Museo Archeologico Regionale Lilibeo di Marsala (osvrt Kristina Gwirtzman)

Marsala, Sicilija

Web: http://www.marsalaturismo.it/index.php?mn=1:118:0:0

Kolovoz, 2018

Autor teksta i fotografija: Kristina Gwirtzman, MA, MA

Galerija fotografija

Museo Archeologico Regionale Lilibeo di Marsala nalazi se u sicilijanskom gradu Marsali, smještenom na zapadnoj strani otoka koju su nekad davno (već u 10. st. pr. n. e.) kontrolirani drevni Feničani. Današnji Muzej nalazi se u prostorima nekadašnje tvornice vina Baglio Anselmi koji svojom arhitekturom visokih stropova, prostranih dvorana i velikog unutarnjeg dvorišta čine idealan “dom” nalazima koje čuvaju.

Muzej se nalazi u sklopu Arheološkog parka Lilybaeum, grada čija prošlost seže duboko u prapovijest i kontinuirano teče, na istom mjestu, sve do srednjeg vijeka. Ostaci Lilybaeuma u raznim fazama postojanja, mogu se razgledati šetnjom arheološkim parkom, kojeg uglavnom čini velik zaravnjen plato na kojem su, na više mjesta, otvoreni i prezentirani arheološki iskopi.

Sam Muzej čuva mnoštvo nalaza, među kojima dominiraju oni feničke i rimske provenijencije, pronađenih tijekom višegodišnjih iskopavanja Lilybaeuma te obližnjih lokaliteta u regiji Trapani, no jedinstven je po olupini feničkog ratnog broda, jedinoj ove vrste u svijetu!

Interesantno je kako za ovaj fantastičan nalaz ne zna puno posjetitelja koji dolaze na Siciliju, što potvrđuje i relativno slaba posjećenost Muzeju. Olupina je C-14 metodom datirana u 3. st. pr. n.e., preciznije u 235. godinu, odnosno u vrijeme Punskih ratova. Brod je bio dugačak 35 metara, širok 4.8 metra, a dubina mu se procijenjuje na 2.7 metara. Otkriven je slučajno, 1969. godine, nedaleko od današnjeg grada Marsale. U istraživanju, koje je donijelo mnoštvo senzacionalnih podataka, sudjelovao je međunarodni tim arheologa pod vodstvom britanke Honor Frost, a prilikom rekonstrukcije trupa, odnosno za izradu metalnog kostura, angažiran je poznati brodograditelj Vito Bonanno.

Muzej u Marsali. Autor: KG.

Posebno je važno istaknuti otkriće ugraviranih i bojanih “oznaka-vodilja” na raznim konstrukcijskim dijelovima broda koje su brodograditeljima omogućavale lakše i brže sastavljanje. One ukazuju na postojanje masovne produkcije brodskih dijelova, čime je potvrđena istinitost podataka u tekstovima starih rimskih historiografa koji govore o iznimno brzoj i efikasnoj brodogradnji drevnih Feničana.

“Brod iz Marsale” u literaturi se uglavnom definira kao ratni – takav je zaključak donesen radi oblika trupa i popratnih nalaza, odnosno tereta broda, no, upravo radi velike količine amfora koje je brod, u vrijeme potonuća, u trupu sadržavao, postoje i mišljenja po kojima je on imao dvojnu funkciju – uz to što je bio ratni, mogao je služiti i kao brzi trgovački brod, ovisno o trenutnoj potrebi. Među nalazima, u olupini su pronađeni i dijelovi stabljiki biljke kanabis (cannabis sativa). Pretpostavlja se da su biljku koristili mornari koji su očito, već i u tim davnim vremenima, bili svijesni njezinih svojstava.

Što se tiče same kvalitete prezentiranih informacija, Muzej i arheološki park popraćeni su solidnom količinom jasno pisanih višejezičnih informacijskih panela pa se posjetitelj može dobro informirati i bez stručnog vodstva. Prezentacija unutar samog muzeja klasična je i slijedi kronološko – topografski obrazac organizacije nalaza. Dodatak tome multimedijski je prikaz simulacije pomorske bitke u vrijeme Prvog punskog rata. Ono što je meni kao arheologu predstavljalo svojevrsni nedostatak jest nepostojanje muzejske trgovine i nemogućnost kupnje nekih od tiskovina vezanih uz muzejske nalaze i lokalitet te originalnih suvenira. Fotografiranje je dozvoljeno, a ako ste student arheologije ili arhitekture, ulaz je, uz prethodno predočenje studentske iskaznice, besplatan.

 

IARH – Otvorenje izložbe i prezentacija kataloga “Arheološka istraživanja na nalazištu Banjače” (PRESS)

Arheološka istraživanja na nalazištu Banjače

Otvorenje izložbe i prezentacija kataloga “Arheološka istraživanja na nalazištu Banjače” održat će se u ponedjeljak 27.08. 2018. u 19 sati u Narodnoj knjižnici u Dugopolju. Izložba je realizirana u suradnji Općine Dugopolje, Narodne knjižnice Dugopolje, udruge LAG Zagora,  Odsjeka za arheologiju i Instituta za arheologiju.

Izvor
IARH PRESS

AMZ – Izložba Povratak u prošlost – bakreno doba u sjevernoj Hrvatskoj (PRESS)

Povratak u prošlost – bakreno doba u sjevernoj Hrvatskoj

Arheološki muzej u Zagrebu

Izložba Povratak u prošlost – bakreno doba u sjevernoj Hrvatskoj

Od 30. kolovoza do 19. studenog 2018. godine

U četvrtak, 30. kolovoza 2018. godine u 19 sati, u Arheološkom muzeju u Zagrebu otvorit će se izložba „Povratak u prošlost – bakreno doba u sjevernoj Hrvatskoj“.

Autorice Izložbe Jacqueline Balen, Ina Miloglav i Dragana Rajković prikazale su život populacija u bakrenom dobu na području sjevernog dijela Republike Hrvatske, njihovu međuovisnost i komunikaciju s ostalim dijelovima europskog kontinenta te kontinuitet života na prostoru Hrvatske.

Izložba prikazuje sve aspekte života eneolitičkog čovjeka kroz razdoblje od približno 2000 godina, kroz izradu predmeta za svakodnevnu upotrebu, ukrašavanje tih istih predmeta, načina organizacije naselja, prehrane, religije i kulta, iskorištavanja sirovina te zagrobnoga života.

Na izložbi se mogu vidjeti uz neke od najreprezentativnijih predmeta bakrenog doba i najnoviji pronađeni, do sada još neobjavljeni, predmeti kultura bakrenoga doba koje su obitavale na prostoru sjeverne Hrvatske. Tijekom trajanja izložbe Arheološki muzej u Zagrebu organizirat će niz popratnih događanja i ugostiti tri izložbe s tematikom bakrenog doba.

Izložba je otvorena za posjetitelje od 31. kolovoza do 19. studenog 2018. godine.

Autorice izložbe: Jacqueline Balen (Arheološki muzej u Zagrebu), Ina Miloglav (Odsjek za arheologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu) i Dragana Rajković (Arheološki muzej Osijek)

Predmete na izložbi ustupili su: Arheološki muzej u Zagrebu, Arheološki muzej Osijek, Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Geoarheo d.o.o., Muzej grada Koprivnice, Gradski muzej Križevci, Gradski muzej Nova Gradiška, Gradski muzej Požega, Gradski muzej Vinkovci, Gradski muzej Virovitica, Institut za arheologiju, Kaducej d.o.o., Muzej Brodskog Posavlja, Muzej Đakovštine, Muzej grada Zagreba, Zavičajni muzej Našice, Muzej grada Zagreba, Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru, Muzej Moslavine Kutina i Muzej Radboa.

Glavna značajka bakrenoga doba ili eneolitika (aeneus-mjeden, bakren, lithos-kamen) jest upotreba metala, i to bakra i zlata, za izradbu nakita, oružja i oruđa, iako je već u neolitiku čovjek ovladao novim tehnologijama, odnosno proizvodnjom metala, isprva se oslanjajući samo na površinske nalaze elementarnoga bakra.

Proces transformacije kasnih neolitičkih kultura u eneolitičke manifestacije nije svuda tekao istodobno niti se odvijao na isti način. Zbog geografske odlike tla i prethodne heterogenosti u razvoju neolitičkih zajednica te zbog utjecaja iz različitih kulturnih centara (Karpatska kotlina, Egeja, Pont) pojedine kulture oblikovale su se s lokalnim specifičnostima. Teritorij današnje Hrvatske kao udaljeniji od ishodišta spomenutih promjena drugačije je proživljavao preobrazbu u eneolitik od jugoistočnih krajeva Europe i Balkana.

Sjevernohrvatski prostor u eneolitičko je doba bio područje rasprostiranja niza značajnih kulturnih pojava. Sve te pojave rezultirale su izuzetnim bogatstvom arheoloških nalaza. Različit intenzitet iskopavanja pojedinih područja kao i pojedinih kultura za posljedicu ima neravnomjerno poznavanje pojedinih kulturnih pojava bakrenog doba ili eneolitika. Također nedovoljan broj sustavnih iskopavanja višeslojnih nalazišta još uvijek nam ne daje pravu kronološku poziciju pojedinih kultura koje su obitavale na ovim prostorima.

Tijekom trajanja izložbe Arheološki muzej u Zagrebu pripremio je bogat program koji se sastoji od stručnih vodstva autora Izložbe, predavanja i radionica i tri gostujuće Izložbe koje obrađuju različite teme bakrenog doba.

Tako će posjetitelji biti u prilici vidjeti od 18. rujna izložbu iz Gradskog muzeja Nova Gradiška: „Zaštitna arheološka istraživanja Ruščica-Glogove-Praulje“ koja prikazuje rezultate istraživanja lokaliteta badenske kulture. Autorice izložbe: Marija Mihaljević, Danimirka Podunavac i Marina Matković Vrban.

Od 17. listopada u Arheološkom muzeju u Zagrebu gostuje izložba „Astralni simbolizam u vučedolskoj kulturi“ Muzeja Vučedolske kulture autora Mirele Hutinec, Aleksandra Durmana i Darka Puharića.

Posljednja gostujuća izložba „Beketinci-Bentež, naselje iz eneolitika, ranoga i kasnoga srednjega vijeka“ Arheološkog muzeja Osijek autora Dragane Rajković i Zvonka Bojčića za posjetitelje će biti otvorena od 7. studenog 2018. godine.

Kreativne i umjetničke radionice „Šetnja kroz bakreno doba“ namijenjene djeci i mladima od 10 do 15 godina održat će se 20. listopada i 17. studenog s početkom u 11 sati. Polaznici radionice naučit će o tehnikama ukrašavanja keramičkih posuda te na koji način se počeo koristiti i obrađivati metal uz edukativnu publikaciju „Šetnja kroz Bakreno doba“.

Besplatna stručna vodstva autorice Izložbe održat će se 20. listopada i 17. studenog s početkom u 12 sati. Posjetitelji imaju priliku saznati nešto više uz druženje s autoricom Izložbe dr. sc. Jacqueline Balen, muzejskom savjetnicom Arheološkog muzeja u Zagrebu.

Otvorenje izložbe dio je službenog programa skupa 22nd European Meeting of the Paleopathology Association u organizaciji Instituta za antropologiju.

Izvor

AMZ PRESS

MGST – Izložba „CAR I NAS PAR”, radionica i modna revija „FASHION WEEK AD. 4TH CENTURY“ u Jugoistočnoj kuli Dioklecijanove palače (PRESS)

flajer centar PROGRAM 08 MJ

Otvorenje izložbe „CAR I NAS PAR“, u organiziaciji Udruga Kultura Split u suradnji s Muzejom Grada Splita, održat će se u Jugoistočnoj kuli Dioklecijanove palače u petak, 24. kolovoza 2018. s početkom u 20 sati!

Uz izložbu, u Jugoistočnoj kuli je u pripremi radionica i modna revija za djecu „FASHION WEEK AD. 4TH CENTURY“ u petak, 31. kolovoza 2018. od 12 do 14 sati! Naši najmlađi će na zanimljivoj radionici doznati kako su se oblačili stari Rimljani, što je tada bilo IN, koje modne dodatke su nosili… Vidimo se u Jugoistočnoj kuli u zajedničkoj šetnji kroz vrijeme.

Izvor

MGST PRESS

AMZ – Izložbe: Graditeljstvo Branimirovog vremena i materijalna kultura u ranosrednjovjekovnoj Kneževini Hrvatskoj i Hrvatska u vrijeme kneza Branimira – pisana svjedočanstva o knezu Branimiru i arheološka istraživanja Gornjeg Muća (PRESS)

 AMZ Branimirova Godina Idejni Znak I Logo 201711 1

U Arheološkom muzeju u Zagrebu od 13. siječnja 2018. odvija se program pod nazivom Hrvatska u vrijeme kneza Branimira – 1130. obljetnica od godine uklesane uz ime kneza Branimira na oltarnu gredu iz Gornjeg Muća koji će trajati do 30. prosinca 2018. godine. Ovim programom obilježavamo 1130 godina od godine 888. koja je uklesana uz ime kneza Branimira na ulomku oltarne pregrade pronađene u Gornjem Muću kraj Splita, dijelu nekadašnje crkve izgrađene u vrijeme kneza Branimira. Taj period često nazivamo “Branimirovom renesansom” jer u njemu izgradnja crkvi i klesarska aktivnost dosežu značajan procvat. Očekuju vas tri izložbe, ciklus predavanja i radionice za sve uzraste na kojima predstavljamo zanimljivu ranosrednjovjekovnu povijest Hrvatske.

Cjelogodišnji program “Branimirova godina – Hrvatska u doba kneza Branimira” na poveznici: Branimirova godina – deplijan

Informativni letak na poveznici: Branimirova godina – info letak

Kontakti:

Maja Bunčić, viši kustos, Srednjovjekovni odjel
mbuncic@amz.hr
+385 (1) 4800011

Zorica Babić, viši muzejski pedagog, Pedagoški odjel
zbabic@amz.hr
+385 (1) 4800003

Anita Dugonjić, kustos, Srednjovjekovni odjel
adugonjic@amz.hr
+385 (1) 4800011

Pratite aktualan program Branimirove godine:

Dvije izložbe

Graditeljstvo Branimirovog vremena i materijalna kultura u ranosrednjovjekovnoj Kneževini Hrvatskoj

i

Hrvatska u vrijeme kneza Branimira – pisana svjedočanstva o knezu Branimiru i arheološka istraživanja Gornjeg Muća

otvorene za posjetitelje od 22. kolovoza 2018. godine

 

IZLOŽBA

Graditeljstvo Branimirovog vremena i materijalna kultura u ranosrednjovjekovnoj Kneževini Hrvatskoj

Izložba je otvorena za posjetitelje od 22. kolovoza do 30. prosinca 2018.

Graditeljstvo Branimirovog vremena

Središnji dio izložbe postavljene na drugom katu Arheološkog muzeja u Zagrebu zauzima idejna rekonstrukcija oltarne pregrade koja dočarava izgled unutrašnjosti nekadašnje starohrvatske crkve sv. Petra u Gornjem Muću kraj Splita kojoj je pripadao jedan od najljepših ranosrednjovjekovnih klesarskih radova – ulomak grede s uklesanim imenom hrvatskog vladara Branimira i godinom 888. Ovaj spomenik A kategorije zauzima važno i istaknuto mjesto u prostoru izložbe, a uz njega se također dijelovima kamenog crkvenog namještaja predstavljaju još dva vrlo važna starohrvatska nalazišta: Kapitul i Biskupija kod Knina.

Svjetovni segment života ranosrednjovjekovne Kneževine Hrvatske prikazan je izborom nalaza novca koji su dragocjeno svjedočanstvo o utjecajima i vezama Hrvata i susjednih država, dok o ukrašavanju i nošnji svjedoče nalazi, uglavnom jednojagodnih i četverojagodnih, naušnica pronađenih u najčešće slučajno otkrivenim grobovima na području Dalmacije, Like i Kvarnera. Time se zaokružuje slika o materijalnoj kulturi Hrvatske od vremena prvih hrvatskih vladara sve do dolaska ugarske dinastije Arpadovića na hrvatsko prijestolje.

Autorice izložbe: Maja Bunčić, Anita Dugonjić

Stručni suradnik: Željko Demo

Likovno oblikovanje postava: Mario Beusan

__________________

IZLOŽBA

Hrvatska u vrijeme kneza Branimira – pisana svjedočanstva o knezu Branimiru i arheološka istraživanja Gornjeg Muća

Izložba je otvorena za posjetitelje od 22. kolovoza do 31. listopada 2018.

Pisana Svjedočanstva o knezu Branimiru

Pronalazak jednog od najvažnijih spomenika rane hrvatske povijesti, ulomka kamene oltarne pregrade starohrvatske crkve izgrađene u drugoj polovini 9. stoljeća, koji je pronađen uz crkvu sv. Petra Apostola 1871. godine, privukao je veliko zanimanje kulturne i političke javnosti tog vremena, jer je na njemu uklesano ime hrvatskog vladara Branimira i godina 888. Okolnosti pronalaska i razlozi njegovog smještaja u Arheološki muzej u Zagrebu (tada Arheološki odjel Narodnog muzeja), objašnjene su i prikazane korespondencijom između tadašnjeg ravnatelja Šime Ljubića i župnika u Gornjem Muću, Mije Jerka Granića. U to vrijeme iz Muća u Muzej pristižu brojni predmeti koji se datiraju od pretpovijesti do srednjeg vijeka od kojih je dio izložen je na izložbi.

Izložba donosi pregled arheoloških istraživanja oko crkve sv. Petra apostola u Gornjem Muću od kojih su detaljnije prikazani preliminarni rezultati istraživanja koje je od 1975. do 1994. godine provodio Muzej hrvatskih arheoloških spomenika – Split uz izbor nekoliko grobnih cjelina s nalazima nakita i konjaničke opreme.

Položaj kneza Branimira prikazan je kroz pisana svjedočanstva koja govore o njegovom političkom značaju tog vremena. Središnje mjesto ovog dijela izložbe zauzimaju pisma pape Ivana VIII. upućena knezu Branimiru te prikaz Čedadskog evanđelistara na čijim su listovima zapisana imena hodočasnika u sjeverni talijanski grad Cividale među kojima se nalaze i imena kneza Branimira i kneginje Maruše. Izložba završava kratkim opisom stanja u Europi i na Sredozemlju u devetom stoljeću i zidnim kolažom izbora novinskih članaka i izložbi s temom Branimirovog spomenika.

Autorice izložbe: Maja Bunčić, Anita Dugonjić (Arheološki muzej u Zagrebu) i Maja Petrinec (Muzej hrvatskih arheoloških spomenika – Split)

Grafičko oblikovanje i priprema: Atelier ANII

 

Izvor

AMZ PRESS

AMZD – Otvorenje izložbe ‘Multikulturalni aspekt neolitičkog nalazišta Brezovljani’ (PRESS)

Arheološki muzej Zadar, Muzej ninskih starina i Gradski muzej Križevci imaju čast pozvati na otvorenje izložbe „Multikulturalni aspekt neolitičkog nalazišta Brezovljani“, u petak 3. kolovoza 2018. godine u 20:30 sati u Muzeju ninskih starina.

Izložbom je predstavljeno arheološko nalazište Brezovljani, smješteno 13 km južno od Križevaca koje se datira u prijelaz srednjeg na kasni neolitik (5000/4900 – 4600 pr. Kr.).

Prvo je iskopavanje 1973. godine proveo S. Dimitrijević izdvojivši brezovljanski tip sopotske kulture. Nastavak istraživanja pokrenut je 2002. godine. Sustavna istraživanja koja su trajala do 2016. godine rezultirala su izdvajanjem horizonta Brezovljani-Sé-Lužianky.

Naglasak izložbe je stavljen na posebne keramičke nalaze koji ukazuju na povezanost lokaliteta Brezovljani sa širokim prostorom kultura protolenđelskog kruga s područja današnje jugozapadne Slovačke, Donje Austrije i austrijskog Gradišća te jugozapadne Mađarske. Keramički nalazi sa lokaliteta Brezovljani upućuju i na kontakte s područjem današnje Moravske i Donje Austrije na kojima je rasprostranjena ubodnotrakasta keramika, ali i kontakte sa područjem središnje Bosne na kojem se nalazi butmirska kultura.

Izvor

AMZD PRESS