AMZ – 1. međunarodna znanstvena ArHIZ konferencija (PRESS)

1. međunarodna znanstve ArHIZ konferencija

23. četvrtak, 23. siječnja 2020.
svečana najava 1. ArHIZ konferencije
u Muzeju grada Zagreba, Opatička 20 s početkom u 18 sati

petak, 24. siječnja 2020.
1. međunarodna znanstvena ArHIZ konferencija
u Arheološkom muzeju u Zagrebu s početkom u 9 sati


U četvrtak 23. siječnja održat će se svečana najava 1. međunarodne znanstvene ArHIZ konferencije u Muzeju grada Zagreba, Opatička 20, s početkom u 18 sati.

1. međunarodna znanstvena konferencija ArHIZ održat će se u petak 24. siječnja 2020. godine s početkom u 9 sati u Arheološkom muzeju u Zagrebu, Trg Nikole Šubića Zrinskog 19, pod pokroviteljstvom gradonačelnika grada Zagreba Milana Bandića.

Konferencija se sastoji se od pet tematski grupiranih panela na kojima će stručnjaci iz područja arheologije, arhivistike, muzeologije, knjižničarstva, povijesti i drugih znanosti primjerima iz prakse pokazati kojim se metodama koriste u svome radu s izvorima, kako ih identificiraju, tumače i interpretiraju. Tijekom konferencije održat će se dva okrugla stola na kojima će biti govora o dostupnosti izvora svim društvenim skupinama s naglaskom na osobe s invaliditetom i o oblicima ugroza koje imaju utjecaj na opstanak kulturnih i znanstvenih ustanova u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Sloveniji te kako se postaviti u toj situaciji.

Program konferencije:

1. PANEL – INFORMACIJE IZ DUBINE ZEMLJE – ANALIZA I INTERPRETACIJA

Arheologija – povlastica i odgovornost bivanja na izvoru (Aleksandra BUGAR)

Ljudske kosti kao izvor informacija (Željka BEDIĆ)

Grobovi: ogledalo vjere i tradicije ranoga Novog vijeka (Luka ŠTEFAN)

Pokretanje prirodoslovne informacije (Martina ŠAŠIĆ)

2. PANEL – ČITANJE I TUMAČENJE

Za ljubav, ne za mržnju ja sam rođena -Izbor pisama iz Istorijske zbirke Arhiva SANU u Beogradu (Ivana SPASOVIĆ)

Korespondenca Fidelisa in Jožefine Terpinc (1823–1875) (Nataša BUDNA KODRIČ)

Primer uporabe programa Transkribus: poenostavljeno transkribiranje pisane gotice (Jože GLAVIČ)

Otrovne knjige – skriveno blago i opasnost svjetskih knjižnica (Magdalena KULEŠ)

3. PANEL – ARHIVSKE (PRI)POVIJESTI

Kulinarika v arhivskih virih Zgodovinskog arhiva Ljubljana (Dunja MUŠIČ)

Kako i koliko stvarnost iz arhiva može da utječe na oblikovanje (pri)povijesti? (Ema i Dina PAŠIĆ)

Gradivo zagrebačkog Gradskog redarstva kao izvor za povijesna istraživanja (Katarina HORVAT)

Lječilište Brestovac – odjek zaboravljene prošlosti (Lucija PRUSAC)

4. PANEL POPULARIZACIJA, DOSTUPNOST I DIGITALNO

Arheologija i popularizacija znanosti kroz rad neprofitnih organizacija – primjer udruge ZipArh (Dalibor BRANKOVIĆ i Franka OVČARIĆ)

Hrvatska baština u digitalnom okruženju: nove mogućnosti predstavljanja arhivskih izvora (Vlatka LEMIĆ)

Stecak.map: projekt digitalnog popisa i registracije stećaka u Bosni i Hercegovini (Gorčin DIZDAR)

OKRUGLI STOL Dostupnost izvora svim društvenim skupinama s naglaskom na osobe s invaliditetom (Marinka BAKULA ANĐELIĆ, Branimir ŠUTALO i Vojin PERIĆ) Moderator: Vesna LEINER

5. PANEL – MUZEJI U NASTAJANJU

17. Čuvam ovu staru gramofonsku ploču da me uvek podseća zašto sam danas ovakav kakav sam (Miroslav CVETKOVIĆ)

18. Neravnopravni odnosi izmedju gradskih i privatnih prostora kulture (Valentino VALJAK)

19. OKRUGLI STOL: (Samo)održanje ili nomadski život AKM ustanova? (Martina KRIVIĆ LEKIĆ, Miroslav CVETKOVIĆ, Valentino VALJAK, Luka VEVEREC) Moderator: Branka MOLNAR

Organizatori 1. međunarodne znanstvene ArHIZ konferencije:

Arheološki muzej u Zagrebu, Zagreb
Zagrebačko arhivističko društvo, Zagreb
Hrvatski restauratorski zavod, Zagreb
Muzej grada Zagreba, Zagreb
Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb
Zgodovinski arhiv Ljubljana, Ljubljana
Historijski arhiv Sarajevo, Sarajevo

Info:
AMZ PRESS

AMZ – Top 3 publikacije Arheološkog muzeja u Zagrebu na Interliberu 2019. (PRESS)

Arheološki muzej u Zagrebu treći put zaredom izlagao je na međunarodnom sajmu knjiga Interliber. Dva kataloga pretpovijesnih izložbi i jedan priručnik i rječnik najprodavanije su publikacije Arheološkog muzeja u Zagrebu na Interliberu 2019. godine.

Najprodavanija publikacija na Interliberu 2019. bila je dvojezičan katalog, na hrvatskom i engleskom jeziku, istoimene izložbe održane 2017. godine u Arheološkom muzeju u Zagrebu, Japodi – zaboravljeni gorštaci.

Katalog daje sveobuhvatan pregled Japoda i najnovije spoznaje o toj tajanstvenoj populaciji kroz poglavlja: Geomorfologija i fenomen krša, Japodi, Pet gradova, Ovostrani ili cisalpinski gradovi, Onostrani ili transalpinski gradovi, Japodi kroz povijesne izvore, Japodske zajednice na području Pounja u sjeverozapadnoj Bosni, Pounje u zadnjim stoljećima prije Krista, Kompolje grob 47, Japodske perle iznutra i izvana, Život na gradini Veliki Vital, Arheologija prehrane i okoliša tijekom brončanog i željeznog doba u Lici, O neuobičajenim predmetima unutar japodske zbirke, Stigmatizacija, Ratovi s Rimljanima i konac neovisnosti, Čovjek koji je pokorio Japode, Pisani kamen, popis literature i kataloške jedinice.

Urednica kataloga Lidija Bakarić umirovljena je muzejska savjetnica Arheološkog muzeja u Zagrebu i voditeljica Japodske zbirke.

Na drugom mjestu po broju prodanih primjeraka bio je trojezičan katalog, na hrvatskom, engleskom i njemačkom jeziku, izložbe održane 2004. i 2005. godine u Arheološkom muzeju u Zagrebu, Ratnici na razmeđu Istoka i Zapada: Starije željezno doba u kontinentalnoj Hrvatskoj.

Katalog donosi izvor podataka o starijem željeznom dobu kroz poglavlja: Grupa Dalj, Grupa Martijanec-Kaptol, Grupa Budinjak, Tragovi željeznog doba središnje Hrvatske u prostoru između definiranih kulturnih skupina, Kolapijani, Japodi, kataloške jedinice i popis literature.

Urednica kataloga Dubravka-Balen Letunić umirovljena je muzejska savjetnica i voditeljica Pretpovijesnog odjela Arheološkog muzeja u Zagrebu.

Na trećem mjestu najprodavanijih publikacija Arheološkog muzeja u Zagrebu bio je Numizmatički priručnik i rječnik.

Ovaj informativni i sveobuhvatni numizmatički pregled sistematiziran je kroz poglavlja: Uvodna riječ, Muzeološki postav numizmatike, Grčki novac, Novci stare Makedonije, Barbari, Razvoj kovanja novca u srednjem i novom vijeku, Kovanje novca u južnoslavenskim zemljama i u Turskoj, Numizmatički rječnik, Prilog numizmatičkoj terminologiji hrvatskoj i popis literature.

Urednik priručnika i rječnika dr. sc. Ivan Mirnik umirovljeni je muzejski savjetnik i voditelj Numizmatičkog odjela Arheološkog muzeja u Zagrebu.

Info:
AMZ PRESS

AMZ – Predavanje ‘Egipat – Bohemia – Zagreb: Kollerova zbirka starina’ (PRESS)

Predavanje
Egipat – Bohemia – Zagreb: Kollerova zbirka starina

utorak 26. studenoga 2019. u 19 sati
Arheološki muzej u Zagrebu
ulaz besplatan

Barun František Koller pridružio se austrijskoj vojsci u ranoj dobi. Zahvaljujući svom talentu, sofistici – ranom ponašanju i uspjesima na bojištu dostigao je najviši rang u vojsci i politici. Ključno iskustvo za njegove kolekcionarske aktivnosti bilo je diplomatsko putovanje u Napulj 1815.-1818. i ponovno 1821.- 1826. godine. Nakon povratka u Bohemiju, Koller je planirao izložiti kolekciju u svom dvorcu u Obříství. Ovaj plan je nažalost upropašten njegovom ranom smrću 22. kolovoza 1826. godine. Kako je jedan dio ove zbirke, uglavnom egipatske umjetnosti, završio u Zagrebu? Na ovo i mnoga druga pitanja, odgovoriti će ovo predavanje.

Predavač
Igor Uranić rođen je u Zagrebu, a studij egiptologije završio je na Sveučilištu Eötvös Loránd u Budimpešti gdje je stekao titulu Magistar struke egiptologije. Od 1996. godine zaposlen je u Arheološkome muzeju u Zagrebu kao kustos, a od 1999. voditelj je Egipatskog odjela. Organizira izložbe, piše stručne i znanstveno-popularne radove te je autor nekoliko knjiga. Suradnik je na projektu Croato-Aegyptica Electronica. Predaje staroegipatski jezik i pismo te kulturne kolegije na Filozofskome fakultetu u Zagrebu, a organizira i tečajeve i predavanja vezana uz drevni Egipat.

Preuzmi programsku knjižicu

Info:
AMZ PRESS

AMZ – Predstavljanje knjige i prikaz studije (PRESS)

PREDSTAVLJANJE KNJIGE I PRIKAZ STUDIJE

predstavljanje knjige
GUBITAK VRIJEDNOSTI ARHEOLOŠKOG ZAPISA: MOGUĆNOSTI I NAČINI PROCJENE
autorica: Filomena Sirovica

prikaz studije
UČINCI MEHANIČKOG STRESA NA ARHEOLOŠKE OSTATKE U UVJETIMA IN SITU
autorica: Tamara Leskovar

srijeda 27. studenoga 2019.
13 sati
Arheološki muzej u Zagrebu

Hrvatsko arheološko društvo i Slovensko arheološko društvo u suradnji s Arheološkim muzejom u Zagrebu imaju čast pozvati Vas na promociju knjige Gubitak vrijednosti arheološkog zapisa: mogućnosti i načini procjene i prikaz studije Učinci mehaničkog stresa na arheološke ostatke u uvjetima in situ koje će se održati u srijedu 27. studenoga 2019. s početkom u 13 sati u Arheološkom muzeju u Zagrebu.

Oba rada nastala su kao doktorske disertacije na Odsjeku za arheologiju Sveučilišta u Ljubljani i razmatraju iznimno važne izazove suvremenoj zaštiti arheološke baštine te svaka na svojem području predstavlja novum na široj međunarodnoj razini.

Knjiga Filomene Sirovice iz Arheološkog muzeja u Zagrebu usmjerena je na metodologiju izrade odnosno modeliranja procjene gubitka vrijednosti i drugih relevantnih arheoloških informacija kod oštećenog ili uništenog arheološkog zapisa. Metoda koju je razvila Filomena Sirovica ima potencijal postati jedan od značajnih instrumenata u praksi zaštite arheološke baštine.

Tamara Leskovar s Odsjeka za arheologiju Sveučilišta u Ljubljani predstavit će rezultate eksperimentalnih istraživanja stanja i promjena različitih vrsta artefakata i drugih arheoloških ostataka koji su bili izloženi mehaničkom stresu. Poznavanje učinaka mehaničkog stresa značajno doprinosi planiranju prikladne strategije zaštite arheološke baštine in situ.

Nakon predstavljanja slijedi diskusija koju će voditi prof. dr. sc. Predrag Novaković s Odsjeka za arheologiju Sveučilišta u Ljubljani.

Info:
AMZ PRESS

AMZ – Izložba ‘MEĐUNARODNI FOTOGRAFSKI DOŽIVLJAJ BAŠTINE’ (PRESS)

otvorenje izložbe
MEĐUNARODNI FOTOGRAFSKI DOŽIVLJAJ BAŠTINE

utorak 29. listopada 2019., Galerija AMZ, Pavla Hatza 6, Zagreb

Hrvatski fotosavez i ove godine postavlja izložbu fotografija mladih „Međunarodni fotografski doživljaj baštine“.

Izložbu čini 50-ak najuspješnijih radova autora iz Andore, Belgije – Bruxelles, Belgije – Flandrija, Ekvadora, Hrvatske, Italije, Kambodže, Kanade – Quebec, Kube, Luksemburga, Malte, Omana, Portugala, Sjeverne Makedonije, Slovačke, Španjolske – Aragon, Španjolske – Galicija, Španjolske – Kastilja-La Mancha, Šri Lanke, Švicarske, Tunise, Ukrajine i Urugvaja.

Hrvatsku u izložbi predstavljaju mladi autori: Vini Džalo, Toni Džalo, Borna Erceg, Nadalina Jerčić, Ani Lučić, Luka Matanić, Nikola Mihanović i Ivan Papučić.

Otvorenje uzložbe održat će se u Galeriji AMZ, Pavla Hatza 6, u utorak 29. listopada 2019. s početkom u 19 sati.

Izložba će biti ovorena do 8. studenoga 2019. godine

Međunarodni fotografski doživljaj baštine

Info:
AMZ PRESS

AMZ – Izložba ‘KSENIJA VINSKI-GASPARINI – DAMA HRVATSKE ARHEOLOGIJE’ (PRESS)

okrugli stol i otvorenje izložbe
KSENIJA VINSKI-GASPARINI – DAMA HRVATSKE ARHEOLOGIJE
u povodu obilježavanja 100. obljetnice rođenja
Ksenije Vinski-Gasparini

ponedjeljak 28. listopada 2019.
10 sati okrugli stol
13 sati otvorenje izložbe
Arheološki muzej u Zagrebu

Povodom stogodišnjice rođenja prve kustosice Pretpovijesnog odjela
Arheološki muzej u Zagrebu organizira okrugli stol i izložbu
Ksenija Vinski-Gasparini – dama hrvatske arheologije.

28. listopada 2019. u 10 sati Okrugli stol u 13 sati Otvorenje izložbe

Ksenija Vinski-Gasparini rođena je u Zadru 25. srpnja 1919. godine. Studirala je povijest umjetnosti i arheologiju u Beogradu i Zagrebu. Nakon diplome 1944. godine zaposlila se na mjesto kustosa Arheološkog muzeja u Zagrebu gdje je radila sve do mirovine 1979. godine.

Znanstveni rad Vinski-Gasparini bio je najviše vezan za pretpovijesnu arheologiju, osobito za razdoblja brončanog i željeznog doba u našim krajevima. Vodila je mnogobrojna arheološka istraživanja na području kontinentalne Hrvatske (Goričan, Jalžabet, Martijanec, Sv. Petar Ludbreški, Brodski Drenovac, Ozalj …) te je autorica mnogobrojnih izložbi (Sarvaš i Vučedol – repartirani materijal, Iskapanje slavenskog gradišta u Mrsunjskom lugu, Arheološki spomenici na području Zagreba, Materijalna kultura pradavnih stanovnika naše zemlje, Istraživanje tumula starijeg željeznog doba u Međimurju …) kao i nekoliko stalnih muzejskih postava.

Okruglim stolom i izložbom Ksenija Vinski-Gasparini – dama hrvatske arheologije Arheološki muzej u Zagrebu obilježava arheološki i muzeološki rad Ksenije Vinski-Gasparini.

Izložba je organizirana u sklopu projekta Mala povijest AMZ kojim Arheološki muzej u Zagrebu obilježava važne događaje, osobe ili predmete vezane uz dugogodišnju povijest muzeja.

Organizator okruglog stola i izložbe: Arheološki muzej u Zagrebu
Organizacija okruglog stola: Jacqueline Balen
Autorica izložbe: Ana Solter
Suradnice na izložbi: Jacqueline Balen, Maja Bunčić
Likovni postav izložbe: Slađana Latinović
Grafičko oblikovanje: Srećko Škrinjarić
Tehnička služba: Ivan Troha, Robert Vazdar
Marketing i odnosi s javnošću: Davorka Maračić

O događanju
Knjiga sažetaka i program okrug stola
O izložbi

Info:
AMZ PRESS