AMZ – Međunarodna izložba ‘Avari i Slaveni’ (PRESS)

Arheološki muzej u Zagrebu

Međunarodna izložba ‘Avari i Slaveni’

Arheološki muzej u Zagrebu, Trg Nikole Šubića Zrinskog 19, Zagreb
Za posjetitelje otvorena od 23. listopada 2019. do 9. veljače 2020.

U utorak 22. listopada 2019. s početkom u 19 sati u Arheološkom muzeju u Zagrebu održat će se otvorenje međunarodne izložbe „Avari i Slaveni“.

Međunarodna izložba Avari i Slaveni, konceptualno podijeljena na dvije izložbe, prikazuje materijalnu ostavštinu iz Hrvatske – Avari i Slaveni južno od Drave i Slovačke – Avari i Slaveni sjeverno od Dunava.

Za vrijeme tzv. Avarskog kaganata, vojno-političke organizacije na čelu s kaganom, prostori današnje Hrvatske i Slovačke čine granična područja čija materijalna ostavština pokazuje nevjerojatne sličnosti.

Avari i Slaveni na prostoru Europe sudjeluju u velikoj seobi koja će kao konačnu posljedicu imati potpunu promjenu etničke karte i političkih odnosa na području Europe. Iako postoji više teorija o migraciji Slavena iz svoje pradomovine sjeverno od Karpata, većina istraživača se slaže da je doseljavanje Slavena nakon sredine 6. stoljeća u izravnoj vezi s Avarima.

U avarodobnom društvu ratnici su najvažniji društveni sloj, pokretači gospodarstva, sigurnosne snage i politička elita. Među slavenskim populacijama vrbovali su vojnike, ali su, u isto vrijeme, sprečavali uzdizanje slavenske ratničke elite strahujući da bi ona u konačnici mogla ugroziti njihov status. Avari su se isticali naprednom bojnom taktikom lake konjice. Običaj zajedničkog sahranjivanja ratnika i konja odaje njihovu bliskost s konjima i ulogu koju je konj imao u avarodobnom društvu.

Avari su sa Slavenima vodili mnoge pljačkaške pohode protiv Bizantskog Carstva (koje ih je pokušavalo smiriti isplatama u zlatu), rušili pogranične gradove i utvrde, naselja i mjesta. Važan događaj predstavlja zauzimanje važnog bizantskog središta, Sirmiuma, 582. godine nakon opsade koja je trajala dvije godine (danas Sremska Mitrovica u Srbiji).

Kako je tadašnje romansko stanovništvo (stanovništvo u gradovima pod bizantskom vlašću) doživljavalo silovite avarske napade i atmosferu tijekom opsade grada dijelom nam dočarava natpis na opeci kojeg je grčkim pismom napisao stanovnik Sirmiuma tijekom njegove opsade: Kriste Gospodine, pomozi gradu, zaustavi Avarina, zaštiti Romaniju i onog koji je ovo napisao. Amen. (Opeka se čuva u Arheološkom muzeju u Zagrebu.)

Pomoću povijesnih izvora i arheološke građe koja potječe iz fundusa hrvatskih muzeja i privatnih zbirki, uključujući predmete koji su pronađeni prilikom nedavnih arheoloških istraživanja, ali i predmeta iz fundusa pojedinih slovačkih muzeja i institucija, pokušalo se rekonstruirati avarsko i slavensko društvo.

Izložbu prati deplijan i katalog izložbe Avari i Slaveni (na hrvatskom i engleskom jeziku). Katalog izložbe daje detaljan povijesni pregled i prati izložbenu koncepciju odnosno podjelu po cjelinama koje predstavljaju zanimljivosti ovog povijesnog razdoblja.

Izložbu prati bogat program događanja.

Znanstveno-popularna predavanja eminentnih stručnjaka iz područja arheologije, povijesti i antropologije iz Hrvatske i Slovačke:

  • The Early Medieval Collection Blatnica – How Do Legends Arise?
  • An overview of research into the Late Avar period material culture in Slovakia
  • Avari – mit i činjenice
  • Stari slavenski mit u prostoru
  • Avari i Slaveni u srednjem Podunavlju – pogled jednog povjesničara
  • Avari i Slaveni na tlu kontinentalne Hrvatske – (bio)arheološka perspektiva

Edukativne radionice za djecu i mlade na teme avarodobne metalurške djelatnosti, nakita, kožarstva i obrade tekstila.

Ciklus edukativnih radionica za odrasle na temu keramike pod stručnim vodstvom akademske kiparice Ane Horvat Mrazek.

Izložba je otvorena za posjetitelje od 23. listopada 2019. do 9. veljače 2020. godine.

Impresum međunarodne izložbe Avari i Slaveni

Glavni organizatori: Arheološki muzej u Zagrebu i Gradski muzej Vinkovci

Autori izložbe Avari i Slaveni južno od Drave: Anita Dugonjić (Arheološki muzej u Zagrebu), Anita Rapan Papeša (Gradski muzej Vinkovci)

Autori izložbe Avari i Slaveni sjeverno od Dunava: András Csuthy (Podunajské múzeum v Komárne), Marek Both (Slovenské národné múzeum – Múzeá v Martine), Mário Žáčik (Tribečské múzeum v Topoľčanoch)

Grafičko oblikovanje izložbe: Ana Mrazek Lugarov, atelier ANII

Postav izložbe: Slađana Latinović (Arheološki muzej u Zagrebu), Ana Mrazek Lugarov (atelier ANII)

Edukativni program: Zorica Babić (Arheološki muzej u Zagrebu)

Potpora: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Grad Zagreb, Arheološki muzej u Zagrebu

Partneri: Muzej grada Koprivnice, FED d.o.o.

Otvorenje izložbe

Info:
AMZ PRESS

AMZ – Izložba fotografija ‘Arheologija iz zraka’ (PRESS)

Arheološki muzej u Zagrebu

Izložba fotografija ‘Arheologija iz zraka’

Galerija AMZ, Ulica Pavla Hatza 6, Zagreb od 18. rujna do 24. listopada 2019.

U utorak, 24. rujna 2019. s početkom u 18 sati u Galeriji AMZ, Ulica Pavla Hatza 6, Zagreb održat će se otvorenje izložbe „Arheologija iz zraka“.

Izložba Arheologija iz zraka postavljena je s ciljem prikazivanja nekih od najzanimljivijih i najatraktivnijih zračnih fotografija arheoloških lokaliteta s prostora Republike Hrvatske. Ova izložba fotografija odudara od klasičnih arheoloških izložaba i osnovni fokus stavljen je na fotografije, dok su podaci o arheološkom kontekstu svedeni na minimum.

Arheologija i zračne fotografije imaju dugu zajedničku povijest koja seže u početak 20. stoljeća kada su iz balona snimljene prve zračne fotografije Stonehengea i Rimskog foruma. S vremenom se razvila i posebna grana naše znanosti, zračna arheologija, koja se bavi proučavanjem tragova ljudske aktivnosti iz prošlosti u krajoliku. Fotografije snimljene iz zraka korištene su također za dokumentiranje i prezentaciju arheoloških nalazišta. Do nedavno su u tu svrhu korišteni baloni, ljestve, servisna vozila i druge platforme, ali razvojem novih tehnologija i komercijalizacijom bespilotnih letjelica postupak dokumentiranja lokaliteta je znatno ubrzan, a kvaliteta prezentacijskih fotografija je dobila novu dimenziju.

Bespilotne letjelice ili kolokvijalno dronovi imaju dugu povijest i širok spektar primjene, međutim tek u posljednjih desetak godina dolazi do njihovog ubrzanog razvoja i komercijalizacije. Posebno mjesto u širokom spektru različitih letjelica zauzimaju rotorne letjelice zbog mogućnosti lebdenja na mjestu od kojih je najpopularnija inačica svakako kvadkopter. U početku su letjelice zahtijevale i dodatnu opremu te je kamera za snimanje dolazila neovisno od samog drona, dok danas one dolaze s već integriranim kamerama u tzv. RTF (engl. Ready to fly) verzijama.
Dronovi su nam omogućili snimanje lokaliteta iz dotada nemogućih kuteva i pozicija, a sama činjenica da se radi o financijski relativno jeftinom proizvodu pomogla je da s vremenom postanu sastavni dio alata u svim većim institucijama koja provode arheološka istraživanja. Time se u znatnoj mjeri povećao broj zračnih fotografija arheoloških lokaliteta.

Izložba ostaje otvorena do 24. listopada 2019. godine.

Autori izložbe: Miroslav Vuković (Odsjek za arheologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu), Jacqueline Balen (Arheološki muzej u Zagrebu)

Fotografija na pozivnici: otok Stipanac u Prokljanskom jezeru
Autor: Maja Grgurić
Voditelj istraživanja: Mate Parica
Institucija: Sveučilište u Zadru, Odjel za arheologiju

Fotografija na plakatu: Lokalitet Grad, mjesto Lokvičići
Autor: Tomislav Jerončić
Voditelj istraživanja: Tomislav Jerončić
Institucija: Konzervatorski odjel Imotski,  KAUKAL d.o.o.

Izložba

Info:
AMZ PRESS

AMZ – Izložba ‘Balkanska putovanja Karla Absolona (1908. – 1922.)’ (PRESS)

Arheološki muzej u Zagrebu

Izložba: Balkanska putovanja Karla Absolona (1908. – 1922.)

Arheološki muzej u Zagrebu, Trg Nikole Šubića Zrinskog 19, Zagreb od 18. rujna do 6. listopada 2019.

U srijedu, 18. rujna 2019. u 12 sati u Arheološkom muzeju u Zagrebu, u sklopu kulturnog programa Four seasons of Czech culture održat će se otvorenje izložbe “Balkanska putovanja Karla Absolona (1908. – 1922.).”

Karel Absolon (16. lipnja 1877. – 6. listopada 1960.) bio je češki arheolog, geograf, paleontolog i speleolog, rođen u Boskovicama u Moravskoj, unuk je paleontologa Jindřicha Wankela. Tijekom studija na Karlovom sveučilištu u Pragu započeo je sa speleološkim istraživanjima u špiljama Moravský kras u Moravskoj. Godine 1907. postaje kustosom Moravskog muzeja u Brnu, a 1926. godine profesorom paleoantropologije na Karlovom sveučilištu u Pragu.

Njegova najpoznatija postignuća su paleoantropološka otkrića na lokalitetu Dolní Věstonice, koja uključuju poznatu figuricu Venere. Radio je na sustavnom mapiranju špilja Moravský kras, uključujući Macocha jamu i pećine Pekárna, Punkevní i Kateřinská. Također je istraživao krške špilje na Balkanu, u Francuskoj i Engleskoj.

Izložba dočarava deset putovanja Karela Absolona po Balkanu od 1908. do 1922. godine. Tada je istraživao, u to vrijeme još nepoznati, Dinarski krš, fotografirao je etnografsku baštinu te se nakon putovanja dopisivao s jugoslavenskim znanstvenicima tog vremena kao što su Dragutin Gorjanović-Kramberger i August Langhoffer.

Autor izložbe: Petr Kostrhun, ravnatelj Centra za kulturnu antropologiju, Moravské zemské muzeum, Pavilon Anthropos Brno

Izložba je otvorena do 6. listopada 2019. godine.

Arheološki muzej u Zagrebu tijekom 2019. godine svojim posjetiteljima i široj publici predstavlja međunarodni kulturni program FOUR SEASONS of CZECH CULTURE koji se sastoji od predavanja, izložbi, radionica za odrasle te koncerta. Cilj programa je predstaviti češku kulturu, glazbu, umjetnost i arheologiju široj hrvatskoj javnosti, ali i spojiti kulture ovih država kroz višeslojnu i plodonosnu suradnju. Navedeni program prva je međunarodna suradnja ovoga tipa i ove veličine koja je do sada izvedena u Arheološkom muzeju u Zagrebu, ali i šire na razini kulturnih institucija grada Zagreba. Prvi se put realizira kulturni program koji se sastoji od ciklusa arheoloških predavanja, glazbenih koncerata, umjetničkih i arheoloških izložbi i tradicionalnih radionica, uz jedan specifičan detalj, a to je naglasak na češku tradiciju, baštinu i suvremeno stvaralaštvo. Ostvareni su kontakti s brojnim češkim kulturnim institucijama i pojedincima, koji su više nego spremni sudjelovati u projektu ovakvog obujma i značaja.

Otvorenje izložbe

Info:
AMZ PRESS

AMZ – Međunarodna izložba ‘Avari i Slaveni’ (PRESS)

Arheološki muzej u Zagrebu

Međunarodna izložba Avari i Slaveni

Arheološki muzej u Zagrebu, Trg Nikole Šubića Zrinskog 19, Zagreb od 22. listopada 2019. do 9. veljače 2020.

U Arheološkom muzeju u Zagrebu od 22. listopada 2019. do 9. veljače 2020. godine bit će postavljen međunarodni izložbeni projekt „Avari i Slaveni“, konceptualno podijeljen na dvije istovremene izložbe, „Avari i Slaveni južno od Drave“ s fundusom iz Hrvatskih muzeja i „Avari i Slaveni sjeverno od Dunava“ s fundusom iz Slovačkih muzeja.

Arheološka građa iz Hrvatske bit će prezentirana građom iz fundusa devet hrvatskih muzeja (Arheološkog muzeja u Zagrebu, Gradskog muzeja Vinkovci, Muzej grada Koprivnice, Gradskog muzeja Varaždin, Muzeja Međimurja Čakovec, Arheološkog muzeja Osijek, Muzeja Brodskog Posavlja, Gradskog muzeja Sisak, Muzeja grada Iloka), dvije privatne zbirke (Arheološka zbirka obitelji Zvijerac, Muzejska zbirka obitelji Sajko) i skupinom predmeta koji su pronađeni prilikom nedavnih, najnovijih arheoloških istraživanja, a trenutačno su u tijeku znanstvene obrade (Institut za arheologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu – Odsjek za arheologiju, Kaducej d.o.o.). Arheološka građa iz Slovačke bit će prezentirana materijalom iz četiri slovačka muzeja i institucija (Podunajské múzeum v Komárne, Tribečské múzeum v Topoľčanoch, Slovenské národné múzeum – Múzeá v Martine, Archeologický ústav SAV Nitra).

Tema izložbenog projekta populacije su Avara i Slavena u razdoblju od sredine 6. do sredine 9. stoljeća. Nevjerojatne sličnosti materijala s područja Slovačke i Hrvatske, predstavit će središte komunikacije i interakcije dviju udaljenih, a opet bliskih slavenskih država. Čak 560 predmeta, posebno odabrani primjerci nakita, ratničke opreme, koštanih predmeta, poljoprivrednog alata, keramičkih posuda, zatim tekstovi, fotografije, karte, crteži, ilustrirane rekonstrukcije odjeće i opreme pripadnika avarskog i slavenskog društva te rekonstrukcije konjanika i konja dočarat će posjetiteljima značaj ove arheološke ostavštine u hrvatskoj, ali i europskoj kulturnoj baštini.

Izložbu će pratiti edukativni program namijenjen djeci i mladima koji će se odvijati prostoriji opremljenoj interaktivnim materijalom, znanstveno-popularna predavanja gostujućih predavača, članova različitih znanstvenih institucija, zatim dvojezični (hrvatsko-engleski) deplijan s osnovnim informacijama o izložbenom projektu i dvojezični katalog s prigodnim tekstovima, fotografijama, kartama, crtežima i rekonstrukcijama. Također u ponudi suvenira ističemo moderan nakit inspiriran motivima koje su Avari i Slaveni upotrebljavali u svakodnevnom životu.

Uz popularan program za sve posjetitelje, tijekom izložbe bit će održan i program za znanstvenike i stručnjake. Međunarodni znanstveni skup „Two sides of a belt strap end: Avars on the north and the south of the Khaganate“ bit će održan u prostorijama Gradskog muzeja Vinkovci od 6. do 8. veljače 2020. godine, u sklopu kojeg je predviđen i obilazak izložbe u Arheološkom muzeju u Zagrebu.

Međunarodni projekt Avari i Slaveni ostvaren je uz financijsku potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Grada Zagreba.

Info:
AMZ PRESS

AMZ – Multimedijska izložba ‘U potrazi za istinom’ (PRESS)

Centar za kulturu Trešnjevka, Telecentar i Arheološki muzej u Zagrebu imaju čast pozvati Vas na otvorenje multimedijske izložbe

U POTRAZI ZA ISTINOM

u četvrtak, 5. rujna 2019. godine s početkom u 20 sati u Arheološkom muzeju u Zagrebu, Trg Nikole Šubića Zrinskog 19, Zagreb

Multimedijska izložba U potrazi za istinom govori o izgradnji zagrebačkog Donjeg grada u razdoblju od izbijanja građanskih revolucija 1848. do početka 1. svjetskog rata 1914. godine. Prateći razvoj grada Zagreba u drugoj polovici 19 stoljeća propituje sličnosti s aktualnim zbivanjima u kulturnoj politici, umjetnosti i obrazovanju.

Autor izložbe: Žarko Čižmar, direktor Telecentara i voditelj projekta

Izložba U potrazi za istinom dio je istoimenog projekta koji se provodio se od 1. rujna 2018. do 31. kolovoza 2019. godine, sufinanciranog od strane Europske unije iz Europskog socijalnog fonda. Cilj projekta bio je razvoj kreativnosti osoba starijih od 54 godine.

Nositelj projekta je Centar za kulturu Trešnjevka, partneri su Arheološki muzej u Zagrebu i Telecentar. Ukupna vrijednost projekta je 652.892,05 kuna od čega 554.958,24 kuna sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda. Organizacija radionica sufinancirana je u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali, iz Europskog socijalnog fonda. Sadržaj teksta isključiva je odgovornost Centra za kulturu Trešnjevka.

Izložba je otvorena do 15. rujna 2019. godine.

Plakat U Potrazi Za Istinom

Info:
AMZ PRESS

AMZ – Otvorenje izložbe – Tri života Sarajevske hagade (PRESS)

Arheološki muzej u Zagrebu

Izložba
Tri života Sarajevske hagade

gostujuća izložba iz Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine
Arheološki muzej u Zagrebu, Trg Nikole Šubića Zrinskog 19, Zagreb

od 29. kolovoza do 29. rujna 2019 godine

U četvrtak, 29. kolovoza 2019. u 19 sati u Arheološkom muzeju u Zagrebu, otvorit će se gostujuća izložba „Tri života Sarajevske hagade“ iz Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine. Izložba je prvi puta postavljena u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine. Nakon gostovanja u Bosni i Hercegovini izložba dolazi u Arheološki muzej u Zagrebu.

Izložba Tri života Sarajevske hagade rasvjetljava i prati put Sarajevske hagade od srednjovjekovne kraljevine Aragonije, preko Italije do Sarajeva gdje je rukopis kupljen od strane Zemaljskog muzeja krajem 19. stoljeća. Na izložbi je prikazana 21 stranica iz Sarajevske hagade – visokokvalitetne replike u originalnoj veličini – koje su upotpunjene popratnim legendama s objašnjenjima.

Sarajevska hagada jedan je od najbogatije iluminiranih srednjovjekovnih rukopisa koji je ikad načinjen za židovske naručitelje. Nastala je na sjeveroistoku Španjolske sredinom 14. stoljeća. Izložbom se ističe ne samo umjetnička i estetska posebnost Sarajevske hagade, specifičnosti koje je izdvajaju unutar brojem skromnog korpusa drugih srednjovjekovnih sefardskih hagada, već i, u širem smislu, njena kulturno-povijesna važnost i uloga knjige u duhovnom životu Židova. Izabrane stranice Sarajevske hagade pružaju uvid u okolnosti i razloge nastanka ovog enigmatičnog rukopisa. Poseban segment izložbe čine neka od izdanja Sarajevske hagade, uključujući posljednje štampano 2018. godine, čiji je izdavač, po prvi put samostalno, Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.

Hagada (pl. heb. hagadot) je židovski liturgijski tekst koji se čita tijekom obrednog obroka Sedera, na početku obilježavanja židovskog blagdana Pashe (heb. Pesaha) kojim se obilježava izlazak, oslobađanje Izraelaca iz Egipta, nakon četiri stotine godina zarobljeništva. U ranom srednjem vijeku, hagade se javljaju kao zasebne knjige u Europi.

Izložba je otvorena do 29. rujna 2019. godine.

Autori izložbe: dr. sc. Aleksandra Bunčić i dr. sc. Mirsad Sijarić

Otvorenje izložbe

Info:
AMZ PRESS