MST – Izložba ‘MLETAČKI KAŠTEL U SPLITU’ (PRESS)

Saznajte više o IZLOŽBI MLETAČKI KAŠTEL U SPLITU koja će u studenom biti otvorena u Muzeju grada Splita

Izložba Mletački kaštel u Splitu prezentira splitski kaštel kroz vrijeme i u raznim povijesnim okolnostima. Spoznaje o kaštelu donosimo u povijesnom kontekstu, od razdoblja autonomne komune, uspostave i prestanka mletačke vlasti do njezina odraza na vojni i fortifikacijski karakter vladavine u Splitu.

Kaštel i život u njemu i s gradom predstavljamo kroz nekoliko cjelina – izdvajamo Dioklecijanovu palaču kao ladanjsku vilu i utvrđeni logor, srednjovjekovne zidine, obiteljske kule, obranu grada u Statutu, gradnju kaštela i obrambenu politiku u Libro d’oro, fortifikacijske objekte u blizini i nakon gradnje kaštela, susjedstvo kaštela i njegove razne prikaze.

Prezentirat ćemo dosadašnje spoznaje o Mletačkom kaštelu u Splitu, o njegovom izgledu i rekonstrukcijama, upraviteljima odnosno kamerlengu i kaštelanu, sastavu i broju vojne posade, o naoružanju i opremi, a obuhvaćen je i duhovni život u sklopu utvrde.

Od brojnih eksponata na izložbi izdvajamo nadvratnik s gradskih vrata, statue mletačkog zapovjednika Leonarda Foscola, kapitel s Voćnog trga i razne oznake istog trga na kojem se i danas nalazi Velika kula, kako su je u Splitu zvali Torjun ili Turiun, najbolje sačuvani dio Mletačkog kaštela.

Nalazi pronađeni tijekom arheoloških istraživanja 2012. godine u zdencu izvorske vode dubokom četiri metra, kao što su keramičke posude, ulomci stakla, pa čak i češalj, uz organske ostatke biljnog i životinjskog porijekla, stvaraju potpuniju sliku života nekadašnjih korisnika istraženog prostora Velike kule.

Na izložbi Muzeja grada Splita, uz ostalu muzejsku građu, navedeni arheološki nalazi bit će prvi put predstavljeni javnosti.

Pratite naše objave na webu i društvenim mrežama…

2 objava - foto

Info:
MST PRESS

MGST – USKORO U MUZEJU GRADA SPLITA – OTVORENJE IZLOŽBE MLETAČKI KAŠTEL U SPLITU! (PRESS)

Muzej grada Splita u studenom 2020. godine organizira izložbu Mletački kaštel u Splitu.

Izložba je o jednom od najmarkantnijih građevinskih ostvarenja iz razdoblja Mletačke Republike koja je 1420. godine osvojila Split i uspostavila svoju vlast obilježivši razvoj grada naredna četiri stoljeća. Velika kula, gotovo jedini ostatak Mletačkog kaštela na Voćnom trgu i danas dominira urbanističkom slikom Splita.

Izložbom će se predstaviti cjeline koje se odnose na Mletački kaštel od razdoblja prije njegove izgradnje, za vrijeme dok je bio u funkciji obrane grada pa sve do njegova današnjeg stanja. Predstavljaju se i rezultati arheoloških istraživanja provedenih 2012. godine unutar Velike kule, podatci o životu u kaštelu i organizaciji obrane, vojnoj posadi, opskrbi, raznim namjenama prostora tijekom povijesti, prikazi kaštela i odabrani primjeri sličnih građevina.

U sklopu izložbe prvi put se predstavlja ili ponovno otkriva razna muzejska građa od arheoloških nalaza do likovnih prikaza i to kao dokument života grada Splita i Mletačkog kaštela.

- FOTO

Info:
MGST PRESS

MAS – Pozivnica Oksana Veber “Stakleni budoar” (PRESS)

Muzej antičkog stakla u Zadru ima čast pozvati Vas da pogledate novu izložbu „Stakleni budoar“ ruske umjetnice Oksane Veber, koja će se otvoriti u utorak, 20. listopada 2020. u maloj izložbenoj dvorani Muzeja, u sklopu obilježavanja Dana grada Zadra i blagdana sv. Krševana.

Budući da zbog trenutne epidemiološke situacije uzrokovane virusom SARS CoV-2 službenog otvorenja izložbe neće biti, ovim putem Vas pozivamo da izložbu razgledate za vrijeme redovnog rada Muzeja – od ponedjeljka do petka od 9,00 do 16,00 sati i subotom od 9,00 do 13,00 sati.

Izložba će biti otvorena do 18.11. 2020.

Oksana Veber, umjetnica međunarodnog ugleda, porijeklom je iz Barnaula u Altaju, sibirskog grada na ruskoj granici s Mongolijom, Kinom i Kazahstanom. Akademiju likovnih umjetnosti završila je u Kijevu u Ukrajini, a Umjetničku akademiju u Brjansku u Rusiji. Oksana Veber je prvenstveno slikarica jakog kolorita s izborom tema od morskih pejzaža, posebno nadahnutih čestim boravcima na otoku Ugljanu, mrtvih priroda do dominantnog motiva ženskog lika. U svom širokom spektru umjetničkih interesa bavila se i vitrajem te je njezin afinitet za radom u mediju stakla rezultirao i suradnjama s Muzejom antičkog stakla u Zadru.

Oksana Veber stvara u Londonu, Pragu te na otoku Ugljanu, gdje je do sada imala više izložbi. Izlagala je na 24 samostalne te tridesetak grupnih izložbi diljem svijeta. U Muzeju antičkog stakla u Zadru prvi put je izlagala povodom obilježavanja Dana grada Zadra 2009. godine na samostalnoj izložbi slika „Ples sjena“ (23. 11. – 24. 12. 2009.). Inspiraciju je za ovaj ciklus pronašla upravo u stalnom postavu Muzeja, odnosno raznolikim oblicima antičkog stakla, koji se na njenim slikama nalaze uz sugestivne kolorističke pejzaže i meditativne ženske likove.

Svojim čestim dolascima na otok Ugljan i u Zadar, Oksana Veber je ostala vezana uz Muzej antičkog stakla te je, 10 godina nakon prve izložbe, u Noći muzeja 2019. godine predstavila svoje nove radove inspirirane zadarskim antičkim staklom na izložbi „Čarobno staklo“ (1. 2. – 11. 3. 2019.).

Muzej antičkog stakla u Zadru potiče suradnju s umjetnicima, posebno kroz svoje radionice za izradu staklenih predmeta, antičkih replika te suvremenih umjetničkih radova. Oksana Veber je u formi umjetničke rezidencije (artist in residence) u više navrata kroz 2019. godinu boravila u Muzeju antičkog stakla u Zadru istražujući tehniku staklene fuzije te realizirajući svoje slikarstvo u mediju stakla. Tehnika fuzije stakla je tehnološki postupak u kojem se višestrukom toplinskom obradom u pećima za fuziju na temperaturi od 800 – 850°C stapaju staklene ploče, oslikane ili posute pigmentima u prahu i granulama, u kalupima ili bez njih.

Oksana Veber inspiraciju nalazi u prirodi, posebno u dalmatinskoj obali, ambijentu, nijansama plave u moru i nebu. Sliku konstruira oko tijela ili lica žene, arhetipske ženstvenosti, uokvirujući je morem, jedrilicama, pticama, ribama, cvijećem, voćem, staklenim bocama…, uključujući i svoje uspomene, asocijacije te svakodnevno upijanje života. Kako često naglašava, svaki od tih portreta je dijelom i autoportret. Naslov izložbe „Stakleni budoar“sugerira upravo tu izrazitu ženstvenost likova Oksane Veber, intimnu atmosferu, popraćenu motivom poljupca, akta, voća, cvijeća, ali kao i do sada antičkih staklenih boca, čaša, zdjelica….

Slaveći univerzalni pojam žene i ženstvenosti, umjetnica daje poetične naslove svojim radovima, ali oni ipak nose jednu jedinu moćnu legendu: „Žena.“

Autor izložbe i teksta je Jadranka Belevski, viši kustos dokumentarist Muzeja antičkog stakla u Zadru.

NAPOMENA:
*pri ulasku u Muzej potrebno je dezinficirati ruke
*obavezno je nošenje zaštitne maske na licu
*obavezno je održavanje fizičke distance u razmaku od 2 metra

Info:
MAS PRESS

Facebook

MAS – Pozivnica “Staklene periske” (PRESS)

U namjeri senzibiliziranja javnosti o izumiranju mediteranskog endemskog školjkaša plemenite periske, zadarska kiparica Zvonimira Karavida i Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru došli su na ideju da spoje umjetnost i znanost u vidu izložbe staklenih skulptura s motivom periske u sklopu koje će se održali predavanje na temu izazova s kojima se ta vrsta trenutno suočava u Mediteranu, a to je njezin nestanak.

Otvorenje izložbe Zvonimire Karavide „Staklene periske“ i predavanje „Plemenita periska: prošlost, sadašnjost…“ dr. sc. Brune Petani održati će se u četvrtak, 1. listopada 2020. u 12,00 sati u maloj izložbenoj dvorani Muzeja antičkog stakla u Zadru. Izložba će se moći pogledati do 15. listopada 2020.

Zvonimira Karavida, diplomirana kiparica, rođena je 1991. godine u Zadru. Završila je smjer Kiparstvo u klasi Mladena Mikulina na Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci 2016. godine. Diplomski rad uz mentorstvo prof. Antona Vrlića izradila je u Muzeju antičkog stakla u Zadru. Sudjelovala je na nekoliko grupnih izložbi.

Živi i radi u Zadru. Aktivno se bavi kiparstvom, a svoj izraz je pronašla u staklu. Njezini se radovi mogu naći u privatnim kolekcijama.

Autorica izložbe o svom radu kaže: „O umjetnicima stakla često se govori kako oblikuju svjetlost. Ta sposobnost upijanja i odbijanja trenutne svjetlosti nadovezala se na moj interes prema prirodi. Gledajući staklenu skulpturu, ona upija naše odraze i tako ukazuje na našu odgovornost i odnos prema prirodi.

Odrastajući uz more, život u njemu i oko njega nametnuo mi se kao nepresušan izvor inspiracije. Motiv periske privukao me zbog njezine monumentalnosti i osjetljivosti. Na žalost, danas smo svjedoci njezinog masovnog izumiranja.

Kao društvo koje živi od mora, trebamo se svi skupa zauzeti za njihovo očuvanje i znam da zajedno svojim primjerom možemo poticati ispravan odnos prema moru i prirodi“.

*U skladu sa smjernicama i preporukama Ministarstva kulture RH i HZJZ-a za sprečavanje i suzbijanje širenja bolesti uzrokovane virusom SARS CoV-2 svi zainteresirani posjetitelji trebaju se pridržavati određenih pravila :

–          Broj sudionika koji mogu nazočiti predavanju i otvorenju izložbe je ograničen (maksimalno 20 osoba)
–          Obavezno nošenje zaštitne maske u unutarnjim prostorijama Muzeja
–          Obavezna dezinfekcija ruku na ulazu u Muzej

Veselimo se Vašem dolasku!

image

Info:
MAS PRESS

AMN – Izložba Arheološkog muzeja u Zagrebu „Dvije pretpovijesne riznice Portugala – arheološka nalazišta Côa i Lagar Velho.“ (PRESS)

Arheološki muzej Narona ugostiti će u petak 2. listopada u 12:00 sati izložbu Arheološkog muzeja u Zagrebu  „ Dvije pretpovijesne riznice Portugala – arheološka nalazišta Côa i Lagar Velho.“

 Izložbeni projekt Dvije pretpovijesne riznice Portugala prezentira dva važna svjetska nalazišta, ukop četverogodišnjeg djeteta u pripećku Lagar Velho, u blizini grada Leirie te gornjopaleolitičku umjetnost doline rijeke Côe.

Prošlo je nešto više od dvadeset godina otkada je u blizini grada Leirie otkriven kostur četverogodišnjeg dječaka kojeg su pažljivo sahranili njegovi bližnji prije 29 000 godina. Detaljnom analizom kostura otkriveno je da pokazuje anatomske karakteristike modernih ljudi, ali i neandertalaca. Vijest je ubrzo odjeknula u javnosti, a sam Dječak postao je nacionalni simbol.ž

Dolina rijeke Côe jedno je od najznačajnijih nalazišta gornjopaleolitičke umjetnosti. Duž toka rijeke, na stijenama obronaka koje je okružuju nalazi se više od tisuću urezanih prikaza životinja, ljudi i apstraktnih simbola. Cijelo područje već se dvadeset godina nalazi na UNESCO-voj listi Svjetske baštine.

S obzirom na trenutnu epidemiološku situaciju i preporuke Stožera civilne zaštite, otvorenje izložbe bit će ”zatvoreno” za javnost.

Izložba će za posjetitelje biti otvorena od petka 2. listopada do ponedjeljka 2. studenog 2020. godine u radno vrijeme Muzeja. Mole se posjetitelji da se pri dolasku pridržavaju svih epidemioloških mjera i preporuka Stožera civilne zaštite.

Info:
AMN PRESS

AMI – Izložba: “Brodolom Mijoka – probuđena tajna murterskog mora” (PRESS)

Izložba: “Brodolom Mijoka – probuđena tajna murterskog mora”

U petak, 18. rujna 2020, s početkom u 12,00 sati, Arheološki muzej Istre, u Galeriji C8, ugostit će izložbu “Brodolom Mijoka – probuđena tajna murterskog mora”.

Izložba prezentira, na iznimno jasan i vizualno zanimljiv način, rezultate arheoloških istraživanja podmorskog lokaliteta brodoloma kod pličine Mijoke, nedaleko otoka Murtera.

Na 64 m² istraženog područja sakupljena je velika kolekcija vrijednih pokretnih nalaza, mahom skupe i luksuzne robe te velika količina zlatnog i srebrnog novca. Budući da je potopljeni brod relativno malih dimenzija i bez ozbiljnog naoružanja, otvara se pitanje: da li je riječ o piratskom brodu koji je stradao dok je prevozio raznoliku zaplijenjenu robu ili se radi o havariji trgovačkog broda?

Zahvaljujući financijskoj potpori Ministarstva kulture RH, zaštitna arheološka istraživanja su na lokalitetu provođena od 2006. do 2012. godine, a izložba je organizirana u suradnji s Muzejom grada Šibenika i Hrvatskim restauratorskim zavodom.

Autorice izložbe su podvodna arheologinja Vesna Zmaić Kralj (HRZ) i kustosica Marina Lambaša, a autor likovnog postava i grafičke opreme Ante Filipović Grčić iz 2FG studija.

Uz pridržavanje epidemioloških mjera, izložba se može pogledati do 24. siječnja 2021. od 11,00 do 18,00 sati. Ulaz je slobodan.

Info:
AMI PRESS