Nagrade Europske unije za kulturnu baštinu / nagrade Europa Nostra 2017 dodijeljene kapeli sv. Martina u Starom Brodu i povjesničaru umjetnosti Ferdinandu Mederu

Bruxelles / Den Haag, 5. travnja 2017. – Danas su Europska komisija i organizacija Europa Nostra objavile dobitnike nagrade Europske unije za kulturnu baštinu / nagrade Europa Nostra za 2017. godinu, najvišeg europskog priznanja na polju kulturne baštine. Zbog iznimnih postignuća u očuvanju, istraživanju, predanom radu, obrazovanju, usavršavanju i podizanju svijesti nagrađeno je 29 projekata i pojedinaca iz 18 zemalja. Među ovogodišnjim laureatima su i dva izuzetna postignuća iz Hrvatske: u kategoriji zaštite baštine kapela sv. Martina u Starom Brodu, a u kategoriji predanog rada povjesničar umjetnosti Ferdinand Meder. Neovisno stručno povjerenstvo ocijenilo je 202 prijave iz 39 europskih zemalja i odabralo pobjednike.

Ljudi diljem svijeta sada mogu glasovati online za Nagradu javnosti i dati potporu nagrađenom projektu (projektima) iz svoje države ili neke druge europske zemlje. Svi koji se uključe u glasovanje imaju priliku osvojiti putovanje u Finsku za dvije osobe, a bit će i posebni gosti na svečanosti dodjele nagrada koja će se održati 15. svibnja u finskom gradu Turkuu. Tijekom svečanosti dodjele nagrada bit će objavljeno sedam dobitnika Velike nagrade (Grand Prix) u vrijednosti od 10.000 eura, a bit će objavljen i dobitnik Nagrade javnosti.

europa nostra nagrada blog

Iskreno čestitam svim laureatima. Njihova postignuća još nam jednom svjedoče koliko su brojni Europljani predani očuvanju i zaštiti kulturne baštine. Njihovi projekti naglašavaju važnost uloge kulturne baštine u našim životima i našem društvu. Pogotovo danas, kad je Europa suočena s mnogim velikim društvenim izazovima, kultura je od iznimne važnosti za podizanje svijesti o zajedničkoj prošlosti i vrijednostima, kao i za poticanje tolerancije, razumijevanja i socijalne uključenosti. Europska godina kulturne baštine, koja se obilježava 2018. godine, idealna je prilika da se usredotočimo na vrijednosti koje nas povezuju kao Europljane, a to su naša zajednička prošlost, kultura i baština. Programom Kreativna Europa Europska komisija nastavit će podupirati dodjeljivanje ove nagrade i ostalih baštinskih projekata, izjavio je Tibor Navracsics, povjerenik Europske komisije za obrazovanje, kulturu, mlade i sport.

Htio bih čestitati svim ovogodišnjim dobitnicima i odati počast svima koji su, zahvaljujući svom hvalevrijednom talentu, strastvenoj predanosti i velikodušnosti omogućili ova iznimna postignuća. Sada su dio izabrane skupine od oko 450 izuzetnih postignuća ovjenčanih nagradom Europa Nostra u posljednjih 15 godina. Svi laureati potvrđuju da je baština ključni čimbenik održivog gospodarskog razvoja, društvene kohezije i povezanije Europe. Čelnici Europske unije trebali bi iskoristiti povijesnu prigodu koju im pruža obilježavanje 2018. godinu kao godine europske kulturne baštine, kako bi prepoznali višestruke dobrobiti baštine i njezinih temeljnih vrijednosti koje ona ima u povezivanju država, zajednica i kultura u Europi i izvan nje, naveo jePlácido Domingo, slavni operni pjevač i predsjednik organizacije Europa Nostra.

Dobitnici nagrade Europske unije za kulturnu baštinu / nagrade Europa Nostra za 2017. godinu bit će predstavljeni 15. svibnja u crkvi sv. Mihovila u Turkuu na svečanosti koju će voditi povjerenik Europske komisije Tibor Navracsics i maestro Plácido Domingo. Svečanost dodjele nagrada Europske unije za kulturnu baštinu okupit će oko 1200 uzvanika, uključujući stručnjake za baštinu, volontere i simpatizere iz cijele Europe, kao i visoke predstavnike institucija Europske unije, zemlje domaćina i ostalih država članica.

Dobitnici nagrada predstavit će svoja iznimna postignuća tijekom Sajma izvrsnosti, koji će se održati 14. svibnja u dvorani Sigyn Glazbenog zavoda grada Turkua, a sudjelovat će i u mnogim događanjima u sklopu Europskog kongresa baštine (od 11. do 15. svibnja) u Turkuu. Kongres, koji organizira Europa Nostra, bit će poticajna platforma za umrežavanje i raspravu o najnovijim europskim dostignućima na polju baštine, a s posebnim naglaskom na nadolazećoj Europskoj godini kulturne baštine.

Prijave za Nagradu za 2018. godinu mogu se predati od 15. svibnja do 1. listopada 2017. godine putem službene web-stranice.

Kontakti

Europa Nostra

Joana Pinheiro, jp@europanostra.org, +31 70 302 40 55
Elena Bianchi, eb@europanostra.org, +31 70 302 40 58

Europska komisija

Nathalie Vandystadt
nathalie.vandystadt@ec.europa.eu, +32 2 2967083 
Joseph Waldstein
joseph.waldstein@ec.europa.eu, +32 2 2956184

Kapela sv. Martina u Starom Brodu i Ferdinand Meder

Tajana Pleše, uprava@h-r-z.hr
+385 1 4693 872, +385 91 4683 639

Ako želite saznati više o svim nagrađenim projektima:
podaci o projektu i komentari stručnog povjerenstva,
fotografije visoke rezolucije i videozapisi
Twitter: @europanostra
web-stranica programa Kreativna Europa
Twitter: @europe_creative
web-stranica povjerenika Navracsicsa

Dobitnici nagrada za 2017. godinu

(navedeni abecednim redom, prema zemlji iz koje dolaze)

Kategorija zaštite baštine

  • Barokni kompleks i vrtovi, Kuks, regija Hradec Králové, ČEŠKA
  • Drevni grad Karthaia, otok Kea, GRČKA
  • Bastion palače Velikog meštra, Rodos, GRČKA
  • Kapela sv. Martina, Stari Brod pokraj Siska, HRVATSKA
  • Bijela piramida, Rim, ITALIJA
  • Kraljeva cesta preko Filefjella, NORVEŠKA
  • Crkva i toranj Clérigos, Porto, PORTUGAL
  • Palača kulture u Blaju, Transilvanija, RUMUNJSKA
  • Tvrđava Cap Enderrocat, Mallorca, ŠPANJOLSKA
  • Krov nad ruševinama samostana sv. Ivana, Burgos, ŠPANJOLSKA
  • Cromford Mills: zgrada 17, Derbyshire, UJEDINJENO KRALJEVSTVO

Kategorija istraživanja

  • Projekt istraživanja i konzerviranja oltara Rode, Tallinn, ESTONIJA
  • Projekt „Europski kralj karnevala“, San Michele all’Adige, ITALIJA
  • Muzej Piranesi, Milano, ITALIJA
  • Projekt istraživanja i konzerviranja Bosch, ‘s-Hertogenbosch, NIZOZEMSKA

Kategorija predanog rada

  • Ferdinand Meder, Zagreb, HRVATSKA
  • Jim Callery, okrug Roscommon, IRSKA
  • Norveško društvo svjetionika, NORVEŠKA
  • Zoltán Kallós, Transilvanija, RUMUNJSKA

Kategorija obrazovanja, usavršavanja i podizanja svijest

  • Erfgoedplus: online platforma za baštinu, Hasselt, BELGIJA
  • Centar za vizualne umjetnosti i istraživanje, Nikozija, CIPAR
  • Obrazovni program za češku kulturnu baštinu, Telc, Vysočina, ČEŠKA
  • Projekt „Ostavština Paavo Nurmi“, Turku, FINSKA
  • Tradicionalni zanati – inicijativa za Gruziju, Tbilisi, GRUZIJA
  • ilCartastorie: pričanje priča u arhivima, Napulj, ITALIJA
  • Projekt „Kulturna baština i pristup bez zapreka“, Berlin, NJEMAČKA
  • Židovska kulturna baština: edukativni program, Varšava, POLJSKA
  • Napredni magisterij iz strukturne analize spomenika i povijesnih građevina, europski program koji se koordinira iz Guimarãesa, PORTUGAL
  • SAMPHIRE: projekt o podvodnoj baštini, zapadna Škotska, UJEDINJENO KRALJEVSTVO

Nagrada Europa Nostra također je dodijeljena iznimnim projektima iz dviju europskih zemalja koje nisu dio programa Europske unije Kreativna Europa.

  • Kategorija istraživanja: Zbirka mjerača vremena „Philippe Stern“, Ženeva, ŠVICARSKA
  • Kategorija zaštite baštine: Kılıç Ali Paşa Hamam, Istanbul, TURSKA

Kapela sv. Martina u Starom Brodu, okolica Siska

Kapela sv. Martina u pokupskom selu Stari Brod izniman je primjer tradicijske hrvatske arhitekture i jedna je od četrdesetak očuvanih sakralnih drvenih građevina na tom području, koje se datiraju između 17. i 19. stoljeća.

Mala, na tradicionalan način građena kapela dražesnih obilježja vjerojatno je sagrađena u ranom 17. stoljeću, a dogradnje potječu iz 18. stoljeća. Njezin je najljepši dio bogato uređen barokni interijer. Svi zidovi i stropovi prekriveni su s 88 drvenih ploča različitih veličina koje su obrubljene dekorativnim drvenim okvirom. Ploče su oslikane motivima isprepletenih simetričnih traka, cvjetova i listova u živim bojama koje oblikovanjem podsjećaju na lokalni vez. Slične stilske značajke vidljive su i na oltaru posvećenom sv. Martinu.

Prije početka konzervatorsko-restauratorskih radova, koje su izvodili i koordinirali djelatnici Hrvatskog restauratorskog zavoda, oslikana drvena oplata i struktura građevine bile su u poodmaklom stadiju propadanja. Oštećenja krova uzrokovala su prodiranje vode u unutrašnjost pa su zbog dugotrajne izloženosti vlazi nastala strukturalna oštećenja, a oslikana drvena oplata savijala se i slabjela. Kako bi se potrebni radovi učinkovito proveli, napravljena je detaljna snimka postojećeg stanja. Nakon toga su oslikane ploče drvene oplate i oltar uklonjeni i pažljivo očišćeni, konzervirani i restaurirani. Oštećeni temelji su popravljeni, a postavljen je i novi drveni krov od hrastove šindre. Tijekom izvođenja radova, gdje je bilo moguće, primjenjivale su se tradicionalne tehnike gradnje i obrade materijala.

Kapela sv. Martina ima posebno značenje za stanovnike Staroga Broda, što je potvrđeno i prilikom predstavljanja konačnih rezultata radova. Posebno je izdvojena vrijednost kapele i osvještavanje lokalne zajednice kako bi se potaknula njezina sustavna zaštita u budućnosti.

Iz obrazloženja ocjenjivačkoga suda:

Ovaj uzorni projekt istaknuo je veliku vrijednost tradicionalne hrvatske arhitekture, dijela nacionalne baštine koji je proteklih stoljeća suočen sa zaboravom. Osjetljiva i krhka arhitektura pažljivo je i s puno poštovanja obnovljena, čime je oslikana ornamentika kapele došla do punog izražaja.

Potrebno je istaknuti iznimno konzerviranje i restauriranje oslika, kao i način na koji se lokalne obrtnike, vlasnike i zajednicu uključilo u obnovu.

Ferdinand Meder, Zagreb

Ferdinand Meder posvetio je cijeli svoj radni vijek, od 1970. godine do danas, zaštiti hrvatske kulturne baštine. U tom je vremenu nebrojeno puta prvi reagirao na brojne prijetnje hrvatskoj baštini. Kao konzervator i povjesničar umjetnosti, radio je na njezinu dokumentiranju, konzerviranju i restauriranju te na podizanju svijesti o hrvatskoj kulturi. Tijekom svojega profesionalnog djelovanja bio je ravnatelj nekih od vodećih institucija za zaštitu baštine u Hrvatskoj. Na tim je položajima svojim utjecajem uvelike pridonio unapređenju konzervatorske i restauratorske struke. Na međunarodnoj je razini nastojao osnažiti veze s mnogim ključnim međunarodnim kulturnim i baštinskim institucijama, uključujući ICOM, ICOMOS, UNESCO te Vijeće Europe.

Njegova domišljatost u pronalaženju rješenja, pogotovo kad mu je na raspolaganju bilo malo sredstava, osvjedočena je u opsežnim obnovama koje je svojim djelovanjem omogućio. Stručnost i upornost Ferdinanda Medera bile su jedan od ključnih čimbenika za obnovu Dubrovnika nakon potresa 1979. godine. Ranih devedesetih, u vrijeme Domovinskog rata, hrvatska je kulturna baština pretrpjela golemu štetu i velika razaranja. Kao ravnatelj Državne uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine radio je na spašavanju i zaštiti spomenika kojima je prijetilo uništenje, istovremeno upozoravajući međunarodnu zajednicu o počinjenoj šteti. To je samo dio aktivnosti koje je poduzimao u svojoj dugoj karijeri posvećenoj zaštiti kulturne baštine.

Predanost Ferdinanda Medera struci ogleda se i u sustavnom unapređivanju djelatnosti javnih institucija koje su pak omogućile učinkovito djelovanje struke. Primjerice, sudjelovao je u osnivanju čak triju sveučilišnih studija restauriranja u Hrvatskoj, te u uvođenju i razvijanju polaganja državnog stručnog ispita iz konzervatorsko-restauratorske djelatnosti.

Iz obrazloženja ocjenjivačkoga suda:

Ferdinand Meder institucionalizirao je konzervatorsku djelatnost i podigao obrazovne standarde u svojoj zemlji. Izniman je primjer javnog djelovanja na području konzervatorsko-restauratorske djelatnosti. 

Ferdinand Meder činio je mnogo više od onoga što se od njega očekivalo. Prilagođavao se različitim okolnostima, djelujući uvijek u interesu zaštite kulturne baštine. Čak je i u vrijeme ratnih sukoba pokazao nepokolebljivu posvećenost zaštiti baštine te je podizao svijest međunarodne zajednice o vrijednosti hrvatskoga kulturnog blaga.

Nagrada Europske unije za kulturnu baštinu / nagrada Europa Nostra

Nagradu Europske unije za kulturnu baštinu / nagradu Europa Nostra pokrenula je Europska komisija 2002. godine. Od pokretanja dodjelu i izbor nagrada vodi organizacija Europa Nostra. Nagrada slavi i promiče najbolje postupke očuvanja baštine, istraživanja, upravljanja, volontiranja, obrazovanja i komunikacije. Na taj način pridonosi većem javnom priznanju kulturne baštine kao strateškog resursa europskog gospodarstva i društva. Nagradu podupire program Europske unije Kreativna Europa.

U proteklih 15 godina, organizacije i pojedinci iz 39 zemalja podnijeli su ukupno 2720 prijava. Prema broju prijava iz pojedine zemlje, Španjolska je prva na ljestvici s 498 projekata, drugo je Ujedinjeno Kraljevstvo s 286 prijava, a treća je Italija s 278 prijava. Prema kategoriji natjecanja, najviše je prijava bilo u kategoriji zaštite baštine (1606). Slijede prijave u kategoriji obrazovanja, usavršavanja i podizanja svijesti (457), potom istraživanja (340) te predanog rada (317).

Od 2002. godine neovisno stručno povjerenstvo odabralo je i nagradilo 455 projekata iz 34 zemlje. U skladu s brojem prijava, Španjolska je prva na listi sa 61 nagradom. Ujedinjeno Kraljevstvo je na drugom mjestu sa 60 nagrada, Italija je na trećem mjestu s osvojenih 37 nagrada, dok je Njemačka na četvrtom (29 nagrada), a Grčka na petom mjestu (27 nagrada). Najviše priznanja osvojeno je u kategoriji zaštite baštine (267), zatim u kategoriji predanog rada (67), obrazovanja, usavršavanja i podizanja svijesti (65) i na kraju istraživanja (56).

Ukupno je dodijeljeno 95 Velikih nagrada (Grand Prix) u vrijednosti od 10.000 eura, koje su bile predstavljene kao izvanredne baštinske inicijative, a odabrane su među nagrađenim projektima.

Nagrada Europske unije za kulturnu baštinu / nagrada Europa Nostra ojačala je sposobnosti sektora zaštite baštine u Europi, ističući najbolje postupke, potičući prekogranične razmjene znanja te povezujući različite dionike u šire mreže kontakata. Također donosi mnoge dobrobiti za pobjednike: veću (inter)nacionalnu prepoznatljivost, poboljšanje mogućnosti financiranja te povećanje broja posjetitelja. Osim toga, podiže se svijest javnosti o našoj zajedničkoj baštini, istovremeno ističući istinski europski identitet. Nagrada je stoga ključni alat za promicanje europske baštine.

Europa Nostra

Europa Nostra je paneuropsko udruženje organizacija civilnog društva koje djeluju na području baštine, a podupire je i široka mreža javnih institucija, privatnih tvrtki i pojedinaca. Djelujući u više od 40 zemalja Europe, organizacija je glas civilnoga društva posvećen očuvanju i promicanju europske kulturne i prirodne baštine. Organizacija Europa Nostraosnovana je 1963. godine, a danas je prepoznata kao najvažnija mreža organizacija posvećenih očuvanju baštine u Europi. Plácido Domingo, svjetski poznati operni pjevač i dirigent, predsjednik je te organizacije.

Cilj kampanja organizacije Europa Nostra je spašavanje ugroženih europskih spomenika, mjesta i krajolika, a posebno kroz program „Sedam najugroženijih“. Nagradom Europske unije za kulturnu baštinu / nagradom Europa Nostra, slavi se izvrsnost. Nagrada također pridonosi oblikovanju i provedbi europskih strategija i politika vezanih uz baštinu, i to strukturiranim dijalogom s europskim institucijama i koordinacijom Saveza europske baštine 3.3..

Kreativna Europa

Kreativna Europa je novi program Europske unije za potporu kulturnog i kreativnog sektora kojim se  omogućuje veći doprinos stvaranju radnih mjesta i napretku. S proračunom od 1,46 milijardi eura (od 2014. do 2020. godine) program Kreativna Europa podupire organizacije na području baštine, izvedbene umjetnosti, likovnih umjetnosti, interdisciplinarnih umjetnosti, izdavaštva, filma, televizije, glazbe i videoigara, kao i desetke tisuća umjetnika, kulturnih i audiovizualnih profesionalaca. Financijska će im sredstva omogućiti da rade diljem Europe, da dopru do nove publike i razvijaju vještine potrebne u digitalnom dobu.

 

Izvor

HRZ PRESS

AMZ | HRZ – Otvorenje izložbe ‘Tihi svjedoci vjere, baštine i raskoši Crkva sv. Nikole biskupa u Žumberku – konzervatorsko-restauratorski radovi’ [PRESS]

Arheološki muzej u Zagrebu i Hrvatski restauratorski zavod imaju čast pozvati Vas na otvorenje izložbe:

Tihi svjedoci vjere, baštine i raskoši
Crkva sv. Nikole biskupa u Žumberku – konzervatorsko-restauratorski radovi

u utorak, 21. ožujka 2017. godine u 12 sati.

Na otvorenju će govoriti:

Sanjin Mihelić, ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu
Ana Azinović Bebek, Služba za arheološku baštinu, Hrvatski restauratorski zavod, autorica izložbe
Tajana Pleše, v.d. ravnateljica Hrvatskog restauratorskog zavoda
Zdenko Šiljak, načelnik općine Žumberak
Mons. Juraj Jerneić, kaljski župnik

Izložbu će otvoriti:
Davor Trupković, pomoćnik ministrice kulture

Svečano otvorenje biti će popraćeno nastupom KUD Žumberčani.

Izložbu će otvoriti Davor Trupković, pomoćnik ministrice kulture, uz govore Sanjina Mihelića, ravnatelja Arheološkog muzeja u Zagrebu, Ane Azinović Bebek, autorice izložbe (Hrvatski restauratorski zavod), Tajane Pleše, v. d. ravnatelja Hrvatskog restauratorskog zavoda, Zdenka Šiljaka, načelnika općine Žumberak i mons. Juraja Jerneića, kaljskog župnika. Svečano otvorenje bit će popraćeno nastupom KUD Žumberčani.

Kroz preko 160 eksponata autori Ana Azinović Bebek i Ljubo Gamulin govore priču srednjovjekovne žumberačke crkve sv. Nikole biskupa, građevine s dugom poviješću i kontinuitetom korištenja te donedavnim središtem župe.  Arhivska i povijesna istraživanja upotpunila su otkrića vezana uz arhitekturu crkve te njezine faze i opremu. Iako radovi još nisu u potpunosti završeni, rezultati iznenađuju i oduševljavaju. Groblje oko crkve sv. Nikole biskupa u funkciji je od 14. do 18. stoljeća. Do sada su arheološki istražena 254 groba, kao i kosturnica s posmrtnim ostacima 223 pokojnika. Time su otkriveni običaji nekadašnjeg žumberačkog stanovništvu vezani uz život i smrt te posebno bogatu i jaku pobožnost. Dok su u 14. i 15. stoljeću pokojnike ukapali u zemljane rake umotane u mrtvačko platno pa su stoga ti grobovi uglavnom bez arheoloških nalaza, u 16. stoljeću dolazi do promjene pogrebnih običaja. Pokojnici se u novom vijeku ukapaju odjeveni u bolju odjeću, najčešće s nabožnim predmetima kao što su križevi, krunice i svetačke medaljice. Ovi predmeti svjedoče ne samo o osobnoj pobožnosti, omiljenim svecima i vjerskim običajima nego i o mobilnosti stanovnika. Žumberčani su odlazili na hodočašća unutar današnje Hrvatske, ali i u Italiju, Austriju i Njemačku. U kripti u svetištu crkve pronađen je svileni prsluk i kožne cipele u lijesu plemkinje. Strpljivim i zahtjevnim radovima rekonstruirana je plemićka nošnja 17. stoljeća, a prsluk i cipele plemkinje iz Žumberka prvi će puta biti predstavljeni javnosti. Ova izložba rezultat je višegodišnjih konzervatorsko-restauratorskih istraživanja Hrvatskog restauratorskog zavoda te može služiti kao primjer interdisciplinarnog pristupa i izvrsne suradnje među znanstvenim i kulturnim institucijama.

Izložba ostaje otvorena do 30. travnja 2017.
Ciklus događanja uz izložbu

Izvor

AMZ PRESS

Monografija – Zaštitna arheologija u okolici Varaždina [osvrt Vendi Jukić Buča]

Ministarstvo kulture RH, Hrvatski restauratorski zavod, Zagreb, 2006.
HRZ
Za izdavača: mr. sc. Božo Biškupić
Urednik: mr. sc. Jasen Mesić
Izvršni urednik: mr. sc. Luka Bekić
Autori tekstova: mr. sc. Luka Bekić/ M.A., Darko Komšo, dr. sc. Zorko Marković / Ph.D.
Recenzenti:
red. prof. dr. Aleksandar Durman, Odsjek za argeologiju, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu
red. prog. dr. Mitja Guštin, Inštitut za dediščino Sredozemlja, Univerza na Primorskem, Kopar
Prijevod na engleski: Neven Ferenčić
Crteži: keramika – Luka Bekić, metal – Luka Bekić, kamen – Darko Komšo, Ivo Juričić, Luka Bekić
Fotografije: terenske – Luka Bekić, Ante Vranković, manji predmeti – Luka Bekić, veći predmeti – Vid Barac, Natalija Vasić
Nacrti profila: Robert Čimin, Igor Miholjek, Helena Nodilo
Geodetske izmere i izrada tlorisa: Damir i Biserka Oštrek, Ante Jukić (Ciglenica)
Restauracija keramičkih nalaza: Mladen Mustaček, Služba za arheološku baštinu, HRZ, Zagreb
Restauracija metalnih nalaza: Damir Doračić, AMZ u Zagrebu
Određenje kamenih izrađevina: Darko Komšo, AMI u Puli
Određenje životinjskih kostiju: prof. dr sc. Krešimir Babić, mr. sc. Tajana Trbojević Vukičević, Ana Štilinović, Laboratorij za arheozoologiju, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, mr. sc. Mario Jurišić, Služba za arheološku baštinu, HRZ, Zagreb
Određenje kostiju: dr. sc. Mario Šlaus, Mario Novak, Odsjek za arheologiju, HAZU
Reljefna karta: Damir Jurković, Mladen Kolarek
Jezici: hrvatski, engleski
Stranica: 309

ISBN 935-6240-87-2

Galerija fotografija [foto: VJB]

Monografija – Zaštitna arheologija u okolici Varaždina. Foto: VJB.

Monografija – Zaštitna arheologija u okolici Varaždina. Foto: VJB.

Monografija ‘Zaštitna arheologija u okolici Varaždina – Arheološka istraživanja na autocesti Zagreb – Goričan i njezinim prilaznim cestama’ publikacija je kojom se znanstvenoj i široj javnosti prezentiraju nalazi i rezultati zaštitnih arheoloških istraživanja provedenih prilikom izgradnje Autoceste Zagreb – Goričan te novih obilaznica gradova Varaždinske i Međimurske županije koji su povezani s Autocestom.

Vrijedni arheološki nalazi i otkrića ugledali su svjetlo dana kao još jedan pozitivni učinak izgradnje cesta i autocesta. Ti arheološki nalazi svjedočanstvo su veza s ostatkom Europe, dokaz da su komunikacije i povezivanje bile uspostavljenje od davnih vremena. Povezivanje kultura i suradnja bili su sastavni dio življenja, baš kao što nam to i danas omogućuju novoizgrađene prometnice.

Ministar kulture RH, mr. sc. Božo Biškupić, iz Predgovora

Nadzor nad izgradnjom Autoceste Zagreb – Goričan, na dionici Breznički Hum – Varaždin i priključnim dionicama obližnjih gradova preuzeo je 2002. godine Odjel za zaštitu arheološke baštine Ministarstva kulture. Arheološki nadzor i iskopavanje provođeno je pod vodstvom Luke Bekića, autora Publikacije.

Prilikom izgradnje Autoceste pronađena su brojna arheološka nalazišta. Radi arheološkog pregleda dionica i provođenja arheoloških iskopavanja oformljen je arheološki mobilni tim koji je bio u mogućnosti promptno reagirati pri njihovom pronalasku. Prilikom pronalaska arheoloških nalazišta, neoštećene pozicije istraživane su standardnim arheološkim iskopom i sondama, a iskopana zemlja dodatno pregledavana. Prikupljeni nalazi (metal, keramika, kamen i dr.) konzerirani su i, ukoliko bi bilo moguće, rekonstruirani. Pronađene su i prikupljene životinjske i ljudske kosti, kao i određena količina uzoraka zemlje i ugljena radi podrobnije analize. Iskopi i nepokretni nalazi dokumentirani su totalnom geodetskom stanicom, na osnovi čega su kasnije izrađeni tlorisi. Karakteristični profili dokumentirani su postupkom tehničkog crtanja na milimetarskom papiru i potom digitalno obrađeni te georeferencirani.

Publikacijom su prezentirana pronađena velika i višeslojna te mala ili u tragovima arheološka nalazišta. Svako je obilježeno prema lokaciji te sadržaju nalaza. Nalazišta su datirana od razdoblja prapovijesti do srednjeg vijeka, a najčešće se radi o dijelovima naselja ili arhitekture. Nalazi su prezentirani tipološki, kronološki prema vremenu nastanka. Fotografije prikazuju proces istraživanja, početnu i završnu situaciju, nalaze in situ te rekonstruirane nalaze. Priloženi su crteži, tlocrti i table. Na kraju Publikacije nalazi se Karta nalazišta i Literatura.

Publikacija je velikih dimenzija i tvrdo ukoričena.

Popis lokaliteta:

Gromače 1 kod Varaždinskih toplica – Rimska cesta

Gromače 2 kod Varaždinskih toplica – Tragovi obitavanja iz ranog bakrenog doba

Ciglenica kod Varaždinskih toplica – Srednjovjekovno selišta

Bukovje kod Banjščine (Varaždinberg) – Privremeno pastirsko stanište mlađeg željeznog doba

Husta kod Jakopovca – Tragovi obitavanja iz mlađeg željeznog doba i kasnog srednjeg vijeka

Blizina kod Jakopovca (Varaždin) – Višeslojno naselje

Gornji Pustakovec kod Čakovca – Bakrenodobno naselje

Stara Ves kod Nedelišća (Čakovec) – Višeslojno razvedeno naselje

Pod kategorijom ‘Ostala nalazišta na trasi i u njezinoj blizini’ navedena su i predstavljena manja nalazišta.

Zahvaljujem Hrvatskom restauratorskom zavodu na ustupljenom primjerku.

Vendi Jukić Buča

Split, 6. 3. 2017.

Monografija – Nove arheološke spoznaje o Donjoj Podravini [osvrt Vendi Jukić Buča]

Hrvatski restauratorski zavod, Zagreb, 2013.
HRZ
Urednik: Josip Višnjić, mag. arh.
Tekstovi: Josip Višnjić, Tihomir Percan, Ivica Pleština, Lea Čataj, Andrej Janeš, Martina Ćurković, Antonija Jozić
Recenzenti: dr. sc. Snježana Karavanić, IARH, Zagreb, dr. sc. Tatjana Tkalčec, IARH, Zagreb, dr. sc. Jacqueline Balen, AMZ
Prijevod na engleski: Neven Ferenčić
3D mikroskeniranje: Vektra d.o.o., Varaždin
Crteži tabli: digitalna obrada i crteži skeniranih nalaza – Josip Višnjić, tehnički crteži nalaza – Katarina Jerbić Percan
Fotografije arheološkog materijala: Robert Mosković, Martina Ćurković, Antonija Jozić
Terenske fotografije: Josip Višnjić, Tihomir Percan, Ivica Pleština, Andrej Janeš
Geodetske izmjere i izrada tlocrta: Tihomir Percan, Andrej Janeš, Josip Višnjić, Ivica Pleština
Restauriranje i konzerviranje nalaza: Martina Ćurković, Antonija Jozić
Obrada životinjskih osteoloških ostataka: dr. sc. Tajana Trbojević Vukičević, Laboratorij za arheozoologiju, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Obrada ljudskih osteoloških ostataka: dr. sc. Mario Šlaus, dr. sc. Mario Novak, Vlasta Vyroubal, Željka Bedić, Jozo Perić Peručić, Odjel za arheologiju, HAZU
Jezici: hrvatski, engleski
Stranica: 270

ISBN 978-953-7389-14-7

Galerija fotografija [foto: VJB]

Monografija – Nove arheološke spoznaje o Donjoj Podravini. Foto: VJB.

Monografija – Nove arheološke spoznaje o Donjoj Podravini. Foto: VJB.

Monografija ‘Nove arheološke spoznaje o Donjoj Podravini – Zaštitna istraživanja na magistralnom plinovodu Slobodnica – Donji Miholjac’ publikacija je kojom se znanstvenoj i široj javnosti prezentiraju nalazi i rezultati zaštitnih arheoloških istraživanja provedenih prilikom izgradnje magistralnog plinovoda Slobodnica – Donji Miholjac.

Gradnja velikih infrastrukturnih objekata, pa tako i plinovoda, zaslužna je za veliki broj odrađenih zaštitnih arheoloških istraživanja diljem Hrvatske u posljednjih desetak godina. Ovakvi postupci, koji podrazumijevaju ‘simbiozu’ građevinskih i istraživačkih arheoloških radova, propisani su Zakonom o zaštiti i očuvanja kulturnih dobara Republike Hrvatske, a njihovo izvršavanje predstavlja preduvjet dobivanju uporabnih dozvola za novoizgrađene objekte. Iznimku nije predstavljala ni gradnja magistralnog plinovoda Slobodnica – Donji Miholjac.

Iz Uvoda, Josip Višnjić

Djelatnici Službe za arheološku baštinu Hrvatskog restauratorskog zavoda terenski su dio arheoloških istraživanja proveli u razdoblju od rujna do prosinca 2009. godine. Voditelj istraživanja bio je Josip Višnjić, zamjenik voditelja Tihomir Percan, a u arheološkim istraživanjima sudjelovali su arheolozi Andrej Janeš, Ivica Pleština, Tomislav Pušić te studentice arheologije Mirna Crnković i Hana Ivezić.

Ukupno je istraženo preko 9000 dužinska metra, a širina iskopa iznosila je 5 metara. Trasu plinovoda označavao je ured ovlaštenog inženjera geodezije, nakon čega se strojem uklanjao površinski sloj preorane zemlje. U nadzoru su bili arheolozi kako bi određivali dubinu iskopa te pomoćni radnici koji su čistili iskop radi boljeg uočavanja arheoloških struktura. Druga radna ekipa bila je zadužena za iskopavanje uočenih i označenih arheoloških struktura.

Istraženo je ukupno 12 potencijalnih arheoloških lokaliteta, a nalazi su prisutni na njih devet; na pet su pronađeni značajni nalazi, dok su na preostala četiri pronađeni pojedinačni ili malobrojni nalazi.

Najstariji artefakti potječu iz razoblja neolitika, vremena sopotske kulture, s nalazišta Golinci – Selište, nalazi iz kasnog brončanog doba prisutni su na nalazištima Golinci – Ograd, Rakitovica – Kraka i Donji Miholjac – Prinčevac, a nalazi iz razdoblja ranog novog vijeka pronađeni su na nalazištu Donji Miholjevac – Farkaševci. Sva nalazišta naseobinskog su karaktera. Nakon terenskih arheoloških radova nalazi su dopremljeni u radionicu Odjela za kopnenu arheologiju HRZ gdje su pregledani i sortirani. Rekonstrukcija posuda kod ulomaka koji su to omogućavali, izrađena je u Odjelu za restauraciju arheoloških nalaza HRZ u Zadru.

Nalazi su (iznimni keramički, metalni, koštani i kameni) nacrtani i kataloški obrađeni. Prilikom dokumentiranja keramičkih nalaza korištena je suvremena tehnologija skeniranja pomoću 3D mikroskenera. Iako se navode općenite prednosti ovog načina prezentiranja arheoloških artefakata, objektivno gledajući artefakti djeluju plastično, detalji nisu istaknuti, rubovi su neravni (korištena je niska rezolucija) naglasak je stavljen na osjenčanost, a boja je siva te ne pridonosi realnoj prezentaciji artefakata. Također, nisu precizno uklopljeni u cjelinu s pridodanim crtežima, koji su također skenirani u niskoj rezoluciji pa se povećanjem stvaraju mrlje na rubovima. 3D skeniranje artefakata svakako je vrijedan doprinos njihovoj dokumentaciji i analizi, a moglo bi pridonijeti i izraženijoj prezentaciji, ali u nekom sofisticiranijem vidu od printanja slike na papir. Metalni, koštani i litički materijal crtan je tradicionalnim tehnikama.

U okviru istraživanja i prezentacije ovih lokaliteta obrađene su terenske geodetske snimke, analizirani koštani ljudski i životinjski ostaci te uzorci ugljena.

Nakon Uvoda, Publikacija je podijeljen na poglavlja prema lokalitetima, različitih autora.

Popis poglavlja:

  1. Donji Miholjac – Prinčevac
  2. Donji Miholjac – Farkaševci
  3. Rakitovica – Kraka
  4. Golinci – Ograd
  5. Golinci – Selište
  6. Ostala nalazišta na trasi plinovoda
  7. Konzerviranje i restauriranje keramičkih arheoloških nalaa s lokaliteta na trasi magistralnog plinovoda Slobodnica – Donji Miholjac
  8. Konzervatorsko-restauratorski zahvati na metalnim nalazima s lokaliteta Slobodnica – Donji Miholjac

Publikacija sadrži veliki broj slikovnih priloga – fotografija, karata, crteža i tabli.

Na kraju Publikacije nalazi se Popis literature.

Zahvaljujem Hrvatskom restauratorskom zavodu na ustupljenom primjerku.

Vendi Jukić Buča

Split, 6. 3. 2017.

Monografija – Josipovac Punitovački – Veliko polje I [osvrt Vendi Jukić Buča]

Hrvatski restauratorski zavod, Zagreb, 2009.
HRZ
Urednik: mr. Lea Čataj
Tekstovi: Služba za arheološku baštinu, HRZ: mr. Lea Čataj, Ivana Hirschler, Andrej Janeš, Marijana Krmpotić, Maša Vuković Buriš
Laboratorij za arheozoologiju, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu: dr. sc. Tajana Trbojević Vukičević
Arheološki muzej Istre, Pula: Darko Komšo
Recenzenti: mr. sc. Jacqueline Balen, AMZ, doc. dr. sc. Jasna Šimić, Odsjek za povijest, Filozofski fakultet Osijek, dr. sc. Tajana Sekelj-Ivančan, Institut za arheologiju, Zagreb
Prijevod na engleski: Ana Majurić
Crteži: keramika i metal –  Marijana Krmpotić, litika – Darko Komšo
Terenske fotografije: Lea Čataj, Ivana Hirschler, Igor Humjan, Marijana Krmpotić, Vinko Madiraca, Sara Popović, Slavica Postonjski, Petar Protić, Hrvoje Tkalac, Dora Vukčević
Fotografije arheološkog materijala: Jurica Škudar, Foto-laboratorij, Informacijsko-dokumentacijski laboratorij HRZ
Mirkofotografije arheološkog materijala: Darko Komšo, AMI, Pula (Analiza kamenih izrađevina, slika 1), Marijana Fabečić, Prirodoslovni laboratorij, KRZ (Retz-Gajary kultura, slike 37 i 38)
Mozaik fotografija (str. 286): Maša Vuković Biruš
Digitalna obrada fotografija i tabli: Dora Vukčević
Geodetske izmjere i izrada tlocrta: Lea Čataj
Nacrti profila: Ivana Hirschler, Marijana Krmpotić, Sara Popović, Slavica Postonjski
Restauriranje i konzerviranje nalaza: Matija Krklec, Maša Vuković Biruš
Obrada ljudskih osteoloških ostataka: dr. sc. Mario Šlaus, Odjel za arheologiju, HAZU
Laboratorijska XRF analiza: Domagoj Mudronja, Prirodoslovni laboratorij HRZ
Jezici: hrvatski, engleski
Stranica: 295

ISBN 978-953-7389-07-9

Galerija fotografija [foto: VJB]

Monografija – Josipovac Punitovački - Veliko polje I. Foto: VJB.

Monografija – Josipovac Punitovački – Veliko polje I. Foto: VJB.

Monografija ‘Josipovac Punitovački – Veliko polje I – eneolitičko, brončanodobno i srednjovjekovno naselje’ publikacija je kojom se znanstvenoj i široj javnosti prezentiraju nalazi i rezultati zaštitnih arheoloških istraživanja provedenih prilikom izgradnje koridora autoceste C5, na dionici Đakovo-Osijek.

Magistralni pravci autocesta, plinovoda ili plovnog kanala na području Slavonije sa Srijemom i Baranjom, neposredno su povezani s arheologijom, odnosno s arheološkim rekognosciranjem tih pravaca, praćenjem građevinskih radova i arheološkim istraživanjem lokaliteta zatečenih izgradnjom. Gledajući arheološki te pravce rastvaranja površinskih slojeva zemlje, možemo sagledati kao sonde golemih razmjera, koje će obogatiti arheološku kartu regije. Pri tome će pokretni nalazi nakon konzervatorsko-restauratorskih postupaka, zauzeti svoje mjesto u muzejskim zbirkama ili depoima, dok će građevne arheološke strukture, koje se nađu na pravcu buduće autoceste, najvjerojatnije ostati tek dokumentirane.

Iz Predgovora, Ferdinand Meder, prof., ravnatelj Hrvatskog restauratorskog zavoda

Istraživanja, započeta 2007. godine, provedena su u organizaciji Odjela za kompnenu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda u suradnji s Hrvatskim autocestama. Voditeljica arheoloških istraživanja bila je Lea Čataj, a zamjenica Ivana Hirschler, arheologinje zaposlenice Zavoda. Više arheologa i studenata arheologije sudjelovalo je u istraživanju površine od oko 40.000 m2 s petstotinjak pronađenih objekata.

U Publikaciji su prezentirani arheološki i konzervatorsko-restauratorski rezultati dosadašnjih radova na istraživanju i nalazima lokaliteta Josipovac Punitovački – Veliko polje I.

Prvi stanovnici ovog područja doselili su u vrijeme eneoltika, a na temelju nalaza određena je njihova pripadnost Retz-Gajary i badenskoj kulturi. Provedene radiokarbonske analize datiraju uzorke u četvrto tisućljeće pr. n. e. Nalazi iz brončanog doba pripadaju vinkovačkoj kulturi 2. polovice 3. tisućljeća pr. n. e. i grupi Belegiš 15. st. pr. n. e. Nalazi srednjovjekovnog naselja datirani su u razdoblje od 11. do 13. st.

Pronađeni su ostaci naseobina i jedan paljevinski grob te veliki broj keramičkih i kamenih artefakata. Keramičke posude određene su prema tehnološkim, oblikovnim i dekorativnim karakteristikama, koje se znanstvenim metodama sustavno obrađuju te konzerviraju i restauraju. Obnavljanjem je proizvedeno 28 različitih keramičkih predmeta, a provedena su i dva arheološka eksperimenta; provjeren je način dobivanja vrpčastih ukrasa na keramičkim posudama starije faze grupe Belegiš, te način izrade i primjena eneolitičke pintadere – pečata s lokaliteta Josipovac.

Litičke nalaze analizirao je ravnatelj Arheološkog muzeja Istre Darko Komšo. Tajana Trbojević Vukičević s Veterinarskog fakulteta u Zagrebu anazirala je životinjske kosti.

Nakon Predgovora i Uvoda Publikacija je podijeljena na tematska poglavlja različitih autora.

Popis poglavlja:

  1. Uvod (L. Čatej, I. Hirschler)
  2. Geografski okvir (I. Hirschler)
  3. Arheološka slika prostora (I. Hirschler)
  4. Metodologija i tijek istraživanja (I. Hirschler)
  5. Retz-Gajary kultura (L. Čataj)
  6. Badenska kultura (L. Čataj)
  7. Vinkovačka kultura (I. Hirschler)
  8. Grupa Belegiš (M. Krmpotić)
  9. Srednji vijek (A. Janeš)
  10. Konzerviranje i restauriranje keramičkih nalaza (M. Vuković Biruš)
  11. Arheološki eksperiment: Čemu su služile pintadere iz Josipovca? (M. Vuković Biruš)
  12. Arheološki eksperiment: Vrpčasti ukrasi na ulomcima starije faze grupe Belegiš s lokaliteta Josipovac Punitovački – Veliko polje I (M. Krmpotić, M. Vuković Biruš)
  13. Analiza kamenih izrađevina (D. Komšo)
  14. Govedo – osnova stočarstva na lokalitetu Josipovac Punitovački – Veliko polje I (T. Trbojević Vukičević)
  15. Pogovor (L. Čataj, I. Hirschler, A. Janeš, M. Krmpotić, M. Vuković Biruš)

Publikacija, velikih dimenzija i tvrdo ukoričena, sadrži veliki broj slikovnih priloga – fotografija, karata, crteža i tabli.

Na kraju Publikacije nalazi se Karta nalazišta i Popis literature.

Zahvaljujem Hrvatskom restauratorskom zavodu na ustupljenom primjerku.

Vendi Jukić Buča

Split, 6. 3. 2017.