AMZD – Program Arheološkog muzeja Zadar povodom obilježavanja Dana grada Zadra (PRESS)

Arheološki muzej Zadar, povodom obilježavanja Dana grada Zadra, priređuje prigodan program.

Program započinje u utorak, 21. studenog s početkom u 13 sati predstavljanjem kataloga Roberta Maršića „Fotografije dokumentacijskog odjela Arheološkog muzeja Zadar“.

Katalog će predstaviti doc. dr. sc. Antonija Mlikota. Kroz katalog je predstavljen izbor fotografija snimljenih na arheološkim terenima sjeverne Dalmacije tijekom druge polovice 20. stoljeća. Od ukupnog broja snimaka predstavljenih u katalogu, čiji broj iznosi 174, po motivima je najviše zastupljen grad Zadar, posebno arheološka istraživanja provedena tijekom poslijeratne obnove, slijedi zatim Nin i izdvojena mjesta Ravnih kotara.

U petak, 24. studenog u 12 sati otvara se izložba „Izdanja zadarskih tiskara u fondu Knjižnice Arheološkog muzeja Zadar“, čije su autorice viša knjižničarka Arheološkog muzeja Zadar Marina Maruna i magistra knjižničarstva Antonia Bunja. Izložbu prati istoimeni bogato ilustrirani katalog koji će predstaviti profesorica Elvira Katić.

Katalog „Izdanja zadarskih tiskara u fondu Knjižnice Arheološkog muzeja Zadar“ sadrži izdanja 18 zadarskih tiskara, tiskanih u Zadru u periodu od početka 19. do sredine 20 st., tj. od 1805. do 1943. Izdanja zadarskih tiskara, predstavljena kroz katalog i izložbu, važan su doprinos poznavanju razvoja tiskarstva u Zadru tijekom 19 i prve polovine 20 st.

Istoga dana u 13 sati na programu je radionica „Otisak slova“, organizirana u suradnji Arheološkog muzeja Zadar, Klasične gimnazije Ivana Pavla II. i Udruge Starinar. Pod mentorstvom muzejske pedagoginje Jelene Vekić Bašić i profesorice Elvire Katić, a u suradnji s Ivicom Ćurkovićem iz Udruge Starinar – Zadar, učenicima će se predočiti način tiskanja knjiga od izuma pomičnih slova s kraja 15. stoljeća do razvoja tiskarstva na zadarskom području. Poseban interes usmjerit će se na prijelaz iz XIX. u XX. stoljeće. Radionica je i poveznica s Izložbom tiskanih izdanja zadarskih tiskara čiji su se vrijedni primjerci zadržali u knjižnici Arheološkoga muzeja Zadar i svjedoče o produkciji tiskara toga vremena. Osim knjiga iz toga vremena, sačuvane su i matrice koje su u privatnoj zbirci gosp. Ćurkovića, a po kojima će se na ovoj jedinstvenoj radionici, grafičkom tehnikom visokoga tiska, podsjetiti na tradiciju nekadašnjeg tiskanja.

U sklopu proslave Dana grada Zadra, 24. studenog od 9 do 19 sati bit će slobodan ulaz u Arheološki muzej Zadar, a od 9 do 14 sati u Crkvu sv. Donata. Sve posjetitelje očekuje prigodna prodaja muzejskih publikacija i suvenira.

Od 9 do 19 sati slobodan ulaz u Arheološki muzej Zadar (besplatna vodstva uz prethodnu najavu).

Od 9 do 14 sati slobodan ulaz u crkvu sv. Donata.

Prigodna prodaja muzejskih publikacija i suvenira

Skupne posjete potrebno je unaprijed najaviti:

Arheološki muzej Zadar i crkva sv. Donata; ponedjeljak/petak 9-14 sati, subota 9-13 sati

Marina Brkić 023/250-613, 091/425-4089

Izvor

AMZD PRESS

 

 

Katalog – Košara (osvrt Vendi Jukić Buča)

Arheološki muzej Istre, Pula, 2017.
AMI
Za organizatora i izdavača: Darko Komšo
Autor: Željko Ujčić
Uredništvo: Darko Komšo, Adriana Gri Štorga, Katarina Zenzerović
Recenzenti: Peter Kos, Ivan Mirnik
Fotografije: Željko Ujčić
Jezik: hrvatski, engleski, talijanski
Stranica: 21
Cijena: 20 kn
ISBN 978-953-8082-16-0
Galerija fotografija [foto: VJB]

Naslovnica Kataloga. Foto: VJB.

Katalog “Košara” autora Željka Ujčića, 6. je svezak objavljen u okviru serije Katalozi izložbi Arheološkog muzeja Istre u Puli.

Arheolog Željko Ujčić voditelj je Srednjovjekovne zbirke Arheološkog muzeja Istre u Puli.

Publikacijom je predstavljen mozaik s prikazom košare na području bazilike sv. Marije Formoze u Puli pronađen tijekom arheoloških istraživanja na području istočnog dijela južnog broda Bazilike 2016. godine.

Tijekom arheološkog istraživanja istočnog dijela južnoga broda bazilike sv. Marije Formoze u Puli 2016. g. pronađena su dva ulomka izvornog podnog mozaika (veći u polju broda: stilizirani prikaz listova vinove loze i manji: prikaz košare između dviju ptica močvarica). Novonađeni figuralni prikaz s košarom ističe se među ostalim znanim jednostavnijim ukrasima (geometrijski i stilizirani biljni motivi) podnih mozaika ove bazilike.

Iz poglavlja ‘Bljesak mozaika bazilike sv. Marije Formoze u Puli’, autor Željko Ujčić

Prezentirane su okolnosti i pozicija nalaza te se raspravlja o motivu košare, koji se povezuje s Novim zavjetom u okviru parabole o vinogradu te prispodobe Kristova umnažanja kruha i ribe. Navode se najznačajnije analogije na području Izraela i Antiohije.

Osim što se često prikazuje na mozaicima, košara je svojim oblikom osnova košarastim kapitelima koji su često prisutni tijekom ranokršćanskog razdoblja, a u bazilici sv. Marije Formoze motiv košare izrađen je u stucco dekoraciji.

Kataloški dio sadrži detalje o podnom višebojnom mozaiku i kapitelu od prokoneškog mramora iz bazilike sv. Marije Formoze.

Publikacija sadrži brojne fotografije.

Zahvaljujem Arheološkom muzeju Istre u Puli na ustupljenom primjerku.

Vendi Jukić Buča
Zagreb, 16. 10. 2017.

 

Uz članak Katalog – Košara (osvrt Vendi Jukić Buča) >http://www.arheologija.hr/?p=11086. Fotografije: Vendi Jukić Buča.

Posted by Arheologija on 16. listopada 2017

 

 

 

Katalog – Obitelj Hütterott (osvrt Vendi Jukić Buča)

Arheološki muzej Istre, Pula, 2017.
AMI
Za organizatora i izdavača: Darko Komšo
Urednik kataloga: Maja Čuka
Autor kataloga: Maja Čuka
Crteži: Goran Čvrljak
Prijevod: Elis Barbalich-Geromella, Neven Ferenčić
Fotografije: Goran Vranić
Jezici: hrvatski, engleski, talijanski
Stranica: 78
ISBN 978-953-8082-15-3
Galerija fotografija [foto: VJB]

Foto: VJB.

Katalog “Obitelj Hütterott  – Zaboravljene uspomene dalekih putovanja” prati istoimenu izložbu otvorenu 19.05. 2017. godine u Galeriji C8 Arheološkog muzeja Istre u Puli, autorice Maje Čuke. Izložbu je moguće pogledati do 19.10.2017. godine.

Izložbom i katalogom prezentirana je zbirka prapovijesnih artefakata koji se čuvaju u Arheološkom muzeju Istre u Puli.

Nakon Drugog svjetskog rata, u Pulu su dospjeli artefakti koji su činili dio privatne zbirke bogate tršćanske obitelji Hütterott, porijeklom iz Njemačke, koja je na prijelazu iz 19. u 20. st. živjela na otoku Sv. Andrija kraj Rovinja (Crveni otok), tada u njihovom vlasništvu. Riječ je o arheološkim i etnološkim artefaktima koje je obitelj Hütterott prikupljala i čuvala, ali nije poznato kada, gdje i s kojom svrhom ih je nabavila. Detaljna dokumentacija o zbirci nije sačuvana, ali veliki broj artefakata koji su bili u njihovu vlasništvu, nakon rata je otuđen i gubi im se trag.

Izložba i katalog Obitelj Hütterott  – Zaboravljene uspomene dalekih putovanja” kroz prezentaciju malobrojnih predmeta koji se čuvaju u Prapovijesnoj zbirci Arheološkog muzeja Istre donose priču o sjaju ali i tragičnom kraju ove bogate i ugledne obitelji industrijalaca, trgovaca i poduzetnika

Iz Predgovora, ravnatelj AMI-ja Darko Komšo

Katalogom je prezentirana povijest obitelji Hütterott a sadržaj zbirke prezentiran je preko poglavlja koja su nazvana prema interesima i afinitetima Obitelji: Ljubav prema moru, Ljubav prema arheologiji, Ljubav prema neobičnim predmetima.

Na kraju Publikacije nalazi se Zaključak, kataloški dio s informacijama o izlošcima (prevladavaju kamene alatke i keramičke posude) i njihovim fotografijama te popis literature.

Publikacija je opremljena fotografijama u boji, arhivskim crno-bijelim fotografijama i crtežima.

Zahvaljujem Arheološkom muzeju Istre u Puli na ustupljenom primjerku.

Vendi Jukić Buča

U Zagrebu, 7. 9. 2017.

 

Katalog – ‘Glazba na škrinjici’ (osvrt Vendi Jukić Buča)

Arheološki muzej Istre, Pula, 2017.
AMI
Za nakladnika: Darko Komšo
Autor teksta: Darko Komšo
Uredništvo: Darko Komšo, Adriana Gri Štorga, Katarina Zenzerović
Prijevod: Elis Barbalich-Geromella, Neven Ferenčić
Fotografije: Goran Vranić
Jezici: hrvatski, engleski, talijanski
Stranica: 20
ISBN 978-953-8082-06-1
Galerija fotografija [foto: VJB]

Foto: VJB.

Katalog “Glazba na škrinjici – Prikazi glazbe i plesa na pulskoj koštanoj škrinjici iz 10. stoljeća” prati istoimenu izložbu postavljenu u razdoblju od 27. 1. do 5. 3. 2017. godine u Galeriji C8 Arheološkog muzeja Istre u Puli, autora Darka Komše.

Izložbom i katalogom prezentirana je koštana škrinjica iz 10. stoljeća, koja se čuva u Arheološkom muzeju Istre u Puli.

Glazba je umjetnost u kojoj je zvuk osmišljeno organiziran u vremenu i prostoru, a stara je, poput plesa, koliko i ljudski rod, o čemu postoje arheološka svjedočanstva. (…) Jedan od najljepših prikaza glazbe i plesa na području Hrvatske sačuvan je na pulskoj koštanoj škrinjici iz 10. stoljeća.

Iz Publikacije, Darko Komšo

Koštana šktinjica iz Arheološkog muzeja Istre u Puli pripada grupi od 40ak škrinjica izrađenih od kosti i bjelokosti u bizantskim radionicama u Kostantinopolu. Nazivaju se također ‘škrinjicama s rozetama’ prema okruglim cvjetnim ornamentima koji se nalaze na rubovima njihovih pravokutnih stranica. Ukrašene su reljefnim ornamentima, pojedinačnim mitološkim figurama te grupnim prikazima i mitološkim scenama.

Nije sigurno kada je pulska škrinjica dospijela na područje sjevernog Jadrana. Na stražnjoj se strani škrinjice, umjesto koštane pločice koja se nalazila u originalu, nalazi zabilježba iz 1846. godine o otkriću škrinjice 18. 1. 1592. godine pod oltarom crkve sv. Katarine, koji je nekoć stajao u crkvi sv. Jurja u Piranu. Njezina je unutrašnjost sadržavala relikvije nepoznatih svetaca. Isprva je bila pohranjena u Kunstustorisches Museumu u Beču, zatim je vraćena Italiji, ali ne u Piran već u Pulu, naknadno je prenijeta u Museo Civico u Trstu i u konačnici vraćena Arheološkom muzeju Istre u Puli.

Izvorno, škrinjica je bila pozlaćena, a prisutni su tragovi i različitih boja.

Publikacijom je škrinjica opisana – navedene su njezine dimenzije, metoda izrade ukrasa i njihova analiza. Ukratko su opisani i glazbeni instrumenti koji su prikazani na škrinjici (poprečna flauta, harfa, panova frula i cimbal).

Na kraju Publikacije nalazi se Katalog s informacijama o škrinjici i njezinom fotografijom te popis literature.

Publikacija je opremljena fotografijama u boji škrinjice u cjelosti i njezinih uvećanih detalja.

Zahvaljujem Arheološkom muzeju Istre u Puli na ustupljenom primjerku.

Vendi Jukić Buča

U Zagrebu, 4. 9. 2017.

 

Katalog – Post scriptum [osvrt Vendi Jukić Buča]

Arheološki muzej u Zagrebu, Zagreb, 2016.
AMZ
Za nakladnika: Sanjin Mihelić
Urednik: Igor Uranić
Tekstovi: Filip Beusan, Buna Bernarda Juretić, Igor Kusin, Sara Librenjak, Zdravka Matišić, Jasmina Osterman, Tatjana Paić-Vukić, Porin Šćukanec Rezniček, Kristina Šekrst, Maja Turčić, Igor Uranić, Iva Valentić, Inga Vilogorac Brčić
Prijevod: Vesna Vyroubal, Vlsata Vyroubal
Fotografije: Arheološki muzej u Zagrebu, Igor Krajcar, Filip Beusan, Goran Vranič (katalog izložbe autorice Tatjane Paić-Vukić: Riječ, pismo, slika; HAZU 2014.), Ivan Dobrina, Robert Leš
Jezici: hrvatski, engleski
Stranica: 183
Cijena: 100 kn
ISBN 978-953-8143-02-1
Galerija fotografija [foto: VJB]

Foto: VJB.

Katalog “Post scriptum – povijest i značenje umijeća pisanja” prati istoimenu izložbu postavljenu u Arheološkom muzeju u Zagrebu tijekom 2016. godine.

Cilj ove izložbe Arheološkoga muzeja u Zagrebu, koji u svojim zbirkama čuva mnoštvo povijesnih zapisa od starog do srednjeg vijeka, jest povezati razvoj ljudske svijesti kroz spektar razvoja umijeća pisanja na raznim stranama svijeta, te tehnike i metode pisanja. Ona je kratak pregled na nepreglednu tematiku starih pisama i onih koja su još uvijek u uporabi, od egipatskih hijeroglifa, klinastih pisama do pisama Bliskog i Dalekog istoka i onih čije značenje nismo uspjeli odgonetnuti, pa sve do suvremenog doba i strojnog pisanja.
Iz Uvoda, Igor Uranić

U Uvodnom dijelu, koji potpisuje Igor Uranić, predstavlja se namjena postavljanja izložbe i koncept publikacije. Ukratko se opisuje nastanak pisma i njegova poveznica s ljudskom mišlju i ekspresijom kao metodom komuniciranja koja se razvila iz crteža/slike/figuralnog prikaza. Navode se najstarija poznata pisma i, unutar posebnog potpoglavlja, ostala pisma brončanog doba.

Pisma su prezentirana prvom zasebnom cjelinom – Pisma svijeta. Cjelina obuhvaća poglavlja “Egipatska pisma” (Kristina Šekrst, Igor Uranić), “Pisma Mezopotamije” (Jasmina Osterman), “Nepoznata pisma i jezici” (Igor Uranić), “Lineari A, B, C i kretski hijeroglifi” (Kristina Šekrst), “Prasinajsko pismo, feničko pismo, aramejsko pismo i derivati” (Kristina Šekrst), “Grčki alfabet” (Jelena Marohnić, Porin Šćukanec Rezniček), “Latinica” (Inga Vilogorac Brčić), “Ogamsko pismo” (Kristina Šekrst), “Hebrejsko pismo” (Igor Kusin), “Arapsko pismo” (Tatjana Paić-Vukić), “Kavkasko albansko, gruzijsko i armensko pismo” (Kristina Šekrst), “Anatolijska pisma” (Kristina Šekrst), “Iranska pisma” (Kristina Šekrst), “Kinesko pismo” (Iva Valentić), “Pisma južne i jugoistočne Azije (Zdravko Matišić), “Tibetsko pismo” (Kristina Šekrst), “Korejsko pismo” (Sara Librenjak), “Japanska pisma” (Sara Librenjak), “Drevna i moderna afrička pisma” (Kristina Šekrst), “Američka i kanadska indijanska pisma” (Kristina Šekrst), “Južna i srednja Amerika” (Kristina Šekrst), “Srednjovjekovna pisma” (Kristina Šekrst, Buna Bernarda Juretić) i “Pisma iz naših krajeva” (Kristina Šekrst). Svako predstavljeno pismo opisano je i prezentirano, a priložene su i fotografije artefakata na naspisima pojedinog jezika.

Druga cjelina naslovljena Čovjek i pisana riječ obuhvaća poglavlja “Knjižnice” (Porin Rezniček Ščukanec), u kojem su prezentirane knjižnice i sustav očuvanja pisane riječi u razdoblju Starog Egipta, na području Mezopotamije, u Grčkoj, Rimu, islamskim zemljama te u razdoblju srednjeg i novog vijeka te u udaljenim područjima Indije i Kine, zatim poglavlje “Svete knjige i magija pisane riječi” (Igor Uranić), “Pisari i pisarski pribor” (Porin Ščukanec Rezniček).

Posljednja, treća cjelina – Moderno doba – obuhvaća poglavlja vezana uz metode reprodukcije pisma: “Tiskarski stroj” (Igor Uranić), “Pisaći strojevi” (Igor Uranić), “Penkala” (Igor Uranić), “Povijest tipografije na zapadu” (Maja Turčić), “E-knjige” (Maja Tručić), “Brailleovo pismo” (Igor Uranić), “Kriptografija” (Filip Beusan) i “Suvremeni pogled na čitanje i pisanje” (Igor Uranić).

Na kraju Publikacije nalazi se Popis literature.

Publikacija je opremljena ilustrativnim materijalom, fotografijama i crtežima.

Zahvaljujem Arheološkom muzeju u Zagrebu na ustupljenom primjerku.

Vendi Jukić Buča
Biograd na moru, 11. 8. 2017.

Katalog – Japodi [osvrt Vendi Jukić Buča]

Arheološki muzej u Zagrebu, Zagreb, 2017.
AMZ
Za nakladnika: Sanjin Mihelić
Urednik: Lidija Bakarić
Autori tekstova:Lidija Bakarić, Dubravka Balen Letunić, Tomislav Bilić, Ana Franjić, Ian C. Freestone, Alka Domić Kunić, Ana Marić, Sanjin Mihelić, Domagoj Perkić, Andrijana Pravidur, Ivan Radman-Livaja, Andrej Sablić, Emily Zavodny
Autori kataloških jedinica: Lidija Bakarić, Andrej Sabljić: 1-51, 53-146, 173, 175, 176; Dubravka Balen Letunić: 52; Andrijana Pravidur: 147-164; Ana Marić: 165-172; Tomislav Bilić: 174; Katalog / Catalogu AMZ; 1-149, 173-176: ZM BiH: 147-172.
Prijevod i lektura: Neven Divjakinja, Matija Pospiš
Fotografije: Arhiv AMZ, Igor Krajcar (AMZ), Filip Beusan, Andrijana Pravidur, Ana Marić, Samir Mujagić, Franjo Topič, Odsjek za dokumentaciju Odjeljenja za arheologiju ZMBiH (drugi autori posebno su navedeni uz fotografiju)
Jezici: hrvatski, engleski
Stranica: 183
Cijena: 100 kn
ISBN 978-953-8143-05-2
Galerija fotografija [foto: VJB]

Foto: VJB.

Katalog “Japodi – zaboravljeni gorštaci” prati istoimenu izložbu postavljenu u Arheološkom muzeju otvorene 29. lipnja 2017. godine. Autorice arheološke koncepcije izložbe su Lidija Bakarić (AMZ) i Andrijana Pravidur (ZMBiH), prostorne koncepcije i oblikovanja Ema Gerovac i Ana Bjelić, dok su stručni suradnici na postavljanju izložbe bili Dubravka Balen Letunić, Martina Blečić Kavur, Alka Domić Kunić i Andrej Sabljić.

Lidija Bakarić muzejska je savjetnica i voditeljica Japodske zbirke AMZ-a. Svoja istraživanja provodila je proučavajući građu Zbirke zaključujući o različitim aspektima života Japoda, japodske kulture, tehnologije i umjetničkog obrta te prezentirajući saznanja putem članaka, predavanja i stručnih izložbi (Pretpovijesni jantar i staklo iz Prozora u Licii Novog Mesta u Dolenjskoj, Jantar i koralji, Japodi – nedovoljno poznat narod). Ovom izložbom predstavljene su nove spoznaje o Japodima. Uz izloške koje čuva Arheološki muzej u Zagrebu izložena je i reprezentativna građa s japodskih nalazišta u dolini Une kod Bihaća, koja se čuva u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine.

Rekonstrukcija zbivanja i života u prošlosti u svakom je pogledu složen posao. Zapravo, moglo bi se reći da tu složenost nadmašuje možda još samo zanimljivost i privlačnost samog tog zadatka. Ovo se jednostavno pravilo u potpunosti može primijeniti na Japode, da se poslužimo nazivom koji koristimo, netko za narod ili pleme, a onetko za indigeno pučanstvo na području koje se prostire između Velebita te tokova Une i Kupe u vrijeme od kojeg nas dijele puna dva do tri milenija. Danas o Japodima sudimo na temelju istraživanja koja se provode još od sredine 18. stoljeća, a obuhvaćaju terenski i kabinetski rad te, osobito u novije vrijeme, najraznovrsnije znanstvene analize.
Iz Predgovora, Sanjin Mihelić, ravnatelj AMZ-a

Katalog se sastoji od niza članaka koje potpisuju različiti autori – suradnici na izradi projekta izložbe i kataloga. Teme se dotiču općenito područja koje su bili naseljavali Japodi, njihovih najvećih središta i zajdnica, saznanja o Japodima koja su očuvana u povijesnim izvorima, njihovog načina života te istaknutih nalazišta i nalaza.

Sanjin MIHELIĆ – Predgovor
Lidija BAKARIĆ – Geomorfologija i fenomen krša; Japodi; Ovostrani ili cisalpinski gradovi
Dubravka BALEN-LETUNIĆ, Domagoj PERKIĆ – Onostrani ili transalpinski gradovi
Alka DOMIĆ KUNIĆ- Japodi kroz povijesne izvore
Andrijana PRAVIDUR – Japodske zajednice na području Pounja u sjeverozapadnoj Bosni
Ana MARIĆ – Pounje u zadnjim stoljećima prije Krista
Lidija BAKARIĆ – Kompolje grob 47
Ana FRANJIĆ, Ian C. FREESTONE – Japodske perle iznutra i izvana
Emily ZAVODNY, Lidija BAKARIĆ – Život na gradini Veliki Vital
Emily ZAVODNY – Arheologija prehrane i okoliša tijekom brončanog doba i željeznog doba u Lici
Lidija BAKARIĆ – O neuobičajenim predmetima unutar japodske zbirke; Stigmatizacija
Ivan RADMAN-LIVAJA – Ratovi s Rimljanima i konac neovisnosti
Tomislav BILIĆ – Čovjek koji je pokorio Japode
Andrej SABLJIĆ, Lidija BAKARIĆ – Pisani kamen

Na kraju Publikacije nalaze se Popis literature i Katalog.

Kataloški dio vizualno je izdvojen zelenom bojom, a sadrži popis izložaka, njihov opis i fotografije.

Publikacija je opremljena ilustrativnim materijalom, kartama, fotografijama, slikama i crtežima.

Zahvaljujem Arheološkom muzeju u Zagrebu na ustupljenom primjerku.

Vendi Jukić Buča
Biograd na moru, 12. 8. 2017.