AMZ – Izložba ‘Knez iz Bojne – novo poglavlje hrvatske povijesti’ (PRESS)

Poziv na press konferenciju povodom prezentiranja neprocjenjivog arheološkog nalazišta hrvatske povijesti Bojna – Brekinjova Kosa u utorak, 16. travnja 2019 u 11 sati

i otvorenje izložbe „Knez iz Bojne – novo poglavlje hrvatske povijesti“ u 12 sati

Velika dvorana Arheološkog muzeja u Zagrebu

Poštovana/i,

Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Hrvatski restauratorski zavod, Gradski muzej Sisak, Institut za antropologiju i Arheološki muzej u Zagrebu Vas pozivaju na press konferenciju povodom prezentiranja neprocjenjivog arheološkog nalazišta hrvatske povijesti, Bojna – Brekinjova Kosa, u utorak 16. travnja 2019. godine, s početkom u 11 sati u Velikoj dvorani Arheološkog muzeja u Zagrebu, Trg Nikole Šubića Zrinskog 19, Zagreb.

Govornici na konferenciji:

  • Davor Trupković, dipl. ing. arh., pomoćnik ministrice kulture RH
  • dr. sc. Ivana Miletić Čakširan, koordinatorica projekta, pročelnica Konzervatorskog odjela u Sisku Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture RH
  • dr. sc. Marijana Krmpotić, viši konzervator arheolog, voditeljica arheoloških istraživanja, voditeljica Odjela za kopnenu arheologiju, sjedište Zagreb, Službe za arheološku baštinu Hrvatskog restauratorskog zavoda
  • Damir Doračić, viši restaurator, voditelj Konzervatorsko-restauratorskog odjela Arheološkog muzeja u Zagrebu
  • dr. sc. Mario Novak, viši znanstveni suradnik na Institutu za antropologiju

Otvorenje izložbe „Knez iz Bojne – novo poglavlje hrvatske povijesti“ održat će se nakon press konferencije, u utorak 16. travnja s početkom u 12 sati u Velikoj dvorani Arheološkog muzeja u Zagrebu, Trg Nikole Šubića Zrinskog 19, Zagreb.

Ukratko o nalazištu Bojna – Brekinjova Kosa

Arheološko nalazište Bojna – Brekinjova Kosa nalazi se na području Grada Gline u Sisačko-moslavačkoj županiji. Smješteno je na visinskom strateškom položaju koji je omogućavao nadzor prometa između Pounja i Topuskog. Ovo dugo zaboravljeno mjesto danas je prekriveno šumom te unutar eksploatacijskog polja kamenoloma. Upravo su zbog eksploatacije kamenoloma provedena zaštitna arheološka istraživanja 2011. i 2015. godine kad su nađeni i iznimno vrijedni ranosrednjovjekovni nalazi. S obzirom na valorizaciju i značajnu ugroženost nalazišta zbog eksploatacije kamena je 2016. godine Hrvatski restauratorski zavod počeo sustavno arheološko istraživanje financirano sredstvima Ministarstva kulture RH.

Ukratko o vrijednosti nalaza

Pronađeni ranosrednjovjekovni nalazi, među njima i 37 grobova, neprocjenjivi su za poznavanje najranije hrvatske povijesti u razdoblju od 7. do 9. stoljeća. Zbog malog broja arheoloških nalaza s područja kontinentalne Hrvatske koji se mogu datirati u ovo razdoblje i malo povijesnih izvora, ovi nalazi pružaju dragocjene podatke. Među nalazima bogato opremljenih pokojnica i pokojnika ističe se grob kneza koji je sahranjen s luksuznom opremom (srebrne, pozlaćene ostruge s garniturom za pričvršćivanje, privjesak s gorskim kristalom, zlatan novac bizantskog cara Konstantina V. Kopronima te odjeća protkana zlatnim nitima), poput njegova suvremenika iz Biskupije kod Knina, jednog od najznačajnijih središta ranosrednjovjekovne hrvatske kneževine. Otkrića s Bojne ukazuju na postojanje jednako snažnog političkog središta na području današnje Banovine, čime se otvara novo poglavlje u poznavanju najranije hrvatske povijesti.

Kako bi se vratio izvorni sjaj vrijednim nalazima iz do sada istraženih grobova provedena je konzervatorsko-restauratorska obrada. Tijekom složenih i dugotrajnih konzervatorsko-restauratorskih postupaka obavljena su i brojna arheometrijska istraživanja, kojima je određen sastav materijala te su rekonstruirani tehnološki procesi njihove izrade.

Kosturni ostaci pokojnika su zbog izuzetno kisele zemlje gotovo u potpunosti propali, no i skromna količina preostalih bioarheoloških ostataka rezultirala je važnim saznanjima o spolu pokojnika, starosti u trenutku smrti, načinu prehrane te eventualnim preživjelim traumama. Arheološka istraživanja te konzervatorsko-restauratorski radovi još uvijek traju, a nova otkrića će upotpuniti sliku o populaciji koje je živjela i koja je sahranjena na ovom položaju.

Izložba i partneri
S ciljem prezentiranja ovog neprocjenjivog nalazišta hrvatske povijesti stručnoj i široj javnosti, izložbom „Knez iz Bojne – novo poglavlje hrvatske povijesti“, će biti predstavljeni ekskluzivni nalazi na kojima su dovršeni konzervatorsko-restauratorski postupci.

U realizaciju ovog opsežnog projekta kojeg koordinira Konzervatorski odjel u Sisku Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture RH, uključeni su Hrvatski restauratorski zavod, Arheološki muzej u Zagrebu, Gradski muzej Sisak te Institut za antropologiju.

Osobe za kontakt
Koordinacija projekta: dr. sc. Ivana Miletić Čakširan, pročelnica Konzervatorskog odjela u Sisku Sektora za konzervatorske odjele i inspekciju Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture RH

Izložba i arheološka istraživanja: dr. sc. Marijana Krmpotić, viši konzervator arheolog, voditeljica Odjela za kopnenu arheologiju, sjedište Zagreb, Službe za arheološku baštinu Hrvatskog restauratorskog zavoda

Arheološki muzej u Zagrebu: Davorka Maračić, djelatnica za poslove marketinga i odnose s javnošću, Odjel za marketing i odnose s javnošću Arheološkog muzeja u Zagrebu

Izložba

Info:
AMZ PRESS

AMN – Izložba ‘Astralni simbolizam u vučedolskoj kulturi’ (PRESS)

Arheološki muzej Narona i Muzej vučedolske kulture imaju čast pozvati Vas na prigodno predavanje prof. dr. sc. Aleksandra Durmana i otvorenje izložbe Astralni simbolizam u vučedolskoj kulturi u četvrtak 28. ožujka u 18:00 sati Arheološkom muzeju Narona.

Predavanje će se održati u 18:00 a otvorenje izložbe u 19:00 sati.

Autori stručne koncepcije izložbe su prof. dr. sc. Aleksandar Durman, Mirela Hutinec i Darko Puharić.

Cilj izložbe je kroz suvremeno i zanimljivo interpretirane astralne simbole na vučedolskoj keramici, posjetiteljima približiti i promovirati arheologiju, te astronomiju koja je kao znanost prilično zapostavljena. Na izložbi se prezentira prvo piktografsko pismo kojim su se služili Vučedolci, a koje je prof. dr. sc. Aleksandar Durman iščitao s bogato dekoriranih keramičkih posuda.

Događaj koji su Vučedolci zabilježili na vučedolskoj terini, a koji je 2000 godina kasnije u Odiseji zabilježio Homer, koji nebeskim komponentama pridružuje božanske likove / Mars – Ares, Venera – Afrodita, nevidljiva mreža – Plejade, te nebeski lovac Orion – Hefest / na Vučedolu je označen ljudskom žrtvom u slavu vučedolskog boga vatre, koji je imao svoje zemaljske zastupnike, a povod je mogao biti rijedak nebeski događaj u kojemu je i taj bog sudjelovao.

Uoči otvorenja izložbe Astralni simbolizam u vučedolskoj kulturi u Arheološkom muzeju Narona održat će se i prigodno predavanje o Astralnom simbolizmu u vučedolskoj kulturi prof. dr. sc. Aleksandra Durmana pod nazivom Nebo iznad Vučedola prije 5000 godina. Prof. dr. sc. Aleksandar Durman predstaviti će svoje znanstveno otkriće koje je tematski vezano za izložbu.

Info:
AMN PRESS

AMZD – Izložba ‘Arena i okolni parkovi – nekad i danas’ (PRESS)

U Arheološkom muzeju Zadar od 27. ožujka do 1. svibnja 2019. gostuje izložba Arheološkog muzeja Istre iz Pule Arena i okolni parkovi – nekad i danas, autorica Katarine Zenzerović i Monike Petrović.

Otvorenje izložbe održat će se u srijedu, 27. ožujka u 12 sati.

Izložba daje pregled parkova i javnih zelenih površina koji se nalaze neposredno uz pulski amfiteatar, iz kojih su vizure ove građevine najljepše. Uz pomoć grafika, fotografija i razglednica iz muzejskog fundusa, te suvremenim umjetničkim djelima u tehnici akvarela i keramike, prikazan je prostorni razvitak okolice Arene. Cilj izložbe je povećanje svijesti i znanja o vrijednostima jednog od najreprezentativnijih primjera planski uređenog kulturnog krajolika.

Info:
AMZD PRESS

The Ashmolean Museum – Izložba ‘Spellbound – Magic, Ritual and Witchcraft’ (osvrt Vendi Jukić Buča)

The Ashmolean Museum

31. kolovoza 2018. – 6. siječnja 2019.

Vodeći kustosi:
Dr Sophie Page, University College London
Professor Marina Wallace, Director, Artakt Associate

Kustosi:
Owen Davies, Professor of Social History, University of Hertfordshire
Malcolm Gaskill, Professor of Early Modern History, University of East Anglia
Ceri Houlbrook MA PhD, University of Hertfordshire

https://www.ashmolean.org/spellbound

Ulaz u Ashmolean museum je besplatan i obuhvaća razgled stalnog postava te manjih tematskih izložbi. Ali svakih nekoliko mjeseci organizira se veća tematska izložba na trećem katu Muzeja, uz ulaznicu za koju je potrebno izdvojiti 10 funti – vrijedi pogledati, bez obzira na cijenu. Te izložbe često su intenzivno eksponirane u medijima, a osobito reklamirana bila je izložba ‘Spellbound’.

O pripremi ove iznimno zanimljive izložbe saznala sam i prije objave u medijima, volontirajući u Pitt Rivers muzeju kao vodič. Naime, bili smo obaviješteni da će jedan od najintrigantnijih izložaka biti posuđen Ashmoleanu na nekoliko mjeseci. Pitt Rivers pun je kurioziteta, neobičnih artefakata, mističnih rariteta, bizarnosti, a ovaj se isticao čak i među njima. Radilo se o ‘vještici u boci’.

Izložba ‘Spellbound’ predstavlja magiju kao integralni aspekt ljudske prirode, ponašanja i života. Magija i ritual inkorporirani su (bound) u svakodnevni život na brojnim razinama, napose kao ‘alat’ za rješavanje problema i postizanje željenih ciljeva. Stotinu osamdeset izloženih artefakata izrađenih od različitih materijala i za različite namjene pokazuju povezanost magije i ljudskog postojana u širokom vremenskom rasponu, od srednjeg vijeka (12. stoljeće) do modernog razdoblja, a većina je namijenjena ljubavnom čarobiranju ili zaštiti doma i kućanstva.

The Discovery of Witches, Matthew Hopkins, 1647 (c) Queens College, Oxford.

Imala sam sreću da me kroz izložbu provede kolegica Olya (briljantna visitor experience assistant u Ashmolanu i vodič volonter u Pitt Riversu), koja mi je ukazala na različite zanimljive izloške te koncept izložbe. Već na ulazu u galeriju potrebno je pokazati stav prema osnovnoj temi. Naime, posjetitelj može proći pored ili ispod ljestvi – a registrira se broj onih koji su se osmjelili proći ispod! Osobno me se najviše dojmila mumija mlade mačke koja je u lovu na miša stradala u dimnjaku. Stradao je i miš, te su na izložbi prikazani jedan pored drugoga, u vječnom lovu. Ali ako sami zavirimo u dimnjak, iza staklene pregrade vidjeli bismo artefakte koji su se na tom mjesto postavljali kako bi donijeli sreću kućanstvu ili štitili od zlih sila (jadnu mačku nisu spasili, ali njoj, nažalost, nisu ni bili namijenjeni). Izložba ‘Spellbound’ referira se i na reperkusije optuživanja za vještičarenje.

Poppet (c) The Museum of Witchcraft and Magic, Boscastle.

Uz knjige s magičnim zapisima, magične predmete (primjerice ljudsko srce u srebrno-olovnoj srcolikoj posudi iz 12./13. stoljeća), opise magičnih radnji i rituala, postavljene su i moderne konceptualne umjetničke instalacije. Jedna od njih prikazuje svjetlosno ‘vještičje srce’, ali neku djecu više je fascinirao poklopac na podu koji nisu moglao tvoriti i za koji nisu znala kamo vodi.

Human heart (c) Pitt Rivers Museum, University of Oxford.

No nisu samo artefakti neobični i mistični. Izložbu je pratila i mističnost tijekom njene postave. Naime, maleni list s tekstom iz Biblije pomaknuo se u vitrini, pa se čistačica, koja je to primijetila, uplašila. Ovaj događaj postao je predmet spekulacija (vitrina je bila hermetički zatvorena) te raznih asumpcija i pretpostavki. Naposlijetku je ustanovljeno da je pomicanje uvjetovao statički elektricitet koji je proizveden trljanjem površind pleksiglasa tijekom čišćenja. Čini se da za svaku misterioznu pojavu postoji racionalno obrazloženje. Ali to ne umanjuje privlačnost iluzija :).

Iako se iz današnje perspektive brojne radnje prikazane izložbom čine, u najmanju ruku, smiješne, ne zaboravimo da još uvijek pribjegavamo raznim ‘magijskim’ postupcima s ciljem postizanja većeg uspjeha, razumijevanja sudbine, pripreme za budućnost (TV tarot, čitanje iz dlana, kave, graha, kamena i tako dalje).

Dr Xa Sturgis (AKA Magician, The Great Xa), direktor Ashmoleana, za izložbu kaže

Magic has always been a subject close to my heart and I’m thrilled that this exhibition takes such an imaginative and impactful approach to the subject. We may think that we’ve grown out of the magical belief of our forebears, but SPELLBOUND makes clear that we still think magically.

Iz Press materijala, a najavljujemo interview s Dr Alexanderom Sturgisom koji će uskoro bit objavljen na Portalu.

Izložbu je pratio catalog i brojne memorabilije koje su bile dostupne u muzejskom dućanu.

Što se tiče artefakta s početka teksta – radi se o staklenoj posrebrenoj bočici. Pitt Rivers ju je pribavio 1915. godine od starije gospođe iz Sussexa koja je za nju navela sljedeće: ‘kažu da je u boci vještica, i ako ju pustiš van, bit će velika nevolja’ (‘they do say there be a witch in it and if you let un out there, it be a peck o’ trouble’). Do sada boca nije otvorena. Snimak rentgenom pokazao je prisutnost neke vrste taloga.

Witch bottle (in gallery) (c) Pitt Rivers Museum, University of Oxford.

Zahvaljujemo Muzeju Ashmolean na mogućnosti razgeda izložbe i ustupljenim fotografijama.

Posebno hvala Olyi Baxter-Zorini na vodstvu!

Vendi Jukić Buča

U Oxfordu, 17. ožujka 2019. (St Patrick’s Day i St. Gertrude’s day – svetica zaštitnica mačaka 🙂 )