AMZ – Predavanje ‘ARCHAEOLOGY AND THE PUBLIC IN BOHEMIA’ (PRESS)

Arheološki muzej u Zagrebu ima čast pozvati Vas na predavanje u sklopu kulturnog programa Four Seasons of Czech Culture

ARCHAEOLOGY AND THE PUBLIC IN BOHEMIA

koje će se održati u četvrtak 25. travnja 2019. s početkom u 19 sati u Velikoj dvorani Arheološkog muzeja u Zagrebu.

predavač: doc. PhDr. Miroslav Popelka, Department of Archaeology, Faculty of Arts at Charles University in Prague

Predavanje je na engleskom jeziku i besplatno za sve posjetitelje.

Predavanje je posvećeno odnosu arheologije i opće javnosti. Dužnost je informirati javnost o arheološkim aktivnostima, rezultatima istraživanja i općem značenju proučavanja najstarije povijesti za društvo u cjelini. Ako javnost prepozna te činjenice, arheologija će imati podršku koja joj je potrebna. Na predavanju će biti predstavljeno nekoliko konkretnih primjera koje su češki arheolozi posljednjih godina pripremili za javnost. Bit će spomenuti i vrijedni rezultati koji svjedoče o činjenici da pitanje javne arheologije ima značajno mjesto u našoj znanosti.

O predavaču:
Doc. PhDr. Miroslav Popelka, CSc. studirao je prapovijesnu arheologiju na Karlovom Sveučilištu u Pragu. Kao arheolog radio je u Akademiji znanosti Republike Češke u Pragu i u Muzeju grada Roztoky. Od 1982. godine zaposlen je na Odsjeku za arheologiju Karlova Sveučilišta, a od 2002. godine postaje ravnatelj Odsjeka. Miroslav Popelka drži kolegije o neolitiku u Češkoj i Europi, litičkoj industriji i neolitizaciji općenito. U posljednje vrijeme intenzivno se bavi odnosom arheologije i javnosti i jedan je od glavnih organizatora Međunarodnog dana arheologije u Češkoj.

Popelka - Archaeology and Public

Info:
AMZ PRESS

AMZ – Predstavljanje publikacija ‘Povratak u prošlost – bakreno doba u sjevernoj Hrvatskoj’ i ‘Šetnja kroz bakreno doba’ (PRESS)

Arheološki muzej u Zagrebu
Predstavljanje publikacija

knjiga „Povratak u prošlost – bakreno doba u sjevernoj Hrvatskoj“

i

ilustrirana edukativna publikacija „Šetnja kroz bakreno doba“

u subotu, 13. travnja 2019. godine u 15 sati
u Arheološkom muzeju u Zagrebu

U subotu, 13. travnja 2019. u 15 sati, u Arheološkom muzeju u Zagrebu (Trg Nikole Šubića Zrinskog 19) u sklopu programa 1. Festivala arheološke knjige, FestArK, održat će se predstavljanje knjige „Povratak u prošlost – bakreno doba u sjevernoj Hrvatskoj“ i ilustrirane edukativne publikacije za djecu „Šetnja kroz bakreno doba“.

O knjizi „Povratak u prošlost – bakreno doba u sjevernoj Hrvatskoj“ će govoriti dr. sc. Jacqueline Balen, Arheološki muzej u Zagrebu, dr. sc. Tihomila Težak Gregl, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; dr. sc. Ina Miloglav, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; i Dragana Rajković Arheološki muzej Osijek, dok će o publikaciji za djecu govoriti Zorica Babić, Arheološki muzej u Zagrebu.
Knjiga „Povratak u prošlost – bakreno doba u sjevernoj Hrvatskoj“ nastavlja se na istoimeni izložbeni projekt koji je u Arheološkom muzeju u Zagrebu bio postavljen od 30. kolovoza do 19. prosinca 2019. godine.
Urednice knjige, Jacqueline Balen, Ina Miloglav i Dragana Rajković ujedno i autorice istoimene izložbe i tekstova u knjizi, okupile su šesnaest stručnjaka iz pet zemalja, Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Velike Britanije i Njemačke koji su obradili različite teme bakrenoga doba. Knjiga se sastoji od dva dijela, te u prvom dijelu obrađuje različite kulture koje su obilježile razdoblje bakrenoga doba – eneolitika na prostoru današnje sjeverne Hrvatske, a u drugom dijelu obrađuje različite aspekte života eneolitičkih zajednica na širem prostoru i u općem smislu koji upućuju na promjene u odnosu na prethodno razdoblje neolitika.
Podjela pretpovijesti na razdoblja, odnosno periodizacija pomoćno je sredstvo koje omogućuje pregledan uvid u razvoj čovjeka i njegova društva. Uvidjelo se da nije moguće jednostavno povući crtu između kamenih i metalnih doba. Niz pojava i zajednica nije se po svojoj gospodarskoj i društvenoj strukturi, ali ni po materijalnoj i duhovnoj ostavštini u potpunosti uklapalo u neolitik, ali ni u brončano doba… Postalo je jasno da između ovih dvaju razdoblja postoji i neko prijelazno vrijeme koje će tek utrti put razvijenim metalnim razdobljima. Ono to je bilo na prvi pogled najvidljivije obilježje tog prijelaznog razdoblja jest sve češća pojava metalnih predmeta, u prvom redu bakrenih, ali i zlatnih i srebrnih, kao posljedica razvoja primarne metalurgije… Kao i u vrijeme neolitika, niz inovacija pristiže bilo kulturnom bilo demičkom difuzijom iz anadolskog i egejskog prostora, no u ovome se trenutku pojavljuje i jedno novo ishodište migracija, otvara se novi povijesni put koji će veliku ulogu imati u svim kasnijim razdobljima europske povijesti. To je područje Ponta, Zakavkazja i južnoruskih stepa, a put vodi preko šumovitih i Erdeljskih Karpata uz donji tok Dunava. Iz tih su krajeva, u potrazi za novim prostranstvima za ispašu pristizali brzi, pokretljivi stočari koji su u potpunosti ovladali metalurgijom, udomaćili su i zauzdali konja, načinili kola na četiri kotača. Svojom su se pokretljivošću i prodornošću nametnuli starim neolitičkim zajednicama i postupno ih transformirali u nova eneolitička društva. Mnogi arheolozi, slijedeći lingvističke ideje, ove stepske populacije koje sredinom 5. tisućljeća pr. Kr. započinju selidbene valove prema zapadu, smatraju prvim indoevropskim zajednicama pa tako i početak eneolitika povezuju s postupnom indoeuropeizacijom širih europskih prostora…. Na prostoru sjeverne Hrvatske u ranome eneolitiku i dalje svojim tradicionalnim životom žive zajednice u arheološkome smislu poznate kao kasni razvojni ili regionalni stupnjevi sopotske kulture – Sopot IV i tip Seče pa se početak eneolitika izjednačuje s produljenim neolitikom. Do znatnijih promjena dolazi sa srednjim eneolitikom i pojavom lasinjske i retzgajarske kulture, a obilježja kasnoga eneolitika ocrtavaju se kroz badensku kulturu koja se smatra jednom od prvih indoeuropskih zajednica na našemu prostoru te potom kostolačku i na kraju vučedolsku kulturu koja već jasno navješćuje sljedeće, brončano doba. (Tihomila Težak Gregl iz uvoda)

Knjiga je ostvarena sredstvima Grada Zagreba, Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Arheološkog muzeja u Zagrebu.

Podaci o knjizi „Povratak u prošlost – bakreno doba u sjevernoj Hrvatskoj“
Nakladnici: Arheološki muzej u Zagrebu, Filozofski fakultet sveučilišta u Zagrebu i Arheološki muzej Osijek
Urednice: Jacqueline Balen, Ina Miloglav i Dragana Rajković
Tekstovi:
Dragana Antonović, Arheološki institut, Beograd
Jacqueline Balen, Arheološki muzej u Zagrebu
Antonela Barbir, Institut za arheologiju, Zagreb
Lea Čataj, Hrvatski restauratorski zavod
Ana Đukić, Arheološki muzej u zagrebu
Ana Grabundžija, Freie Universität Berline, Excellence Clustre Topoi
Ivor Janković, Institut za antropologiju, Zagreb
Ina Miloglav, Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Mario Novak, Institut za antropologiju, Zagreb
Ivana Pandžić, Muzej Republike Srpske, Banja Luka
Maja Pasarić, Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb
Andrijena Pravidur, Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, Sarajevo
Dragana Rajković, Arheološki muzej Osijek
Kelly Reed, Oxford Martin School, University of Oxford
Tihomila Težak Gregl, Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Selena Vitezović, Arheološki institut, Beograd
Prijevod na engleski: Ana Đukić
Recenzentica: Tihomila Težak-Gregl
Grafički dizajn: Srećko Škrinjarić
348 strana, meki uvez
AMZ ISBN: 978-953-8143-18-2
FFZG ISBN: 987-953-175-749-2
AMO ISBN:987-953-7559-10-6
Maloprodajna cijena knjige: 150,00 kn.
Knjiga će se tijekom 1. festivala arheološke knjige – FestArk prodavati uz popust, po cijeni od 135,00 kn.
Ilustrirana edukativna publikacija “Šetnja kroz bakreno doba” nastala je kao dio izložbenog projekta „Povratak u prošlost – bakreno doba u sjevernoj Hrvatskoj“ i to posebno namijenjena djeci i mladima. Ova edukativna publikacija vodi mladog čitača u bakreno doba ili eneolitik i upoznaje ga s nosiocima različitih kultura koje se pojavljuju na prostoru kontinentalne Hrvatske i svim novitetima koje ovo vrijeme donosi kao što su prve indoeuropske populacije, upotreba metala u svakodnevnom životu, razvoj metalurških i ostalih zanimanja, intenzivna razmjenu dobara, proizvodnja piva, tetoviranje i revolucionaran izum tog vremena bez kojeg danas ne bi mogli zamisliti puno toga – kotač.

Podaci o ilustriranoj edukativnoj publikaciji “Šetnja kroz bakreno doba”
Autorica teksta: Zorica Babić
Autorica ilustracija: Ana Mrazek Lugarov
Oblikovanje i priprema za tisak: Ana Mrazek Lugarov
Tisak publikacije financijski je pomogao Gradski ured za kulturu Grada Zagreba.
38 strana, meki uvez
ISBN: 978-953-8143-11-3
Maloprodajna cijena publikacije: 20,00 kuna
Publikacija će se tijekom 1. festivala arheološke knjige – FestArk prodavati uz popust, po cijeni od 15,00 kn.
Ilustrirana edukativna publikacija ostvarena je sredstvima Grada Zagreba.

Info:
AMZ PRESS

AMZ – 1. Festival arheološke knjige – FestArK (PRESS)

Arheološki muzej u Zagrebu

1. Festival arheološke knjige – FestArK
9. – 13. travnja 2019
u Arheološkom muzeju u Zagrebu

U Arheološkom muzeju u Zagrebu od 9. do 13. travnja 2019. godine održat će se 1. Festival arheološke knjige – FestArK.

Arheološki muzej u Zagrebu organizira Festival arheološke knjige – FestArK u suradnji s partnerskim institucijama sa željom promicanja, kako objavljivanja, tako i čitanja arheološke literature.

Ciljevi festivala su ujediniti muzeje i ostale institucije koje se bave izdavaštvom arheološke literature, predstaviti svoj zainteresiranoj javnosti arheološke publikacije i promocija arheologije općenito.

1. Festival arheološke knjige FestArK 2019 okupio je 15 partnerskih institucija koje će tijekom održavanja festivala ponuditi svim zainteresiranim posjetiteljima arheološku literaturu po promotivnim cijenama: Archaeolingua Foundation, Archaeopress Publishing, Arheološki muzej Istre, Arheološki muzej Narona, Arheološki muzej u Zagrebu, Arheološki muzej Zadar, Hrvatski restauratorski zavod, Hrvatsko arheološko društvo, Institut za arheologiju, Književni krug Split, Meridijani, Muzej grada Kaštela, Muzej vučedolske kulture, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka i Sveučilište u Zadru – Sveučilišna knjižara Citadela.

Tijekom pet dana posjetitelji će moći besplatno posjetiti festival FestArK u Arheološkom muzeju u Zagrebu gdje će imati mogućnost prelistati, ali i kupiti arheološku literaturu po promotivnim cijenama, sudjelovati u programu festivala koji se sastoji od predstavljanja institucija i publikacija, zanimljivih predavanja, edukativnih radionica namijenjenih djeci i vodstva po stalnom postavu muzeja.

Vrijeme održavanja: 9. – 13. travanj 2019.
Radno vrijeme:
utorak, srijeda, petak i subota od 10 do 18 sati, četvrtak od 10 do 20 sati

Od 9. do 13. travnja ulaz u Arheološki muzej u Zagrebu i sudjelovanje u aktivnostima programa FestArK-a je besplatan za sve posjetitelje.

Program 1. Festivala arheološke knjige – FestArK 9. – 13. travnja 2019

Utorak, 9. travnja 2019.
11 – 12 sati – Stručno vodstvo po stalnom postavu muzeja
12 – 13 sati – Predstavljanje monografije „Pottery Production, Landscape and Economy of Roman Dalmatia. Interdisciplinary approaches“ (Željko Miletić, Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru; Goranka Lipovac Vrkljan i Ana Konestra, Institut za arheologiju)
17 – 18 sati – Predstavljanje Priručnika projekta „Od strukovnih zanimanja do kreativne industrije“ (Zorica Babić, Arheološki muzej u Zagrebu)
18 – 19 sati – Predavanje “Sopron” (Erzsebet Jerem, Institut za arheologiju Mađarske akademije znanosti, Archeolingua Foundation) -napomena: predavanje je na engleskom jeziku

Srijeda, 10. travnja 2019.
12:30 – 13:30 sati – Predavanje „Muzej vučedolske kulture i budući projekti“ (Dora Šimić, Muzej vučedolske kulture)
17 – 18 sati – Predstavljanje „Izdavaštvo Arheološkoga muzeja Zadar i njegov doprinos promociji arheologije“ (Marina Maruna, Arheološki muzej Zadar)

Četvrtak, 11. travnja 2019.
11 – 12 sati – Stručno vodstvo po stalnom postavu muzeja
12 – 13 sati – Predstavljanje monografije „Crkva i zvono svetog Tome u Puli“ (Željko Ujčić i Tatjana Bradara, Arheološki muzej Istre)
18 – 19 sati – Predavanje „Antički Sikuli“ (Ivan Šuta, Muzej grada Kaštela)

Petak, 12. travnja 2019.
12 – 13 sati – Predstavljanje monografije „PAKOŠTANE – VELI ŠKOLJ: Kasnoantički brodolom u geološkom-geografskom i kulturno-povijesnom kontekstu“ (Irena Radić Rossi, Sveučilište u Zadru, Projekt AdriaS i Goranka Lipovac Vrkljan, Institut za arheologiju)

Subota, 13. travnja 2019.
10 – 18 sati – Radionice za djecu : Obuci halštatskog ratnika, Izradi svoj bookmark, Pišemo i čitamo hijeroglife, Zaigrajmo s knezom Branimirom i Back to 888!
11 – 12 sati – Predstavljanje ustanove “Arheološki muzej Narona“ (Toni Glučina, Arheološki muzej Narona)
13 – 14 sati – Predavanje „Arheologija u stvarnosti i arheologija na filmu“ (Jacqueline Balen, Arheološki muzej u Zagrebu)
14 – 15 sati – Stručno vodstvo po stalnom postavu muzeja
15 – 16 sati – Predstavljanje kataloga izložbe „Povratak u prošlost – bakreno doba u sjevernoj Hrvatskoj“ (Jacqueline Balen, Arheološki muzej u Zagrebu; Tihomila Težak Gregl, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; Ina Miloglav, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; Dragana Rajković Arheološki muzej Osijek) i
Predstavljanje publikacije za djecu „Šetnja kroz bakreno doba“ (Zorica Babić, Arheološki muzej u Zagrebu)

Festival arheološke knjige

Info:
AMZ PRESS

AMZ – Predavanje ‘Lembi i liburne – Brodovi prapovijesnih stanovnika istočne jadranske obale ‘ (PRESS)

Arheološki muzej u Zagrebu Vas poziva na predavanje u sklopu ciklusa događanja „Arheologija jadranske plovidbe i brodogradnje“.

Lembi i liburne – Brodovi prapovijesnih stanovnika istočne jadranske obale

koje će se održati u ponedjeljak 8. travnja s početkom u 12 sati u Velikoj dvorani Arheološkog muzeja u Zagrebu.

predavači: dr. sc. Luka Boršić, Institut za filozofiju i dr. sc. Danijel Džino, Odjel za antičku povijest i Odjel međunarodnih studija (katedra Hrvatskih studija) Sveučilišta Macquarie u Sydneyu

Predavanje je besplatno za sve posjetitelje.

Liburna i ilirski lemb su dobro poznati tipovi brodova korištenih u posljednjim stoljećima prije Krista. Ilirski lemb adaptacija je maloga i brzoga broda korištenoga u grčkom svijetu za potrebe ilirskih zajednica na jugoistočnoj obali Jadrana. Liburna se povezuje s Liburnima, indigenom skupinom sa sjevernog dijela istočne jadranske obale tj. današnje sjeverne Dalmacije i Hrvatskog primorja. Oba tipa plovila pokazala su se dovoljno učinkovitima pa su ih počele koristiti i političke supersile toga vremena. S ilirskim lembom u svojim je flotama eksperimentiralo Makedonsko kraljevstvo, a Rimljani su uz određene izmjene koristili liburnu u flotama carskog doba. Predavanje će preispitati postojeća materijalne i pisane izvore koji nam osvjetljavaju razvoj tih tipova brodova, s osobitim težištem na teorijske i praktične strane usvajanja novih tehnologija u antičkom svijetu.

Predavači:

Danijel Džino predavač je na Odjelu za antičku povijest i Odjelu međunarodnih studija (katedra Hrvatskih studija) Sveučilišta Macquarie u Sydneyu. Bavi se jadranskim prostorom i dubokim jadranskim zaleđem od prapovijesti do ranog srednjeg vijeka, a osobito se zanima za procese kulturne i identitetske preobrazbe na istočnom Jadranu.

U okviru projekta AdriaS bavi se proučavanjem ilirskih lemba i liburnskih liburna koje su, sudeći prema pisanim izvorima, koristili prapovijesni stanovnici istočne jadranske obale. No, iako su brodovi relativno često spominjani u literaturi, njihove međusobne sličnosti i razlike još nisu dovoljno jasne. Stoga je potrebno preispitati sve dostupne materijalne i pisane izvore, s posebnim naglaskom na teorijsku i praktičnu podlogu usvajanja novih tehnologija u antičkom svijetu.

Luka Boršić doktorirao je povijest filozofije znanosti na Sveučilištu u Zagrebu. Zaposlen je u Institutu za filozofiju u Zagrebu kao viši znanstveni suradnik, a njegov istraživački rad usmjeren je na proučavanje filozofije i kulture antičkog i renesansnog doba, kao i tradicije filozofkinja. Voditelj je uspostavnog istraživačkog projekta “Hrvatske filozofkinje u europskom kontekstu”, koji financira Hrvatska zaklada za znanost. Zajedno s kolegom Danijelom Džinom u okviru projekta AdriaS proučava problematiku ilirskih lemba i liburnskih liburna, s naglaskom na analizu povijesnih izvora iz antičkog doba. Sustavno proučavanje spomena istočnojadranskih brodova u grčkim i rimskim tekstovima dovelo je do novih spoznaja koje još uvijek ne nude konačne odgovore.

Više o ciklusu javnih događanja “Arheologija jadranske plovidbe i brodogradnje”
Preuzimite knjižicu – Program događanja “Arheologija jadranske plovidbe i brodogradnje”

Predavanje

Info:
AMZ PRESS

AMZ – Predavanje URBANIZAM ZADRA NA IZMAKU ANTIKE (PRESS)

Arheološki muzej u Zagrebu Vas poziva na predavanje

URBANIZAM ZADRA NA IZMAKU ANTIKE

koje će se održati u srijedu 3. travnja s početkom u 12 sati u Velikoj dvorani Arheološkog muzeja u Zagrebu.

predavač: dr. sc. Iva Rukavina

Predavanje je besplatno za sve posjetitelje.

U prvim stoljećima naše ere na prostoru zadarskog poluotoka izgrađen je grad prema načelima rimske urbanističke prakse. Stoga će razdoblje kasne antike zadarski poluotok dočekati s već jasno definiranim i izgrađenim urbanim prostorom. Nemirne povijesne okolnosti kao i pojava kršćanstva obilježili su posljednja stoljeća antičkog razdoblja na čitavom prostoru istočne obale Jadrana. Antički Zadar nije bio izuzet od tih događanja pa upravo u kasnoantičkom razdoblju grad doživljava prve preinake u vidu izgradnje novih te izmjena i/ili rušenja već postojećih struktura. Predavanje „Zadar na izmaku antike“ daje uvid u urbanističku transformaciju antičkog grada u posljednjim stoljećima antike.

O predavaču:

Dr. sc. Iva Rukavina rođena je 1979. godine u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je studij Povijesti umjetnosti, Arheologije te Francuskog jezika i književnosti, a na Université Paris I Panthéon-Sorbonne završila je studij Estetike. Magistrirala je na sveučilištu Paris Nanterre gdje je i doktorirala s temom iz povijesti umjetnosti antičkog i srednjovjekovnog razdoblja.

Objavila je nekoliko stručnih i znanstvenih radova te sudjelovala na međunarodnim konferencijama i održala brojna izlaganja u Parizu, Cambridgeu, Pragu, Tunisu i New Delhiju. Autorica je knjige Umjetnost ledenog doba koju je 2012. godine izdala Matica hrvatska. Sudjelovala je na međunarodnom projektu Qantara – Mediterranean Heritage, Eastern and Western Crossings (Euromed Heritage program) Instituta Arapskog svijeta u Parizu kao autorica članaka posvećenih hrvatskoj kulturnoj baštini. Bila je stipendistica Francuske vlade, Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske, zaklade Open Society Foundation George Soros te zaklade Frankopan fund.

Predavanje

Info:
AMZ PRESS