[IT] Museo Archeologico Nazionale di Venezia | Arheološki muzej u Veneciji (osvrt Vendi Jukić Buča)

Arheološki muzej u Veneciji (Museo Archeologico Nazionale di Venezia) osnovao je 1523. godine talijanski plemić, teolog i kardinal Domenico Grimani (1461. – 1523). Danas djeluje u okviru institucije Soprintendenza Speciale per il Patrimonio storico, artistico ed etnoantropologico e per il Polo Museale della città di Venezia e dei comuni della Gronda lagunare  koja obuhvaća više muzeja na ovoj i drugim lokacijama pod zajedničkim imenom I Musei di Piazza San Marco (Palazzo Ducale, Museo Correr, Museo Archeologico Nazionale i Stanze Monumentali della Biblioteca Marciana). Svojim postavom Arheološki muzej zaokuplja jedno krilo prvog kata građevine Procuratie Nuove, koja s južne strane ograđuje Trg Svetog Marka (Piazza San Marco).

Najveći broj izložaka odnosi se na grčke i rimske kamene skulpture, a prezentirani su keramički i numizmatički artefakti, oružje, oruđe te artefakti egipatske provenijencije. Nalazi potječu iz nekadašnjih zbirki venecijanskih obitelji iz razdoblja od 16. stoljeća nadalje, a prezentirani su i arheološka zbirka Muzeja Correr te artefakti iz nekadašnjeg muzeja u crkvi sv. Donata u Zadru, koji su Arheološkom muzeju u Veneciji dodijeljeni poslijeratnim dogovorom između Italije i Jugoslavije 1961. godine.

Muzej obuhvaća sedamnaest izložbenih prostorija koje su međusobno povezane.

U prvoj prostoriji izloženi su kameni spomenici koji sadrže grčke inskripcije i dekrete sa spomenom kretskih gradova iz 2. st. pr. n. e. te rimski mramorni spomenici, među kojima se ističu grandiozno stopalo nekadašnje kolosalne skulpture kasnog rimskog razdoblja i reljef s prikazom Mitre koji ubija bika iz 2. stoljeća.

Druga i sedma prostorija su povezane, a sadrže dvije vitrine. U prvoj su izloženi nalazi iz brončanog i željeznog razdoblja, koji su pronađeni na području Treviza te etrušćanski i rimski artefakti datirani u razdoblje od 5. st. pr. n. e. do 3. stoljeća. Do nje nalazi se vitrina s rimskim i bizantskim dragocjenostima izrađenima od bjelokosti, geme i kameje te veći dio numizmatičke kolekcije koja obuhvaća grčki novac, novac iz spomenute zadarske zbirke, rimski republikanski i carski te barbarski i bizantski novac. Prezentiran je sadržaj ostava novca iz Martellaga i Meola, pronađenih 1916. i 1937. godine.

U trećoj prostoriji izložene su kopije grčkih originala iz prve polovice 5. st. pr. n. e. Ističu se glava Hermesa i Kore, skulptura hodajuće Artemide (1. st. pr. n. e.) te dvije karijatide.

U središtu velike četvrte prostorije postavljena je Ara Grimani, nekoć vjerojatno baza skulpture, ukrašena floralnim reljefima te prikazom nimfi i satira iz 1. st. pr. n. e. U prostoriji su također izloženi grčki portreti iz Anatolije (Asia Minor) i Egipta.

Peta prostorija sadrži rimske replike grčkih majstora, primjerice Praksitelovog tzv. Apollōna Lukeiosa, grčke originale iz Atike, među kojima se treba istaknuti dvije glave Atene te originalne grčke votivne i pogrebne reljefe iz 5. i 4. st. pr. n. e.

U šestoj prostoriji nalaze se originali grčkih ženskih skulptura datiranih u razdoblje od 5. do sredine 4. st. pr. n. e., Atena, Demetra, Perzefona, koje potječu s područja Anatolije i egejskih otoka. Od izloženih, najpoznatiji kip je tzv. Abbondanza Grimani, koju je prvi proučavao poznati njemački arheolog Adolf Furtwängler.

Osma prostorija sadrži rimske kopije helenističkih skulptura, a najznačajnije su skulpture Uliksa (Odiseja) i i tri Galatejca, kopije grčke škole u Pergamu (3. – 2. st. pr. n. e.) te kip muze, kopija grčkog originala s područja Anatolije iz 2. st. pr. n. e., nazvane Kleopatrom zbog renesansne restauracije koja se atribuira radionici Tullia Lombarda.

U devetoj prostoriji prezentirani su rimski portreti Augusta capite velato, Tiberija, Trajana, Hadrijana i Domicijana te renesansne kopije rimskih originala, od kojih se može izdvojiti tzv. Karakala Farnese, i moderni radovi koja nalikuju antičkim.

Prostorije deset i jedanaest su povezane, a sadrže muške i ženske rimske portrete (Karakala, Lucije Ver, dva ženska flavijevska portreta).

Na kraju jedanaeste sobe nalazi se posebno ograđen prostor u kojem je prezentiran relikvijar iz Samagera kod Pule iz 5. stoljeća (iz zadarske kolekcije). Relikvijar je od posebne važnosti jer, osim što je izrađen od srebra, sadrži reljefne prikaze kršćanskog života i važan je za proučavanje ranokršćanskog razdoblja na području Istre. Na zidovima ovih prostorija postavljeni su reljefi iz rimskog razdoblja, mramori koji su bili dijelom tzv. Saturnovog trona (1. st.) te ulomak sarkofaga s prikazom otmice Perzefone iz 2. stoljeća, ulomak reljefa s prikazom masakra Niobida (2. st.) i  ulomak atičkog sarkofaga s prikazom pomorske bitke.

Sobe trinaest i četrnaest također su povezane. U hodniku su prikazani pogrebni artefakti – reljefi te vaze, urne, oltari koji su sadržavali pepeo pokojnika. Uočavaju se urna bračnog para, pogrebni oltar s malim stupovima u uglovima i nadgrobna ploča s prikazom mita o Kleobisu i Bitonu (2. st.).

Petnaesta soba sadrži vitrine u kojima su izloženi grčki i rimski keramički artefakti datirani u razdoblje od 9. do 3. st. pr. n. e. Kao najvažniji mogu se istaknuti vilanovanska pogrebna urna, etrurska polirana crna bucchero keramika te crvenofiguralne atičke i južnoitalske vaze. Izložene posude uglavnom su se koristile za posluživanje pića i jela te za čuvanje parfemskih ulja, a postavljale su se unutar grobnica kao dio pogrebne opreme. U istoj prostoriji nalaze se rimski oltari i pogrebne ploče.

Posljednja cjelina odnosi se na tri povezane sobe – sedamnaestu, osamnaestu i dvadesetu. U njima se nalaze skulpture – rimske kopije grčkih originala, primjerice glava Hermesa (Hermes Propylaios) iz 5. st. pr. n. e., Aresa iz Leptis Magne (2. st.). Ističu se glave iz rimskog Egipta izrađene od bazalta te grčki originali iz 4. st. pr. n. e. – skulptura muze i Artemide iz kolekcije Francesca Morosinija (17. stoljeće). U prostorijama sedamnaest i dvadeset nalaze se egipatski i artefakti – skulpture, dvije mumije iz razdoblja 1./2. stoljeća, ulomci papirusa, kanope te asirski artefakti, koji se odnose na reljefe iz carskih palača Ninive i Kalhua (danas Nimrud) s prizorima procesije, rata i lova (9. – 6. st. pr. n. e.).

Osim stalnog postava, Muzej organizira povremene izložbe, koje ne moraju nužno biti arheološke tematike. U vrijeme našeg postava bila je postavljena izložba posvećena migrantima i ratnim izbjeglicama, koja je zaokupljala prostor između izložaka u nekoliko muzejskih prostorija.

Izlošci su u Muzeju organizirani na jednostavan i klasični način, a prezentacija koja se zasniva na zidnim panelima, kratkim opisima koji se nalaze uz izloške te višejezične opise A4 formata upotpunjena je LCD zaslonima uz pojedine grupe izložaka. Iako Muzej nije velik, njegove zbirke su izrazito sadržajne i potrebno je provesti nekoliko sati u detaljnom obilasku.

U atriju Muzeja nalaze se brojni ranokršćanski spomenici, pretežito sarkofazi i kamene ploče koje su mogle biti dijelom oltarne pregrade ili sarkofaga s prikazima križa, križa pod arkadama i kristograma, te jedan predromanički ulomak s kvalitetno klesanim prepletom, koji se može povezati s istarskim predromaničkim spomenicima – dekoriran je u stilu pluteja iz Bala te sadrži prikaz niza motiva kružića unutar kružnica (occhi di dado), za koje se smatra da simboliziraju drago kamenje na kamenim spomenicima, a kakvi se nalaze i na Mauricijevom ciboriju iz Novigrada te novootrkivenim predromaničkim kamenim spomenicima s područja Pule (koje sam analizirala u doktorskoj disertaciji, čija se objava planira iduće godine).

Zahvaljujem Arheološkom muzeju u Veneciji i direktorici muzeja, dr. sc. Annamariji Larese, na mogućnosti obilaska i fotografiranja Muzeja.

>Galerija fotografija (autor Vendi Jukić Buča)

Vendi Jukić Buča

U Ljubljani, 24. 6. 2017.

HRZ – Dodijeljene Nagrade EU za kulturnu bastinu/Nagrade Europe Nostre i Grand Prix g. Mederu! POZIV na svecanosti u Starom Brodu i Zagrebu, 22.5.2017. (PRESS)

U ponedjeljak 15. svibnja 2017. u finskome gradu Turkuu dodijeljene su prestizne Nagrade Europske unije za kulturnu bastinu / Nagrade Europa Nostra Hrvatskom restauratorskom zavodu za konzervatorsko-restauratorsku obnovu kapele sv. Martina u Starom Brodu i g. Ferdinandu Mederu za predani dugogodisnji rad. Posebno smo ponosni da je g. Mederu uruceno i najvise priznanje Europske unije i Europe Nostre – Grand Prix.

POZIV – 22. 5. Stari Brod i Zagreb
Hrvatski restauratorski zavod takoder Vas poziva na svecanosti predstavljanja Nagrada koje ce se odrzati u ponedjeljak 22. svibnja 2017. u Starom Brodu i Zagrebu. To ce biti prigoda za predstavljanje projekta konzervatorsko-restauratorske obnove kapele sv. Martina u Starom Brodu kao i opusa g. Medera.
Srdacno Vas pozivamo i nadamo se da cete ove vrijedne svecanosti medijski popratiti!

European Heritage Awards Ceremony 2017 - group photo

Fotografija: HRZ PRESS

Turku, 15. svibnja 2017. – Dobitnici Nagrade Europske unije za kulturnu baštinu u 2017. godini / Nagrade Europe Nostre, koje su najuglednije u tom području, slavili su kasno poslijepodne na eminentnom događanju organiziranom u crkvi sv. Mihovila u finskom gradu Turku. Maestro Plácido Domingo, predsjednik Europe Nostre, vodeće baštinske organizacije u Europi i Tibor Navracsics, povjerenik Europske komisije za obrazovanje, kulturu, mlade i sport zajednički su bili domaćini svečane dodjele nagrada za kulturnu baštinu Europe. Proglasili su i predstavili 7 Grand Prix dobitnika kao i nagradu po izboru publike, odabranih između 29 ovogodišnjih pobjedničkih projekata.

Sedam Grand Prix pobjednika, od kojih će svaki primiti €10,000 nagrade, izabrali su nezavisni žiriji čiji su članovi uvaženi međunarodni stručnjaci:

Kategorija Konzervacije

Barokni kompleks i vrtovi u Kuksu, regija Hradec Králové, Češka

Kraljev put preko Filefjell-a, Norveška

Palača kulture u Blaju, Transilvanija, Rumunjska

Krov za ruševine samostana St. Juan, Burgos, Španjolska

Kategorija Istraživanja

Istraživačko-konzervatorski projekt iz Hertogenbosch-a, Nizozemska

Kategorija Predane službe

Gospodin. Ferdinand Meder, Zagreb, Hrvatska

Kategorija Obrazovanje, usavršavanje i promidžba svijesti o očuvanju baštine

Centar za vizualne umjetnosti i istraživanja, Nikozija, Cipar

Nagrada po izboru publike, kojoj je ovo šesto izdanje, dodijeljena je gospodinu Zoltánu Kallósu, koji je tijekom 70 godina predano sakupljao značajne kolekcije glazbe, plesa, pripovjetki i obrta u zajednicama Mađara, Rumunja, Saksonaca i Roma u Translivaniji u Rumunjskoj. Ovo je prvi puta da je postignuće u kategoriji predane službe u području baštine dobilo najviše glasova. Preko 11,500 ljudi glasovalo je za najbolja baštinska postignuća u Europi putem internetskog upitnika u organizaciji Europe Nostre.

Tijekom svečanosti dodjele Nagrade Europske unije za kulturnu baštinu u Europi / Nagrade Europe Nostre one su uručene 29 pobjednika iz 18 zemalja koje su sudjelovale u EU programu Kreativna Europa. Također su i dva izuzetna projekta iz Švicarske i Turske, dakle europskih zemalja koje ne sudjeluju u tom programu, dobila nagrade Europa Nostra.

“Bila mi je posebna čast i zadovoljstvo upoznati pobjednike i predati im nagrade u prekrasnom povijesnom gradu Turkuu u prigodi kada Finska slavi 100. obljetnicu svoje nezavisnostii. Svaki od pobjednika je blistav primjer za sve nas koji brinemo i radimo za dobrobit zajedničke baštine. Naša dodjela nagrada i kongres u Turkuu također su bili odlična prilika kako bi se pobjednici i partneri mobilizirali za aktivni doprinos Europskoj godini kulturne baštine u 2018. Ne smijemo propustiti povijesnu priliku za pozicioniranje naše kulturne baštine tamo gdje ona zaista pripada – u samo srce europskog projekta kojega trebamo probuditi!” izjavio je Plácido Domingo, poznati operni pjevač i predsjednik Europe Nostre.

“Još jednom su Nagrade Europske unije za kulturnu baštinu / Nagrade Europa Nostra proslavile nadarenost izvrsnih umjetnika i profesionalaca, neumoran rad volontera i predanost onih koji obrazuju ljude u području baštine kako bi u njemu mogli danas uživati I očuvati ju za buduće generacije. Kulturna baština Europe jedan je od njezinih najvrednijih resursa. Njezina vrijednost nije samo simbolična – ona ima pozitivan učinak na našu kvalitetu života, na naše gospodarstvo i na naše društvo. Oduševljen sam što će 2018. biti Europska godina kulturne baštine. To će nam omogućiti podsjetiti građane Europske unije, bez obzira na njihovo porijeklo, na vrijednost naše zajedničke kulturne baštine, na rizike s kojima se ona susreće i na prilike koje nam nudi u promicanju društvene uključenosti i u izgradnji budućeg društva” kazao je Tibor Navracsics, povjerenik Europske komisije za obrazovanje, kulturu, mlade i sport.

Dodjeli nagrada u gradu Turku bilo je nazočno oko 1200 sudionika, uključujući baštinske stručnjake, volontere te one koji podržavaju događanje dijem Europe, uz nazočnost uglednih predstavnika iz institucija Europske unije, zemalja članica i zemlje domaćina.

Dodjelom nagrada završio je Europski baštinski kongres, javno događanje koje je okupilo stotine baštinskih stručnjaka iz cijele Europe u Turkuu između 11. i 15. svibnja 2017. U organizaciji Europe Nostre i predstavnika zemlje domaćina – Europe Nostre Finske, održavanje kongresa su pomogli Grad Turku, brojne javne i privatne institucije iz Finske i drugih zemalja kao i program Kreativna Europa kao potpora Europske unije.

U 2018, Nagrada Europske unije za kuturnu baštinu / Nagrada Europa Nostra iskoristiti će se kao osnovni instrument za promociju ciljeva i poruka Europske godine kulturne baštine. Poziv za kandidate u 2018. godini zajedno sa specijalnim izdanjem za dodjelu nagrada biti će objavljen 1. lipnja 2017. na posebnoj web stranici za nagrade: www.europeanheritageawards.eu/apply

FOTOGRAFIJE S CEREMONIJE                                      VIDEO S CEREMONIJE 

Biti će uskoro dostupne                          Biti će uskoro dostupan

 

Ferdinand Meder, Zagreb

Ferdinand Meder posvetio je cijeli svoj radni vijek, od 1970. godine do danas, zaštiti hrvatske kulturne baštine. U tom je vremenu nebrojeno puta prvi reagirao na brojne prijetnje hrvatskoj baštini. Kao konzervator i povjesničar umjetnosti, radio je na njezinu dokumentiranju, konzerviranju i restauriranju te na podizanju svijesti o hrvatskoj kulturi. Tijekom svojega profesionalnog djelovanja bio je ravnatelj nekih od vodećih institucija za zaštitu baštine u Hrvatskoj. Na tim je položajima svojim utjecajem uvelike pridonio unapređenju konzervatorske i restauratorske struke. Na međunarodnoj je razini nastojao osnažiti veze s mnogim ključnim međunarodnim kulturnim i baštinskim institucijama, uključujući ICOM, ICOMOS, UNESCO te Vijeće Europe.

Njegova domišljatost u pronalaženju rješenja, pogotovo kad mu je na raspolaganju bilo malo sredstava, osvjedočena je u opsežnim obnovama koje je svojim djelovanjem omogućio. Stručnost i upornost Ferdinanda Medera bile su jedan od ključnih čimbenika za obnovu Dubrovnika nakon potresa 1979. godine. Ranih devedesetih, u vrijeme Domovinskog rata, hrvatska je kulturna baština pretrpjela golemu štetu i velika razaranja. Kao ravnatelj Državne uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine radio je na spašavanju i zaštiti spomenika kojima je prijetilo uništenje, istovremeno upozoravajući međunarodnu zajednicu o počinjenoj šteti. To je samo dio aktivnosti koje je poduzimao u svojoj dugoj karijeri posvećenoj zaštiti kulturne baštine.

Predanost Ferdinanda Medera struci ogleda se i u sustavnom unapređivanju djelatnosti javnih institucija koje su pak omogućile učinkovito djelovanje struke. Primjerice, sudjelovao je u osnivanju čak triju sveučilišnih studija restauriranja u Hrvatskoj, te u uvođenju i razvijanju polaganja državnog stručnog ispita iz konzervatorsko-restauratorske djelatnosti.

Iz obrazloženja ocjenjivačkoga suda:

Ferdinand Meder institucionalizirao je konzervatorsku djelatnost i podigao obrazovne standarde u svojoj zemlji. Izniman je primjer javnog djelovanja na području konzervatorsko-restauratorske djelatnosti. 

Ferdinand Meder činio je mnogo više od onoga što se od njega očekivalo. Prilagođavao se različitim okolnostima, djelujući uvijek u interesu zaštite kulturne baštine. Čak je i u vrijeme ratnih sukoba pokazao nepokolebljivu posvećenost zaštiti baštine te je podizao svijest međunarodne zajednice o vrijednosti hrvatskoga kulturnog blaga.

Nagrada Europske unije za kulturnu baštinu / nagrada Europa Nostra

Nagradu Europske unije za kulturnu baštinu / nagradu Europa Nostra pokrenula je Europska komisija 2002. godine. Od pokretanja dodjelu i izbor nagrada vodi organizacija Europa Nostra. Nagrada slavi i promiče najbolje postupke očuvanja baštine, istraživanja, upravljanja, volontiranja, obrazovanja i komunikacije. Na taj način pridonosi većem javnom priznanju kulturne baštine kao strateškog resursa europskog gospodarstva i društva. Nagradu podupire program Europske unije Kreativna Europa.

U proteklih 15 godina, organizacije i pojedinci iz 39 zemalja podnijeli su ukupno 2720 prijava. Prema broju prijava iz pojedine zemlje, Španjolska je prva na ljestvici s 498 projekata, drugo je Ujedinjeno Kraljevstvo s 286 prijava, a treća je Italija s 278 prijava. Prema kategoriji natjecanja, najviše je prijava bilo u kategoriji zaštite baštine (1606). Slijede prijave u kategoriji obrazovanja, usavršavanja i podizanja svijesti (457), potom istraživanja (340) te predanog rada (317).

Od 2002. godine neovisno stručno povjerenstvo odabralo je i nagradilo 455 projekata iz 34 zemlje. U skladu s brojem prijava, Španjolska je prva na listi sa 61 nagradom. Ujedinjeno Kraljevstvo je na drugom mjestu sa 60 nagrada, Italija je na trećem mjestu s osvojenih 37 nagrada, dok je Njemačka na četvrtom (29 nagrada), a Grčka na petom mjestu (27 nagrada). Najviše priznanja osvojeno je u kategoriji zaštite baštine (267), zatim u kategoriji predanog rada (67), obrazovanja, usavršavanja i podizanja svijesti (65) i na kraju istraživanja (56).

Ukupno je dodijeljeno 102 Velikih nagrada (Grand Prix) u vrijednosti od 10.000 eura, koje su bile predstavljene kao izvanredne baštinske inicijative, a odabrane su među nagrađenim projektima.

Nagrada Europske unije za kulturnu baštinu / nagrada Europa Nostra ojačala je sposobnosti sektora zaštite baštine u Europi, ističući najbolje postupke, potičući prekogranične razmjene znanja te povezujući različite dionike u šire mreže kontakata. Također donosi mnoge dobrobiti za pobjednike: veću (inter)nacionalnu prepoznatljivost, poboljšanje mogućnosti financiranja te povećanje broja posjetitelja. Osim toga, podiže se svijest javnosti o našoj zajedničkoj baštini, istovremeno ističući istinski europski identitet. Nagrada je stoga ključni alat za promicanje europske baštine.

Europa Nostra

Europa Nostra je paneuropsko udruženje organizacija civilnog društva koje djeluju na području baštine, a podupire je i široka mreža javnih institucija, privatnih tvrtki i pojedinaca. Djelujući u više od 40 zemalja Europe, organizacija je glas civilnoga društva posvećen očuvanju i promicanju europske kulturne i prirodne baštine. Organizacija Europa Nostra osnovana je 1963. godine, a danas je prepoznata kao najvažnija mreža organizacija posvećenih očuvanju baštine u Europi. Plácido Domingo, svjetski poznati operni pjevač i dirigent, predsjednik je te organizacije.

Cilj kampanja organizacije Europa Nostra je spašavanje ugroženih europskih spomenika, mjesta i krajolika, a posebno kroz program „Sedam najugroženijih“. Nagradom Europske unije za kulturnu baštinu / nagradom Europa Nostra, slavi se izvrsnost. Nagrada također pridonosi oblikovanju i provedbi europskih strategija i politika vezanih uz baštinu, i to strukturiranim dijalogom s europskim institucijama i koordinacijom Saveza europske baštine 3.3..

Kreativna Europa

Kreativna Europa je novi program Europske unije za potporu kulturnog i kreativnog sektora kojim se omogućuje veći doprinos stvaranju radnih mjesta i napretku. S proračunom od 1,46 milijardi eura (od 2014. do 2020. godine) program Kreativna Europa podupire organizacije na području baštine, izvedbene umjetnosti, likovnih umjetnosti, interdisciplinarnih umjetnosti, izdavaštva, filma, televizije, glazbe i videoigara, kao i desetke tisuća umjetnika, kulturnih i audiovizualnih profesionalaca. Financijska će im sredstva omogućiti da rade diljem Europe, da dopru do nove publike i razvijaju vještine potrebne u digitalnom dobu.

Izvor

HRZ PRESS

AMZ – Predstavljanje 49. sveska 3. serije Vjesnika Arheološkog muzeja u Zagrebu (PRESS)

Arheološki muzej u Zagrebu ima čast pozvati na predstavljanje 49. sveska 3. serije Vjesnika Arheološkog muzeja u Zagrebu
utorak, 20. lipnja 2017. u 12 sati

Na predstavljanju će govoriti:

Sanjin Mihelić, ravnatelj AMZ-a i glavni urednik VAMZ-a

Tomislav Bilić, član Uredništva VAMZ-a, te kao predstavljači sveska:

Ljubica Perinić, znanstvena suradnica pri Odsjeku za arheologiju HAZU

Ivan Mirnik, znanstveni i muzejski savjetnik u miru

Velika dvorana na 1. katu Arheološkog muzeja u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 19

Izvor

AMZ PRESS

HKA – Predavanje ‘Arheološka istraživanja Viline špilje iznad izvora Omble’ (PRESS)

Hrvatska komora arhitekata najavljuje novo predavanje iz Programa stručnog usavršavanja HKA-a, u organizaciji Područnog odbora Dubrovnik HKA-a

dr. sc. Domagoja Perkića

Arheološka istraživanja Viline špilje iznad izvora Omble

u Dubrovniku, u četvrtak, 29. lipnja 2017. u 17:00h u Sveučilišnom kampusu, Ulica branitelja Dubrovnika 41.
Prijava

Arheološko nalazište Vilina špilja predstavlja samo manji dio špiljskog sustava Vilina špilja – izvor Omble.

Arheološki muzej Dubrovačkih muzeja obavljao je istraživanja špilje tijekom dvije kampanje 2014. i 2015. godine. Za sada, Vilinu špilju kao arheološko nalazište možemo promatrati u dva različita konteksta. Prvi je iz ranijih prapovijesnih razdoblja od ranog neolitika do srednjeg brončanog doba, kada je špilja korištena kao izvjesni oblik povremenog staništa. Sljedeći kontekst korištenja Viline špilje imamo u razdoblju mlađeg željeznog doba, tj. njegova susreta s naprednijom grčkom civilizacijom. Naime, iz vremena 4. i 3. stoljeća prije Krista, u Vilinoj špilji nalazimo izvjesno domaće, ilirsko svetište.

U svakom slučaju riječ je o arheološkom nalazištu koje nam je donijelo brojne spoznaje o identitetu, religiji i materijalnoj kulturi Ilira, te načinu kako su se oni uključivali u svijet Mediterana, prvo u okviru grčke i helenističke, a potom i rimske civilizacije.

Predavanje će održati voditelj istraživanja dr. sc. Domagoj Perkić.

Predavanje se u Programu stručnog usavršavanja HKA-a vrednuje s ukupno dva (2) sata iz područja:

C GRAĐENJE, ODRŽIVA GRADNJA I KONTEKST

C3.1 Nasljeđe

Izvor

HKA PRESS

[SLO] MGML – Poletna muzejska noč 2017. (PRESS)

Poletna muzejska noč 2017
7. junij 2017

V soboto, 17. junija, bo imela noč spet posebno moč …

Muzeji in galerije Ljubljane vas pričakujemo vse do polnoči!

Mestni muzej Ljubljana, Gosposka 15

10.00−16.30, 19.00−24.00 (zaprto med 16.30 in 19.00!)

Nova doba prihaja! Industrija – delo − kapital

Zlati nakupovalni vozički nas peljejo v nove čase. Kot so nas v nove čase peljali certifikati, veliki gospodinjski aparati, samoupravljanje, vojne skrivalnice, prvi velesejmi, boj za delavske pravice, prve tovarne in tovarnarji.

20.00−22.00 Ogled razstave bodo popestrili od 10 do 13 let stari učenci Osnovne šole Trnovo s projekta Muzej v malem.

Indus3ja, otroški vodnik po razstavi Nova doba prihaja!

Podajte se na raziskovanje pestre preteklosti ljubljanske industrije z otroškim vodnikom Indus3ja. V razgibani zloženki vas čakajo zabavne naloge, ki vam bodo razkrile tudi, kako se je spreminjal izgled tovarn skozi različna obdobja.

Hic procul a curis/Tukaj, daleč od skrbi

S pogorišča dvorca Zalog pri Moravčah rešene umetnine

Razstava do danes skorajda nepoznanih iluzionističnih baročnih poslikav Franca Jelovška, ki so bile pred sedmimi desetletij rešene z ruševin dvorca, nedavno pa temeljito restavrirane in raziskane. Bogata baročna likovna in arhitekturna dediščina iz muzejske zbirke prvič na ogled javnosti.

Dediščina Ljubljane: v Zakladnici muzeja razstavljamo aktualna arheološka izkopavanja.

Ob 21.00 Koncert dua Limonium

V muzejskem atriju Duo Limonium se predstavlja z jazzovsko in brazilsko glasbo, ki s svojim ritmom in toplino napoveduje prihod poletja.

Ob 22.00 Večerni sprehod z rimskimi duhovi

Podajte se na večerno vodstvo po stopinjah prebivalcev nekdanje Emone, s pridihom mistike in skrivnostnosti. Pridružite se rimskim duhovom na njihovem sprehodu po antični Emoni. Pohod z baklami se začne v Mestnem muzeju Ljubljana, nadaljuje pa po sledeh ljubljanskih antičnih spomenikov. Na brezplačnem vodstvu si lahko ogledate emonske arheološke parke in druge zanimive sledi 2000 let stare predhodnice naše prestolnice.

Arheološki park Zgodnjekrščansko središče, Erjavčeva 18

18.00−20.00 Pridite na zrak in se imejte fino v rimski družbi – z žabico Ljubo!

Družine, pridružite se žabici Ljubi in Rimljanki Honorati, ki vas bosta popeljali po ostankih rimske hiše. Pomagajte ji pri iskanju izgubljenih predmetov, oglejte si bazenčke v katerih je preživljala svoj prosti čas ter poustvarite svoj mozaik. Udeležite se tudi šolske učne ure, kakršna je potekala na forumu v rimski Emoni in se naučite zapisovati rimska števila. Lahko pa se preizkusite tudi v delu arheologov in poiščete zanimive stvari, ki so skrite v pesku.

Plečnikova hiša, Karunova 4 in 6

10.00–24.00

Plečnik in Praški grad: stanovanje za prvega češkoslovaškega predsednika

18.00–24.00

Brezplačni vodeni ogledi Plečnikovega domovanja

15 minutna vodstva potekajo vsako polno uro za skupine do 7 ljudi. Obvezne vnaprejšnje rezervacije mest sprejemamo v petek, 16. 6. od 8.00 do 15.00 na 01 24 12 506.

Mestna galerija Ljubljana, Mestni trg 5

11.00-24.00

Ištvan Išt Huzjan: Mere, samostojna razstava

Na povabilo Mednarodnega grafičnega likovnega centra bo Mestna galerija Ljubljana v sklopu Grafičnega bienala gostila razstavo zmagovalca zadnje edicije bienala Ištvana Išta Huzjana. Razstava bo osredotočena na delni pregled Huzjanovega dela, s poudarkom na delih z očitnimi referencami na pomembne mejnike umetnostno zgodovinskega kanona.

Ob 19.00 »Od tu do tu«, performans

Galerija Jakopič, Slovenska cesta 9

10.00-24.00

Maria Bonomi: Za vedno grafika

Maria Bonomi je brazilske umetnice svetovnega slovesa. Njeno delo pomeni afirmacijo grafičnega medija v sodobni svetovni umetnosti in je mejnik v zgodovini lesoreza, predvsem zaradi posebne obravnave tridimenzionalne matrice in njene interpretacije kot skulpture v javnem prostoru. V Ljubljani jo želimo izpostaviti kot umetnico, ki ji je uspelo nežen, skoraj krhek odtis na riževem papirju preoblikovati v umetniška dela, ki niso namenjena le poznavalcem.

Galerija Vžigalica, Trg francoske revolucije 7

12.00-24.00

Svetlobna gverila: Spomini

Mednarodni festival Svetlobna gverila je namenjen predstavljanju umetniških stvaritev, katerih izraznost temelji na mediju svetlobe. Letošnji program vsebuje vrsto projektov, ki raziskujejo in odkrivajo različne vidike spomina in spominjanja. Sodelujoči umetniki se ozirajo k tehnični, umetniški in kulturni dediščini, ki jim služi kot vir navdiha, ali pa se podajajo na pot raziskovanja (lastne) preteklosti in izkušenj, s pomočjo katerih nemalokrat preizprašujejo tudi svojo identiteto.

Ob 21.30: Francesco Della Toffola & Francesco Iberto Capalozza: Defragmentacija spomina, zvočno-vizualni performans, Trg francoske revolucije

Ob 21.30: Gverilski projektorji, začetek: Trg francoske revolucije

Ob 22.00: Vodstvo s kolesi po lokacijah Svetlobne gverile z dr. Savčenkom, začetek: Galerija Vžigalica

Bežigrajska galerija 1, Dunajska 31

10.00-20.00

Franci Zagoričnik: Podobe besed 1962–1997, Vizualna poezija, knjige, zborniki, fotografije, lepljenke, umetnost po pošti

Razstava enega izmed najpomembnejših avantgardnih umetnikov prejšnjega stoletja. V zbornikih WEST EAST, ki jih je z njim soustvarila njegova družina, je združil in objavil dela umetnic in umetnikov iz vsega sveta. Njihova dela so bila razstavljena na številnih razstavah pri nas in v tujini.

10.00–20.00 Risanje. Oglejte si razstavo in poustvarite svoj vtis!

Bežigrajska galerija 2, Vodovodna 3

10.00-20.00

Metka Krašovec: Potovanje, Risbe in slike 1968 – 2016

Razstava je zasnovana na različnih snovanj prostora v risbah in slikah Metka Krašovec od konca 60. let prejšnjega stoletja do danes. Metka Krašovec je letos dobila Prešernovo nagrado za življenjsko delo na področju slikarstva.

10.00–20.00 Risanje. Oglejte si razstavo in poustvarite svoj vtis!
Doživljajsko razstavišče Ljubljanica, Kulturni center Vrhnika, Tržaška cesta 32

10.00–24.00

Moja Ljubljanica

Na razstavi Moja Ljubljanica predstavljamo zgodbo edinstvene najdbe – okoli 5.200 let starega lesenega kolesa z osjo. Doslej najstarejša znana najdba lesenega kolesa na svetu sodi tako po starosti kot tudi po tehnološki dovršenosti v sam vrh svetovne kulturne dediščine.
Dokumenti:

Program MGML na PMN 2017

Link

Izvor

MGML PRESS

AMZ – Predavanje dr. Margarite Glebe ‘Archaeological textiles and what we can learn from them’

četvrtak, 27. travnja 2017. godine u 12 sati
Predavanje dr. Margarite Glebe
„Archaeological textiles and what we can learn from them“

Dr. Margarita Gleba glavna je istraživačka suradnica na Institutu McDonald za arheološka istraživanja Sveučilišta u Cambridgeu te voditeljica projekta “Production and Consumption of Textiles in the mediterranean from 1000 to 500 BCE” financiranog od strane Europskog istraživačkog vijeća. Predavala je na mnogim europskim i američkim sveučilištima poput Sveučilišta Cambridge, Sveučilišta u Lundu, Sveučilišta u Kopehagenu te Sveučilišta Rutgers i Bryn Mawr. Koordinatorica je MA modula Textile Archaeology na UCL-u u sklopu kojeg održava niz kolegija. Autorica je i urednica niza publikacija od kojih važnije uključuju: Textile Production in Pre-Roman Italy (Oxford 2008), Making Textiles in Pre-Roman and Roman Times: People, Places, Identities (Oxford 2013), Textiles and Textile Production in Europe from Prehistory to AD 400 (Oxford 2012) te Communicating Identity in Iron Age Italic Communities (Oxford 2011).
Izvor
AMZ PRESS