MGST – IZLOŽBA VELO MISTO I NJEGOVA FONTANA DO 30. TRAVNJA 2021. (PRESS)

Zbog velikog interesa za izložbu Velo misto i njegova fontana produžuje se njeno trajanje do petka 30. travnja 2021. Izložba se u Galeriji Muzeja grada Splita može razgledati radnim danom, (ponedjeljak-petak, 9.30-16.30 sati) te vikendom (subota-nedjelja, 10-14 sati). Ovim putem napominjemo kako Muzej grada Splita neće raditi za uskrsne blagdane (4. i 5. travnja).

Izložbom Velo misto i njegova fontana prisjećamo se uspomena na rekonstrukciju Monumentalne fontane autora Stjepana Gračana koja je postavljena 1979. godine kao scenografija prigodom snimanja legendarne serije Velo misto. Brojne Splićanke i Splićane vežu lijepe obiteljske uspomene uz fontanu iz Velog mista koje su trajno obilježene fotografijama. Dio tih fotografija prezentiran je na ovoj izložbi koju prate prigodni katalog i suveniri koji se mogu kupiti na recepciji Muzeja grada Splita.

Posjet će biti organiziran u skladu s preporukama Nacionalnog stožera civilne zaštite i HZJZ.

Veselimo se Vašem dolasku!

Slika FONTANA--------

Info:
MGST PRESS

MGST – U Muzeju grada Splita posjetite izložbu Mletački kaštel u Splitu! (PRESS)

NAJPOZNATIJI ZATVORENIK KAŠTELA. Mletački kaštel i Kula, jedan od splitskih zatvora

Od kraja 15. stoljeća zabilježeno je služenje kazni u jednoj od kula Mletačkog kaštela u Splitu, a kasnije se izričito navodi Velika kula kao zatvor. U prostoriji Kule na prvom katu spominju se drveni ležajevi za zatvorenike, a u istom prostoru naknadno su prošireni otvori osigurani metalnim rešetkama. Zatvorenici su u Kuli ostavili tragove na zidovima upisavši godine ili druge simbole i znakove i to najviše na zidovima prvog kata. Slova, brojevi, znakovi i crteži svjedočanstvo su boravka vojnika, zatvorenika, čuvara i drugih koji su u Kuli radili, boravili ili bili utamničeni u razdoblju mletačke, a kasnije francuske i austrijske uprave.

Na izložbi je izložena drvena vratnica okovana željezom s otvorom koji je je vjerojatno služio kao svojevrsna zatvorska špijunka za kontroliranje stanja u tamnici i dodavanje jela. Vratnica je izvorno zatvarala ulaz u stubište na prvom katu Kule, odnosno tamnicu koja se tu nalazila.

Najpoznatiji zatvorenik kaštela bio je Marko Marulić koji je od 3. listopada do 2. studenoga 1482. godine bio zatvoren u jednoj od kula o čemu saznajemo zahvaljujući istraživačima iz Marulianuma. U arhivskom dokumentu koji je objavio Branko Jozić njegova braća Šimun i Aleksandar, zajedno s Karlom Martinuševićem mole splitskog kneza da Maruliću dopusti kretanje unutar kaštela, uz jamstvo od tisuću zlatnih dukata. Iz kaštela se nije mogao udaljiti bez kneževa dopuštenja. Molba se rješavala 3. listopada u kneževoj kancelariji, a svjedoci su bili Nikola Martinić (de Martinis) i obućar Dujam.

Vjerojatno prijestup nije bio od posebnog značaja, jer već nakon mjesec dana Marulić je na slobodi i obavlja dužnost jednog od kneževih pomoćnika, suca Kurije (iudex curię). Razlozi utamničenja mogu biti razni, od imovinskih sporova koje je vodio on i njegova obitelj do utaje poreza, a inače je postojalo mnogo prijestupa za koje je bila određena zatvorska kazna. Kako je knez mogao djelovati preventivno prema odredbama Statuta, možda je tadašnji knez i kapetan Giovanni Bolani (1481. – 1484.) u kaštelu zatvorio Marka, a nešto ranije i njegovog ujaka viteza Albertija, zbog sudskog spora koji se vodio radi miraza Marulićeve majke Dobrice. /autorica Elvira Šarić Kostić/

_____________
Organizator izložbe je Muzej grada Splita i ravnateljica Branka Brekalo. Autorica izložbe i popratnog kataloga je viša kustosica Elvira Šarić Kostić, a postav su priredili restauratorica Helena Tresić Pavičić i muzejski tehničar Pedro Saldanha de Megalhaes.

Izložbu Mletački kaštel u Splitu možete pogledati u Muzeju grada Splita od ponedjeljka do petka od 9 do 17 sati, a subotom i nedjeljom od 10 do 14 sati uz slobodan ulaz.

Posjet će biti organiziran u skladu s preporukama Nacionalnog stožera civilne zaštite i HZJZ.

Veselimo se Vašem dolasku!

kula

Info:
MGST PRESS

AMZ – JUDIN SREBRNJAK IZ NINA (PRESS)

Još uvijek se smatra da su Judini srebrnjaci ili „Judine škude“ zapravo rodske didrahme s glavom boga Helija na aversu i ruže s peteljkom na reversu te natpisom POΔION (Helije je prikazan s kosom izvedenom kako bi izgledala kao zrakasta kruna zbog čega se vjeruje da bi to mogao biti Isus, dok se vjeruje da se natpis Rodion u srednjem vijeku čitao kao Herodion). Ovi primjerci datiraju se u razdoblje između 400. i 333. g. pr. Kr., odnosno točnije oko 335. g. pr. Kr. i kovani su prema tadašnjem rodskom standardu. Tako da su kronološki svakako mogli biti u optjecaju u Palestini u 1. st. po. Kr.

U inventarima i tiskanim katalozima u većem broju europskih crkvenih riznica spominje se oko šesnaest primjeraka Judinih srebrnjaka. Nažalost, u malo je slučajeva zabilježeno kako su dospjeli u Europu. Inače, Judini srebrnjaci kao dio relikvijara čuvaju se samo na tri mjesta: u Rimu, Hévérléu (pronađen u Einghienu) i crkvi Sv. Anselma u Ninu. U Arheološkom muzeju u Zagrebu čuva se gipsani odljevak ninskog srebrnjaka.

Foto:
Rodska didrahma iz zbirke Arheološkog muzeja u Zagrebu
AMZ/M. Nađ

Od 22. do 28. ožujka 2021. godine pridružujemo se obilježavanju Svjetskog i Europskog tjedna novca kroz zanimljivosti Odjela za numizmatiku Arheološkog muzeja u Zagrebu kako bi potakli djecu i mlade na štednju i mudro raspolaganje novcem.

Avers i revers rodske didrahme iz zbirke AMZ-a

Info:
AMZ PRESS

MGST – Izložba DANSE MACABRE (PRESS)

Izložba Ivana Lesiaka
DANSE MACABRE
In memoriam Tonku Maroeviću

u Galeriji Emanuel Vidović Muzeja grada Splita u četvrtak,  25. 3. 2021. godine otvorena je monografska izložba Ivana Lesiaka, posvećena nedavno preminulom akademiku Tonku Maroeviću. Izložba se održava u organizaciji galerije 46 – Nikola Franić te kolekcije Meneghello Dagmar Meneghello.

Izložba i tekst velikog akademika Tonka Maroevića o velikom slikaru, kiparu i grafičaru Ivanu Lesiaku , rođenom u Luka, Veliko Trgovište 5.10.1929. , a umrlom u Zagrebu 29.4. 2008. Prezentacija raskošne, zadnje monografije Tonka Maroevića “Ljeto s Lesiakom“, jedine o umrlom i nepravedno zaboravljenom likovnom velikanu Ivanu Lesiaku, koji je živio na rubu društva, ali ga je pomno pratio  i suprostavljao mu se svojom radikalnom umjetničkom produkcijom .

Doista zvuči nevjerojatno, ali jedan od najosebujnih hrvatskih umjetnika, Ivan Lesiak, nije za života dobio zasluženu monografiju niti relevantan pregled svog rada. Umjetnik iznimnog i vrlo interesantnog opusa imao je brojne štovatelje, međutim priznanje u obliku knjige nikada se nije dogodilo. I tek sada, dvanaest godina nakon njegove smrti, izgleda da je nepravda ispravljena i jedan čisto privatni projekt vraća ovog intrigantnog autora iz zaborava. Dagmar Meneghello, poznata kolekcionarka i mecena, rođena Zagrepčanska s adresom na Palmižani, koja u svojoj impresivnoj zbirci umjetnina posjeduje i velik broj Lesiakovih radova, odlučila je dati hommage čovjeku kojeg je poznavala, čiji je rad pratila i koji je upravo na rajskom otoku znao provesti brojna ljeta. Knjiga je posebna i iz još jednog razloga, osim što je rijetki prikaz Lesiakova opusa, sadrži i jedan od zadnjih, ako ne i zadnji tekst akademika Tonka Maroevića. Upravo je Lesiaku Maroević posvetio neke od svojih, pokazat će se, posljednjih misli o jednom umjetniku i njegovom radu.

U biti biti će to dvojaki homage –  u Splitu rođenom velikom čovjeku Tonku Maroeviću  i umjetniku kontinentalcu, Ivanu Lesiaku, velikom Mediterancu u duši i uvjerenju. Posthumno, ali s puno pohvala i entuzjazma , Lesiak je umro 2008, Tonko mu je odao čast – “Bio je pravi umjetnik u pravo vrijeme na pravom mjestu”.

Radeći upravo do svoje smrti na velikom, za hrvatsku kulturu jako važnom projektu – prikaz hrvatske recentne likovnosti kroz djela hvarske Zbirke Meneghello u prekrasnoj palači Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Casa Cavazzini  u Udinama na poziv grada Udine,[1] Tonko Maroević se ponovo susreo s obiljem Lesiakovih radova, koje je kolekcionarka Dagmar Meneghello s velikim entuzjazmom sakupljala godinama.  Zaključio  je,  kako je Ivan Lesiak neopravdano i neoprostivo prepušten zaboravu, te je sročio tekst ” Ljeto s Lesiakom”.

Tonko Maroević je u jednom intervjuu izjavio – Smrti se ne bojim , samo umiranja. Zvijezde su mu bile naklonjene, umro je neočekivano u svom domu u ljubljenom Starigradu, u žiži svakodnevnih zbivanja. U jednom trenutku je bio potpuno s nama, a u drugom ga više nije bilo. U istom intervjuu , odgovoran i suosjećajan kakav je bio,  dodao je: “Mogu se bojati samo da nisam obavio obaveze prema bližnjima..”

Na žalost to nije moguće, on nas je toliko obdarivao na svoj skroman, ljubazan, neobligatan  način, da mi svi očekujemo i dalje to darivanje . Ujedno, izgubivši ga nenadano, smatramo da mu nismo pokazali štovanja i ljubavi, koliko se osjećamo zaduženi. (Romina Petriz)

Izložbu ostvarenu uz potporu Muzeja grada Splita možete pogledati od 25. 3. do 14. 4. 2021. godine.

Posjet će biti organiziran u skladu sa preporukama HZJZ – a i odlukama Županijskog stožera civilne zaštite.

Veselimo se Vašem dolasku!

LESIJAK plakat R03

Info:
MGST PRESS

HPM – Evakuirana i spašena Zbirka krapinskog diluvija – prirodoslovna i kulturna baština neprocjenjive vrijednosti (PRESS)

Evakuirana i spašena Zbirka krapinskog diluvija – prirodoslovna i kulturna baština neprocjenjive vrijednosti

  • potresi opasno narušili uvjete čuvanja zbirki zagrebačkog muzeja
  • zgrada iz 18. stoljeća opasna za pohranu osjetljive građe
  • muzej seli fundus u nove čuvaonice
  • preseljenje je dio najvećeg projekta u kulturi vrijednog više od 69 milijuna kuna

Palača Amadeo na Gornjem Gradu u kojoj je smješten Hrvatski prirodoslovni muzej teško je oštećena u lanjskim potresima te su uvjeti čuvanja postali neadekvatni za pohranu iznimno vrijedne i bogate prirodoslovne i kulturne baštine. U tijeku je završna faza evakuacije građe na novu lokaciju dok zgrada kreće u rekonstrukciju financiranu sredstvima Europske unije i Grada Zagreba.

Najvrjednija zbirka Hrvatskog prirodoslovnog muzeja – Zbirka krapinskog diluvija upravo je preseljena u novouređenu muzejsku čuvaonicu na Novom Petruševcu. Tamo će biti smještena u posebnu prostoriju u skladu s najmodernijim muzejskim standardima koji jamče sigurnost te stabilne i kontrolirane uvjete pohrane čak i najosjetljivijoj građi.

„Problem adekvatnog smještaja muzejskih zbirki izazov je za sve muzeje, a posebno hrvatske, koji su zbog nedostatka prostora prisiljeni uvelike improvizirati sa smještajem kako bi osigurali tek elementarne uvjete. Stoga smo ponosni da je ova naša Zbirka pohranjena u novu, po svjetskim standardima opremljenu i ujedno najveću specijaliziranu muzejsku čuvaonicu u Republici Hrvatskoj“ – ističe ravnateljica Muzej Tatjana Vlahović.

Preseljenje građe dio je projekta rekonstrukcije i obnove Hrvatskog prirodoslovnog muzeja za koji je Muzej krajem prošle godine sklopio ugovor vrijedan više od 69 milijuna kuna što ga čini trenutno najvećim projektom u kulturi u Hrvatskoj; veći prostori, suvremena oprema, akreditirani laboratoriji, suvenirnica i muzejski caffe samo su neki od brojnih sadržaja novog prirodoslovnog muzeja koji nas očekuje krajem 2023. godine.

Info:
HPM PRESS

Facebook

AMZ – Izložba fotografija ‘Voda 2021’ (PRESS)

Otvorenje izložbe fotografija ‘Voda 2021’
otvorenje izložbe četvrtak, 18. ožujka 2021. u 19 sati
Galerija AMZ, Pavla Hatza 6, Zagreb

U četvrtak, 18. ožujka održat će se otvorenje izložbe fotografija “Voda 2021” s početkom u 19 sati, u Galeriji AMZ, Pavla Hatza 6, Zagreb.
Za posjetitelje izložba je otvorena od 19. ožujka do 3. travnja 2021.
Zbog epidemioloških mjera, molimo predstavnike medija da najave svoj dolazak na mail pr@amz.hr

Na izložbi “Voda 2021” članovi Sekcije za fotografiju Hrvatske udruge likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti (ULUPUH) već devetu godinu zaredom fotografijom prikazuju nove prikaze vode, supstance od životne važnosti. Ove godine 33 fotografa s ukupno 40 djela prikazuje vodu u njenom tekućem i čvrstom stanju. Obje tehnike, i crnobijelo i u boji, zastupljene su na fotografijama na kojima se nalaze rijeke, jezera i more, a na nekima se nalaze i živa bića.

“Voda je jedan od osnova postojanja života na Zemlji. Ne samo što čini velik dio naše planete i našeg bića te što bez nje fizički ne možemo preživjeti, VODA je naša radost i tuga, inspiracija i motivacija, tj. naša prošlost, sadašnjost i budućnost.“ (Luka Mjeda, ULUPUH – Sekcija za fotografiju, organizator izložbe).

Rotary klub Zagreb Medvedgrad, inicijator je i pokrovitelj izložbe VODA 2021. Klub tradicionalno na radovima izložbi Voda temelji godišnji kalendar Voda, a sva sredstva prikupljena od donacija za kalendare ulaže u projekte koji se svode pod zajednički nazivnik “Zdrava voda za sve”.

Autori fotografija:
Živko Bačić, Janko Belaj, Marko Čolić, Saša Ćetković, Marin Dražančić, Robert Gojević, Denis Gržetić, Maja Hrnjak, Nino Željko Jelenski, Lorna Kijurko, Damir Klaić, Iva Lulić, Anto Magzan, Mario Majcan, Tomislav Marić, Roman Martin, Miro Martinić, Alan Matuka, Ratko Mavar, Luka Mjeda, Karmen Orlić, Zoran Osrečak, Zaneto Paulin, Slavka Pavić, Romulić&Stojčić, Petar Sabol, Hrvoje Serdar, Walter Sirotić, Maja Strgar Kurečić, Igor Šeler, Vladimir Šimunić, Siniša Uštulica, Vladimir Vučinović

Suorganizatori izložbe:
Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti (ULUPUH) – Sekcija za fotografiju
Rotary klub Zagreb Medvedgrad
Arheološki muzej u Zagrebu

Info:
AMZ PRESS

Facebook