AMZ – Noć muzeja 2019 (PRESS)

Arheološki muzej u Zagrebu Vas poziva na Noć muzeja 2019. u petak 1. veljače 2019. od 18 do 01 sati

Ulaz je slobodan

P R O G R A M

Inovacije i digitalna budućnost

Primjena modernih tehnologija u arheologiji:
Predstavljanje rezultata Arheološkog muzeja u Zagrebu u sklopu rada na projektu „Monumentalized Early Iron Age Landscapes in the Danube river basin“( Iron-Age- Danube, kod projekta: DTP1-1-248-2.2), sufinanciranog iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a koji se provodi u sklopu Interreg programa transnacionalne suradnje Dunav 2014-2020.

Stalni postav
Pretpovijesna, Antička, Srednjovjekovna, Numizmatička zbirka i Lapidarij

Povremene izložbe
• Dječak iz Lapeda i druge priče iz pripećka Lagar Velho
• Dolina Côe – trideset tisuća godina pejzažne umjetnosti
• Stipan Kujundžić: Orijentalna glazbala

Museum shop
Promotivna prodaja muzejskih suvenira i publikacija
20% popusta na suvenire vlastite proizvodnje
40% popusta na publikacije Arheološkog muzeja u Zagrebu

Susreti u Lapidariju

Noć muzeja 2019

Info:
AMZ PRESS

AMZ – Predavanje ‘Pivovara Daruvar – priča o Česima i kuhanju piva’ (PRESS)

U sklopu programa Four Seasons of Czech Culture

Arheološki muzej u Zagrebu Vas poziva na predavanje i degustaciju

Pivovara Daruvar – priča o Česima i kuhanju piva

koje će se održati u utorak 29. siječnja s početkom u 19 sati u Velikoj dvorani Arheološkog muzeja u Zagrebu.

predavač: Krešo Marić, majstor pivar i voditelj proizvodnje u Pivovari Daruvar d.o.o.

Ulaz na predavanje je besplatan.

Vjerojatno najstarija industrijska pivovara u Republici Hrvatskoj, Pivovara Daruvar, iduće godine slavi 180 godina neprekidne proizvodnje piva. Svoje osnivanje može zahvaliti grofu Jankoviću, osnivaču grada Daruvara ali i činjenici da je Daruvar i okolica u vrijeme osnutka bila „obećana zemlja“ brojnim češkim doseljenicima koji su sa sobom donijeli tradiciju proizvodnje i potrošnje piva.

Neprekinuta tradicija zadržana je u pivskom brandu, STAROČEŠKO, koji je vezan uz Pivovaru Daruvar još od osnutka u 19. stoljeću. Prijenos iskustva s generacije na generaciju radnika koji svoju strast, a često i češko porijeklo, ugrađuju u piva Pivovare Daruvar, osigurava održavanje češke tradicije u hrvatskom pivarstvu.

Kako u prošlosti, tako i danas, tradicija i strast pokretači su proizvodnje piva u Pivovari Daruvar koja se uspješno uključila u brzorastući trend ponude specijalnih, tzv. „craft“ piva, svojom novom pivskom linijom 5thELEMENT.

Rođeni Daruvarčanin Krešo Marić zaposlio se u Pivovari Daruvar d.o.o. 1993. godine u dobi od 25 godina, nakon što je u Zagrebu diplomirao na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu i nekoliko se godina bavio genetikom u renomiranoj farmaceutskoj tvrtki. No srce ga je vuklo u rodni grad, što vjerojatno ima veze i s obiteljskim naslijeđem. Početkom 20. stoljeća proizvodnju je u pivovari vodio brat njegova djeda Veno Orct, koji se u Daruvar doselio iz Češke poput mnogih svojih sunarodnjaka koji su kao zanatlije u potrazi za poslom dolazili u taj kraj. 2010. godine Krešo Marić postaje voditelj proizvodnje i autor je novih recepturi specijalnih, tzv. „craft“ piva u liniji 5thELEMENT (na tržištu od 2014. godine).

Predavanje i degustacija

Info
AMZ PRESS

AMZ – Otvorena izložba Laval Nugent – ratnik i kolekcionar (PRESS)

Otvorena izložba Laval Nugent – ratnik i kolekcionar u utorak, 22 siječnja 2019. godine u Muzeju irske emigracije u Dublinu, Irska

U utorak, 22. siječnja 2019 godine otvorena je izložba Arheološkog muzeja u Zagrebu „Laval Nugent – ratnik i kolekcionar“ (“Laval Nugent – Warrior and Art Collector”) u Muzeju irske emigracije (EPIC The Irish Emigration Museum) u Dublinu.

Fotografiju ustupio AMZ

Izložba irskoj publici prezentira lik i djelo Lavala Nugenta, austrijskog feldmaršala koji se istaknuo u borbama protiv Napoleona. Grof Nugent, porijeklom Irac, bio je jedna od ključnih ličnosti hrvatske povijesti 19. stoljeća, jedan od osnivača Ilirskog pokreta, strastveni sakupljač umjetnina i vlasnik prvog javnog muzeja u Hrvatskoj, Muzeja Nugent otvorenog na Trsatu u Rijeci. Upravo umjetnine i arheološki predmeti koje je grof sakupio čine jezgru dviju velikih zbirki Arheoloških muzeja u Zagrebu, Zbirku antičkih skulptura i Zbirku grčkih vaza.

Na početku svečanog otvorenja Izložbe okupljene je pozdravio Mervyn Green, direktor Muzeja irske emigracije istaknuvši da mu je osobita čast ugostiti izložbu koja je usko vezana uz djelatnost Muzeja.

Kao domaćin svečanog otvorenja, okupljenima se obratio gospodin Ivan Mašina, izvanredni i opunomoćeni veleposlanik Republike Hrvatske u Irskoj, naglasivši da je upravo ova izložba o Lavalu Nugentu odličan način da se hrvatska kultura prezentira u Irskoj te je najavio daljnja gostovanja Izložbe u Galwayu i Maynoothu.

Kroz kratak presjek propadanja irskog plemstva u 19. stoljeću kao povijesno-sociološke baze okupljene je proveo profesor Terence Dooley sa Sveučilišta u Maynoothu.

Ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu, Sanjin Mihelić, podsjetio je na najsjajnije trenutke Lavalove biografije. Također je istaknuo da je ovo početak jedne velike avanture i suradnje Arheološkog muzeja u Zagrebu s irskim kulturnim institucijama s ciljem vraćanja grofa Lavala Nugenta na mjesto u hrvatskoj i irskoj povijesti koje mu pripada.

Potpredsjednik Hrvatskog sabora, akademik Željko Reiner podsjetio je da je i grof Nugent bio član Hrvatskog sabora te da se iako rodom Irac smatrao Hrvatom te Hrvatsku svojom domovinom. Naglasio je da u okviru Hrvatskog Sabora djeluje klub Hrvatsko-irskog prijateljstva kao jedan od najaktivnijih klubova. Između ostalog članovi kluba teže k tome da Laval dobije ulicu koja nosi njegovo ime i u Zagrebu i u Rijeci.

Izložbu je svečano otvorio Sean Ó Feárghaíl, predsjednik Donjeg doma Parlamenta Irske.

Izložba u Muzeju irske emigracije ostaje otvorena do 22. veljače 2019 godine.

Izložba je rađena je u organizaciji Arheološkog muzeja u Zagrebu, Muzeja irske emigracije, Veleposlanstva Republike Hrvatske u Irskoj te Veleposlanstva Irske u Republici Hrvatskoj.

Izložbu autorski potpisuje Sunčica Nagradić Habus, dok su koordinatori za Dublin Darija Prelčec (AMZ), Nathan Mannion (EPIC) i Dubravka Popić (Veleposlanstvo RH).

Realizaciju izložbenog projekta financijski je pomoglo Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.

 

Gostovanje izložbe

Info
AMZ PRESS

AMZ- Izložba ‘Laval Nugent – ratnik i kolekcionar’ (PRESS)

Arheološki muzej u Zagrebu
Gostovanje izložbe

Laval Nugent – ratnik i kolekcionar

od 22 siječnja do 22. veljače 2019. godine u Muzeju irske emigracije u Dublinu, Irska

Arheološki muzej u Zagrebu u suradnji s Muzejom irske emigracije (EPIC The Irish Emigration Museum), Veleposlanstvom Republike Hrvatske u Irskoj i Veleposlanstvom Irske u Republici Hrvatskoj u utorak 22. siječnja u Dublinu otvara izložbu “Laval Nugent – ratnik i kolekcionar” (“Laval Nugent – Warrior and Art Collector”).

Danas pomalo zaboravljen lik grofa Lavala Nugenta (1777. – 1862.) centralna je ličnost razvitka Hrvatske u modernu europsku zemlju u spomenutom razdoblju. Težinu priči o Lavalu Nugentu dodatno daje činjenica da je ovaj vatreni zagovaratelj hrvatskog razvoja bio rođeni Irac, član irskog plemstva te ujedno i feldmaršal u vojsci Habsburške monarhije u čijem sastavu se tada Hrvatska nalazila.

Laval je blistavu vojnu i političku karijeru nadopunio osobnim interesima za kulturu i hrvatsku povijest. Provodeći arheološka istraživanja i skupljajući umjetnine diljem Italije i hrvatskog primorja sakupio je impozantnu zbirku predmeta koja je postala osnova prvog muzeja u Hrvatskoj, Museuma Nugent kojeg je grof Nugent smjestio na gradinu Trsat iznad Rijeke, jednom od svojih posjeda u Hrvatskoj.

Upravo su predmeti otkupljeni od Lavalovih nasljednika postali temelj dviju velikih zbirki Arheološkog muzeja u Zagrebu stoga ne čudi da Muzej i danas čuva uspomenu na feldmaršala Nugenta posvećujući mu povremene izložbe, predavanja, publikacije i stručne radove.

Izložba “Laval Nugent – ratnik i kolekcionar” autorice Sunčice Nagradić Habus postavljena je u galeriji Arheološkog muzeja u Zagrebu u jesen 2017. godine povodom Lavalovog 240. rođendana u suradnji s Irskim veleposlanstvom u Hrvatskoj. Cilj izložbe bio je hrvatskoj javnosti predstaviti iznimno zanimljiv životni put grofa Nugenta te njegovu kompleksu i teško shvatljivu ličnost. Laval Nugent zaslužio da se njegov doprinos u razvoju hrvatske kulture prezentira i u zemlji njegova rođenja. Postavljanjem izložbe u Muzeju irske emigracije u Dublinu, Arheološki muzej u Zagrebu, želi se, na simboličan način, odužiti grofu Lavalu kojem, kao i nekolicina drugih hrvatskih kulturnih institucija, duguje mnogo. Nakon prezentacije u Dublinu očekujemo i predstavljanje u ostalim gradovima Irske.

Gostovanje izložbe

Info
AMZ PRESS

AMZ- Izložba 'Laval Nugent – ratnik i kolekcionar' (PRESS), ≥http://www.arheologija.hr/?p=12242. Fotografije ustupio AMZ

Objavljuje ArheologijaSubota, 19. siječnja 2019.

Spilja Vindija: VREMENSKA KAPSULA U DOMAĆEM PREZENTU [piše Ada Jukić]

Pišem povodom i pod dojmom predavanja dr. Ivora Karavanića održanog 14. siječnja 2019. u Arheološkom muzeju u Zagrebu (LINK).

Predavanju je prethodila prezentacija Projekta ‘Prehistory Adventure – iskustvena šetnja kroz prapovijesnu baštinu’ u sklopu Programa prekogranične suradnje  Slovenije i Hrvatske, koji je sufinanciran od strane Europskog fonda za regionalni razvoj.

Prezentacija Projekta čiji je cilj ‘na poučan i istraživački način povezati tijek prapovijesti od starijeg kamenog doba do željeznog doba, vrednovati i istaknuti važnost pojedinih znanstvenih otkrića te empirijski demonstrirati kako su čovjekovi preci živjeli kroz spomenuta razdoblja…‘ naglašava potencijale jedinstvenih  arheoloških lokaliteta koji sadrže dragocjene tragove tih ‘spomenutih razdoblja’ i koji omogućavaju i ekonomsko korištenje tih vrijednosti (što je za neke valorizatore kulturnih vrijednosti jedini ili presudni kriterij). Ali ni taj ‘utrživi’ potencijal tih objekata koji se u javnosti percipira kao relevantan, ni to nije jamstvo njihove zaštite, nepovredivosti i sigurnosti da će istraženi, ali u očuvanom stanju dospjeti u ‘ruke budućnosti’. Primjer je situacija u kojoj se nalazi spilja Vindija, jedinstveni lokalitet ne samo u lokalnim, već europskim i svjetskim razmjerima.

Predavanje prof. dr. sc. Ivora Karavanića u AMZ-u; Foto RJ

Spilja u kojoj su pronađeni ostaci najmlađih neandertalaca u Europi, predviđena za sudjelovanje u ‘Prethistorijskoj Pustolovini’ (prijevod naslova Projekta, aut. teksta), čiju je vrijednost u znanstvenom i kulturnom kontekstu naglasio  u predavanju dr. sc. Ivor Karavanić, redoviti profesor Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, nalazi se u stanju u kojoj je izložena propadanju i devastaciji.

Osnovna vrijednost Spilje nije sâm unutrašnji prostor, nego autentični sadržaj profila sa slojevima depozita koji su se vremenom formirali, sačuvani u nekoj vrsti ‘vremenske kapsule’, kako je slikovito predstavlja prof. Karavanić. Samo  integralan i očuvan materijal osnova je za znanstvena istraživanja koja uz današnju tehnologiju dovode do radikalnih spoznaja o sposobnostima i potencijalima Neandertalaca. A ti dijelovi Spilje, s originalnim ‘zapisima o vremenu’ , već su ugroženi prirodnim ili ljudskim  djelovanjem.

Sustav zaštite  kulturnih i prirodnih vrijednosti, s  umnoženim nadležnostima i mogućim kolizijama interesa u nekim aspetima onemogućuje znanstvenu analizu i neznatnih supstanca materijala, dok s druge strane, nedostatak učinkovite zaštite omogućuje pristup bilo kome i uzimanje dragocjenih materijala s Lokaliteta.

Taj primjer bespomoćnosti nastojanja u zaštiti jedinstvenih, neponovljivih, neobnovljivih vrijednosti, čak i sa znanstvenom argumentacijom kao premisom, izaziva snažnu emocionalnu reakciju. Nije jednostavno gledati ni intervencije u povijesnim urbanim jezgrama ili prirodnim ‘spomeničkim’ područjima, ali biti pripadnik generacije koja može pustiti da se cjelina neandertalskog ‘posljednjeg utočišta’ raznese kao zb(i)rka otuđenih suvenira, živjeti u prostoru i vremenu (današnje vrijeme, gramatički, prezent, vidi Naslov teksta), u kojem se može dezintegrirati ‘vremenska kapsula’ teška desetke tisuća godina, teško je podnijeti.

Bez obzira na to što za to postoje ‘nadležni organi’ ili baš zato, osjećamo suodgovornost. Kako je onima koji su izravno odgovorni za zaštitu takvih vrijednosti? Što ako nakon sto godina (ili prije) budu (na Internetu ili sličnoj suvremenoj kronici) objavljena imena onih koji u ovo, to jest, u naše vrijeme nisu učinili ništa ili nisu učinili dovoljno da se učini ‘veliko postignuće’, a to je da se postavi odgovarajuća ograda koja će onemogućiti neovlašteni ulazak i uzimanje materijala iz Spilje? Primjeri učinkovite zaštite u nekim zemljama koje je iznio prof. Karavanić, pokazuju da je to moguće.

Primjer nam je bio doslovce ‘na dohvatu ruke’. Dvije izložbe postavljene u prostoru neposredno do predavaonice, kroz koje nas je s entuzijazmom proveo ravnatelj Arheološkog muzeja gospodin Sanjin Mihelić, pokazuju kako odnos prema otkrivenim arheološkim vrijednostima može preusmjeriti ekonomski projekt (izgradnja hidrocentrale) u ekonomski jednako vrijedan, ali kulturološki vredniji projekt čuvanja i prezentacije jedinstvenih i svjetski važnih pretpovijesnih nalazišta. Radi se o izložbenim projektima ‘Dvije prapovijesne riznice Portugala – arheološka nalazišta Coa i Lagar Velho’.

Tako je u Portugalu. I u svijetu. I ne samo u pogledu ‘pretpovijesnog fundusa’. U  impresivnoj prezentaciji koja je dostupna na Internetu, dr. Alexander Sturgis, direktor svjetski poznatog Ashmolean muzeja Sveučilišta u Oxfordu ističe da je njegova glavna zadaća sačuvati fundus Muzeja za budućnost, dakle, za buduće posjetitelje Muzeja, koji su za njega ‘najvažniji posjetitelji’. Taj princip očuvanja ključan je za sve jedinstvene, neponovljive  i neobnovljive sadržaje i one koji ih čuvaju.

Među  inicijativama emocionalno pokrenutih prisutnih na Predavanju, bila je organizacija humanitarne akcije za spas Spilje, po ugledu na akcije u kojima se za složene medicinske slučajeve solidarizira javnost. Ili prikupljanje sredstava modernim akcijama u kojima se koriste internet društvene mreže (crowdfunding). Ali ta aternativna rješenja nisu samo komplementarna ‘službenim’ ili ‘sustavnim’, već ih na neki način rasterećuju pune odgovornosti.

Zaključak

Bilo koji način koji bi doveo do rezultata, pa i onaj spomenut u diskusiji, najbliži ‘domaćim rješenjima’ (da se osobno ‘zauzme’ neka utjecajna osoba), prihvatljiv je ukoliko se dogodi prije nego se dogodi ireverzibilna promjena.

Do tada smo sudionici  ‘prirodoznanstvenog eksperimenta’ s nesagledivim posljedicama,  a to je test izdržljivosti nezaštićene neandertalske ‘vremenske kapsule’ u današnjim ‘modernim vremenima’.

Ada Jukić

Zagreb, 17. siječnja 2019.

Link Arheološkog muzeja u Zagrebu

U Arheološkom muzeju u Zagrebu predstavljen projekt 'Prehistory Adventure – iskustvena šetnja kroz prapovijesnu baštinu', ≥http://film-mag.net/wp/?p=38092. Foto RJ

Objavljuje F.I.L.M.Ponedjeljak, 14. siječnja 2019.

AMZ – Predavanje ‘Između ljudi i bogova: Hanuman nekad i danas’ (PRESS)

U sklopu programa “Indija u AMZ-u” Arheološki muzej u Zagrebu Vas poziva na predavanje

Između ljudi i bogova: Hanuman nekad i danas

koje će se održati u subotu 19. siječnja s početkom u 18 sati u Velikoj dvorani Arheološkog muzeja u Zagrebu.

predavač: mr. sc. Krešimir Krnic, viši predavač na Odsjeku za indologiju i dalekoistočne studije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu

Ulaz na predavanje je besplatn.

Bogovi su ljudima često nedostižni, daleki, štoviše previše je strahopoštovanja da im se vjernik obrati izravno. U indijskoj hinduističkoj tradiciji, bogu se može pristupiti i preko posrednika. A taj posrednik, u slučaju boga Rāme, često je upravo njegov najvjerniji poklonik – majmun Hanumān. Kakva je njegova povijest, njegovo podrijetlo i kakva je njegova uloga u suvremenom hinduizmu i je li on možda zasjeo na tron koji po dharmi pripada njegovom zaštitniku?

Predavanje

Info
AMZ PRESS