NMSL – Izložba ‘ROMA AETERNA. Mojstrovine rimskega kiparstva iz Fundacije Dina in Erneste Santarelli’ (PRESS)

Občasna razstava, na ogled od 4. junija do 3. novembra 2019 v Narodnem muzeju Slovenije

Zbirka družine Santarelli obuja tisočletno rimsko izročilo, razširjeno v Večnem mestu v renesansi, navado pa najdemo že pri rimskem plemstvu v cesarski dobi. Kipi, največkrat kopije grških izvirnikov, so bili razstavljeni v zasebnih hišah in so zrcalili željo po okraševanju prostorov in družbenem prestižu.

Renesansa v Rimu je od srede 15. stoletja odražala veličasten zgodovinski proces in miselnost, osredotočeno na klasično kulturo in njene oblike. Vnovično alegorično in moralno ovrednotenje antične misli, ki si je za svoj cilj zastavilo popolno vsrkanje klasičnega sveta in njegovo uskladitev z verskimi zahtevami, se je sklenilo približno sredi 14. stoletja, s Francescom Petrarco. To je določilo konec srednjega veka, obenem pa je tedaj prevladal pogled, ki je prav v antičnem Rimu našel zanos za vznik nove omike, ki so jo zgodovinarji pozneje poimenovali renesansa.

Na razstavi lahko občudujemo mojstrovine, ki izvirajo iz obdobij od 1. stoletja pr. n. št. pa vse do 18. stoletja. Predstavljajo umetnostni in slogovni razvoj v Rimu, razvrščene pa so po kronološkem redu. Zavezane so istemu vodilu, obujanju dediščine antike, kar pove že naslov ROMA AETERNA – neminljivost Rima.

Info:
NMSL PRESS

MGTR – Izložba ‘Recikliraj, ideje iz prošlosti / Recycle, ideas from the past’ (PRESS)

Na izložbi “Recikliraj, ideje iz prošlosti / Recycle, ideas from the past” čak su i postamenti reciklirani

osim predavanja koje smo ranije najavili, u Muzeju grada Trogira ovaj tjedan će se otvoriti atraktivna izložba “Recikliraj, ideje iz prošlosti / Recycle, ideas from the past” na kojoj je sve – od plakata do postamenata – reciklirano.
Otvaranje izložbe nastale u suradnji Muzeja grada Trogira, Arheološkog muzeja u Zagrebu, Instituta za arheologiju i Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održat će se u četvrtak, 6. lipnja 2019. u 20:00 sati u atriju Muzeja grada Trogira.

Info:
MGTR PRESS

AMZD – Izložba ‘Dvije prapovijesne riznice Portugala – arheološka nalazišta Côa i Lagar Velho’ (PRESS)

Arheološki muzej Zadar ima čast pozvati Vas na otvorenje gostujuće izložbe Arheološkog  muzeja u Zagrebu „Dvije prapovijesne riznice Portugala – arheološka nalazišta Côa i Lagar Velho“  u utorak, 21. svibnja 2019., u 13:00 sati u crkvi sv. Donata.

Izložbeni projekt Dvije prapovijesne riznice Portugala prezentira dva važna svjetska nalazišta, ukop četverogodišnjeg djeteta u pripećku Lagar Velho, u blizini grada Leirie te gornjopaleolitičku umjetnost doline rijeke Côe.

Prošlo je točno dvadeset godina otkada je u blizini grada Leirie otkriven kostur četverogodišnjeg dječaka kojeg su pažljivo sahranili njegovi bližnji prije 29 000 godina. Detaljnom analizom kostura otkriveno je da pokazuje anatomske karakteristike modernih ljudi, ali i neandertalaca. Vijest je ubrzo odjeknula u javnosti, a sam Dječak postao je nacionalni simbol.

Dolina rijeke Côe jedno je od najznačajnijih nalazišta gornjopaleolitičke umjetnosti. Duž toka rijeke, na stijenama obronaka koje je okružuju nalazi se više od tisuću urezanih prikaza životinja, ljudi i apstraktnih simbola. Cijelo područje već se dvadeset godina nalazi na UNESCO-voj listi Svjetske baštine.

Izložba je organizirana u suradnji s Leiria Museum and Municipality (Portugal), Archaeosciences Laboratory from Directorate General for Cultural Heritage (LARC|DGPC; (Portugal), Fundação Côa Parque (Portugal) i Akademijom  likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu.

Autori izložbe su: Ana Cristina Araújo and Ana Maria Costa  (Archaeosciences Laboratory LARC|DGPC); Vânia Carvalho (Leiria Museum), Bruno Navarro, Thierry Aubry, Dalila Correia (Fundação Côa Parque)

Autori postava/likovni postav: Nina Gostinski (AMZ), Sunčica Nagradić Habus (AMZ) oblikovanje i grafička priprema izložbenih panoa: Nedjeljko Špoljar (Sensus Design Factory).

Izložbu će otvoriti veleposlanik Portugala u Republici Hrvatskoj Jorge Silva Lopes.

Gostovanje izložbe u Zadru

Info:
AMZD PRESS

AMZ – Izložba ‘GÖBEKLITEPE: ČOVJEK I ŽIVOT’ (PRESS)

Arheološki muzej u Zagrebu i Institut Yunus Emre imaju čast pozvati Vas na otvorenje fotografske izložbe

GÖBEKLITEPE: ČOVJEK I ŽIVOT

u četvrtak, 16. svibnja 2019. godine s početkom u 19 sati u Arheološkom muzeju u Zagrebu.

Uz otvorenje izložbe Celal Uludağ održat će predavanje o lokalitetu Göbeklitepe

Izložba i predavanje samo je jedno od događanja u sklopu Tjedna turske kulture u organizaciji Instituta Yunus Emre.

Celal Uludağ je rođen 1978. godine u Şanlıurfi, a završio Odsjek za klasičnu arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta Selçuk. Trenutno radi u upravi Muzeja u Şanlıurfi kao ravnatelj i voditelj je tima za iskapanje Göbeklitepea.

Izložba i predavanje

Info:
AMZ PRESS

AMZD – Izložba ‘Bez zanata nema alata’ (PRESS)

Izložba Muzeja vučedolske kulture ‘Bez zanata nema alata’

Autorice izložbe i kataloga: Mirela Hutinec, Mirna Šuljug
Dizajn izložbe i kataloga: Zrinka Kukuljica Merčep
Fotografije i video: Darko Puharić
Stručni suradnici: Aleksandar Durman, Dora Šimić, Ivan Pavešković Burazer

Širok spektar zanata i vrhunska kvaliteta proizvoda koji su rezultat vještine vučedolskih zanatlija, a posebice standardi koje su, kao najraniji Indoeuropljani dostigli i ostavili nam ih do danas, govore o visokome životnom standardu i tehnološkim dosezima vučedolskog čovjeka. Jasno je da bez prikladna alata majstor ne može svoj zanat obaviti uspješno. Vučedolski zanatlija pokazuje da je ovo visoko civilizirano i odlično organizirano društvo poznavalo podjelu poslova, što dokazuju i radionički objekti na rubnom dijelu naselja, otkriveni u najnovijim sustavnim arheološkim istraživanjima na položaju Kukuruzišta Streim. Da bi se što uspješnije obavljao pojedini zanat, alat se morao dodatno posebno osmisliti i konstruirati te stalno unaprjeđivati. Stoga ova izložba nosi naziv „Bez zanata nema alata“.

Brojni alati načinjeni iz različitih sirovina svjedoče o potrebama vučedolske kulture za unaprjeđenjem stočarstva, zemljoradnje, lova i ribolova, drvodjelstva, tkanja, izrade obuće i odjeće od kože te lončarstva, a posebno metalurgije.

Među koštanim oruđem ističu se motike od rogova koje su imale rupu za dršku, zatim igle, šila, spatule, višefunkcionalni koštani alat, strelice, harpuni i udice.

Premda se na obrađenim kostima jasno vide prvi tragovi piljenja – ujedno i najstariji tragovi pile uopće – pila u vučedolskoj kulturi, kao ni u ostatku svijeta tog vremenu, još nije nađena. Na lokalitetu Vučedol pronađena je pila, ali u sloju mlađem od vučedolske kulture.

Kameni žrvnjevi (zaobljene granitne ploče), od kojih su neki težili i do gotovo 30 kg, te pripadajući rastirači, bili su inventar svake kuće. Često nađeni upravo uz središnje ognjište, svjedoče o visoko razvijenoj zemljoradnji. Potreba za njima rezultirala je širenjem kulture čiji su pripadnici odlazili u udaljene krajeve u potragu za granitom kojega nije bilo u bližoj okolici njihove matične zone naseljavanja.

Uz žrvnjeve, velik je broj nalaza kamenih bruseva kojima se oštrio i obrađivao koštani alat, kamenih sjekira s rupom za nasad drške, dlijeta i batova. Brojne kamene jezgre i njihovi cijepani dijelovi (mikroliti) također potvrđuju intenzivnu zanatsku djelatnost.

Uz koštane i kamene alatke, Vučedolac je sigurno koristio alate izrađene iz drveta, a pomoćni alati bili su izrađeni i iz gline – utezi, kalemi i dr.

Svakako najveći razvoj zanatstva svojega razdoblja Vučedolac postiže u metalurgiji. S pomoću dvodijelnih i višedijelnih kalupa započinje najstariju serijsku proizvodnju metalnih predmeta, a razvojem metalurških peći manipulira metalom od kojega proizvodi nove alate – one masivnije poput sjekira, ali i posebne sitne instrumente, spatule i igle koje su služile za obavljanje detaljnijih specijaliziranih poslova.

Na izložbi je izložen originalni materijal kojega posjetitelji doživljavaju u kontekstu zanatskih radionica Vučedolaca u koje „zaviruju“ i na taj način doživljavaju tehnološka dostignuća Vučedolaca u trećem tisućljeću prije Krista. Izložbu prati video i bogato opremljen katalog.

Tehnološki dometi vučedolske kulture
predavanje prof. dr. sc. Aleksandra Durmana

U sklopu izložbe Bez zanata nema alata prof. dr. sc. Aleksandar Durman održat će predavanje na temu Tehnološki dometi vučedolske kulture kojom će posjetitelje uvesti u svijet vučedolskog zanatstva koje je u vrijeme trećega tisućljeća prije Krista bilo revolucionarno i kojim su Vučedolci uveli svijet u novo, brončano doba.

Info:
AMZD PRESS

AMZ – Izložba ‘Braća po oružju – Elite željeznog doba’ (PRESS)

Arheološki muzej u Zagrebu

Izložba
Braća po oružju – Elite željeznog doba

u Arheološkom muzeju u Zagrebu

U četvrtak, 16. svibnja 2019. s početkom u 12 sati (podne) u Arheološkom muzeju u Zagrebu održat će se otvorenje izložbe ” Braća po oružju – Elite željeznog doba”.

Izložba “Braća po oružju – Elite željeznog doba” prikazuje dva ratnička groba iz kaptolske i dolenjske skupine starijeg željeznog doba. Iako se te skupine po mnogo čemu razlikuju, prvenstveno po grobnom ritualu, u materijalnoj kulturi zajednica iz Kaptola u Požeškoj kotlini i Novog mesta u Sloveniji, nalazimo i mnogo tragova međusobnih kontakata. Komunikaciju i razmjenu između takvih geografski udaljenih i kulturno različitih skupina omogućavale su uske veze između njihovih elita. Čini se da je ideologija tih elita koja se odražava na njihovoj nošnji i oružju bila na određenoj razini univerzalna na golemom prostoru što je omogućilo stvaranje dalekosežnih komunikacijskih mreža u kojima upravo središta Kaptol i Novo mesto zauzimaju izuzetno važno mjesto. Dva ratnika prikazana na Izložbi izvrstan su primjer onih veza koje su činile kulturno tkivo kontinentalne Europe u Homerovo doba 8. stoljeća prije Krista.

Novo mesto je jedan od najvažnijih centara starijeg željeznog doba na jugoistočnoalpskom prostoru s utvrđenim visinskim naseljem (gradinom), koje omeđuje veće naseobinsko područje s pećima za taljenje željezne rude te s brojnim grobljima pod tumulima te pojedinačnim grobnim humcima (tumulima). Među do sada istraženih 1350 stariježeljeznodobnih kosturnih grobova, nalazilo se i 20 bogato opremljenih kneževskih grobova. Na Kapiteljskoj njivi, koja je najveće groblje smješteno tik uz utvrđeno naselje, postoji kontinuitet pokopavanja tijekom cijelog prvog tisućljeća pr. Kr. od kasnog brončanog doba te tijekom starijeg i mlađeg željeznog doba. Groblje s 350 kasnobrončanodobnih te 750 mlađeželjeznodobnih paljevinskih grobova te sa 70 tumula i 1200 kosturnih stariježljeznodobnih grobova jedno je od najvećih europskih nekropola, koja otkriva razvoj i ustroj društva prvog tisućljeća pr. Kr. Jednanaest stariježeljeznodobnih grobova su kneževski grobovi, koji su vremenski opredijeljeni od početka do kraja starijeg željeznog doba. Među brojnim i bogatim grobnim prilozima ističu se figuralno ukrašene brončane situle.

Prestižni grobni prilozi u grobu I/16 na Kapiteljskoj njivi, među kojima se najviše ističu kaciga i zakrivljen mač, pokopanog u prvim desetljećima 7. stoljeća pr. Kr. definiraju pokojnika kao jednog od prvih knezova u Novom Mestu, koji je bio dio vrha halštatske elite, koja je vodila i usmjeravala europsko društvo starijeg željeznog doba. Bio je pokopan u grobnu jamu obloženu kamenom unutar velikog zemljanog humka (tumula) s više od 80 grobova kružno položenih oko središnjeg groba. Pokojnik je bio star između 20 i 40 godina i njegov ukop je drugi najstariji ukop u tumulu. U grob su priložene tri posude od keramike, dvije željezne sulice, dvije sjekire – brončanu i željeznu, dvije brončane igle, željezni nož, pojas s dva brončana utega, željezne žvale od jahaćeg konja te zdjelastu kacigu i željezni zakrivljeni mač – mahairu u drvenim broncom okovanim koricama. Podrijetlo konjske opreme i mahaire možemo naći u Podunavlju, dok je kaciga proizvod domaćeg dolenjskog prostora. Na stijenkama keramičkih posuda nađen je grafit, kojega nema na području Dolenjske, ali je prisutan u pretpovijesnom naselju na Kaptolu. Uvezeni predmeti dokazuju kontakte pretpovijesnih elita koje su učvršćivale svoje međusobne veze i društveni status razmjenom darova i trgovinom.

Požeška kotlina je veoma zatvorena dolina okružena s pet gora i samo jednim prirodnim izlazom prema jugu. Kroz cijelu prapovijest bila je izuzetna mikroregionalna cjelina s izuzetno važnim i atraktivnim nalazištima, a posebno tijekom željeznog doba. Središnje i najpoznatije nalazište je Kaptol. Riječ je kompleksnom nalazištu koje se sastoji od utvrđenog naselja i dvije nekropole. Istraživanja koja su tek počela na naselju donijela su neočekivane rezultate o intenzivnom životu koji je trajao gotovo dva stoljeća nakon prestanka gradnje tumula, a geofizikalna istraživanja sugeriraju gotovo urbanu strukturu gusto naseljenog i visoko organiziranog prostora. Na južnoj nekropoli pod imenom Čemernica uočeno je i istraženo 14 tumula. Dva kneževska groba s nekropole (tumuli IV i X) sadržavala su poznate nalaze grčkih kaciga. Sjeverna nekropola na kojoj je bilo vidljivo 25 tumula nalazi se južno od naselja smještenog na istom položaju Gradci. Na toj nekropoli otkriven je do sada najbogatiji kneževski grob željeznog doba na prostoru Hrvatske (tumul 6). Ovdje se također nalazi i tumul 10 koji je predstavljen na Izložbi.

Tumul 10 u Kaptolu na položaju Gradci prvi puta je istraživan 1975. godine u pokušaju da se obnove istraživanja u Kaptolu. Istražena je jedna četvrtina tumula i tom prilikom su pronađene četiri posude – među njima i lonac s bikovskim protomama. Sustavno istraživanje koje je provedeno 2007. godine otkrilo je pravokutnu grobnu komoru koja je bila načinjena od drveta i obzidana kamenom. Na sjeverozapadnoj strani bio je mali dromos dužine oko 1 metar također obzidan kamenom. Unutar komore pronađeno je još osam keramičkih posuda koje s već pronađenim čine izuzetan komplet. Među metalnim nalazima ističe se komplet oružja koji se sastojao od dva željezna koplja, željezne sjekire s ručicama i brončane sjekire sa zaliscima koja je označena geometrijskim znakom. Komplet oružja je vjerojatno bio u umotan u tkaninu i položen u kut grobne komore, a zavežljaj je bio učvršćen s dvije brončane višeglave igle. U grobu su pronađeni i željezni nožići i željezna perla koji su vjerojatno bili dio pojasa od organskog materijala.

Kaptol nije jedini stariježeljeznodobni centar u Požeškoj kotlini. U tijeku je istraživanje drugog željeznodobnog središta, 6 km istočno od Kaptola na položaju Kagovac. Također je riječ o utvrđenom naselju s dvije nekropole. Na zapadnoj nekropoli je uočeno 13 velikih tumula dok se južna nekropola sastoji od petnaestak veoma malih humaka.

Izložba je otvorena za posjetitelje od 16. svibnja do 23. lipnja 2019. godine

Realizaciju Izložbe financijski je pomogao Grad Zagreb

Organizacija izložbe: Arheološki muzej u Zagrebu, Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Dolenjski muzej Novo mesto
Autori izložbe: Hrvoje Potrebica i Borut Križ

Izložba

Info:
AMZ PRESS